Iz najave: “‘Tko ostane do kraja, ispričat će priču. Učinili smo što smo mogli, zapamtite nas.’ Te je oproštajne riječi na ploči bolnice u Džabaliji u Gazi lani ispisao liječnik Mahmud Abu Nudžaila. Do nas su došle i među nama ostale zahvaljujući novinarima iz Gaze. Od 14. svibnja do 18. srpnja SNH je na društvenim mrežama objavljivao ilustracije koje prikazuju medijske radnike i radnice ubijene u Gazi. Među njima su reporterke, montažeri, snimateljice, tajnice, vozači, svi radnici i radnice koji svojim radom stvaraju i održavaju medije. Tom akcijom i ovom izložbom željeli smo odati počast kolegama ubijenim tijekom genocida u Gazi, koji nam u nasljeđe ostavljaju borbu za slobodno novinarstvo, za mir narodu Palestine i Izraela.”

Autori_ce ilustracija su Ena Jurov, Mirjana Radovanović, Sead Kartal, Ivana Armanini, Lovro Škiljić, Luka Duplančić, Marko Dješka, Nikolina Fuzul, Apolonija Lučić, KLARXY, Hana Tintor, Agata Lučić, Tea Jurišić, Miron Milić, Ivona Crnković i Miloš Miletić.

Tijekom izložbe bit će moguće ostaviti donacije za Inicijativu za slobodnu Palestinu i Palestinski sindikat novinara. Više o događaju pročitajte ovdje, a razgovor s Majom Sever, predsjednicom SNH-a, o borbi za slobodno i sigurno izvještavanje možete pročitati ovdje.

Rođen 1981. u Osijeku, Dješka je završio Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu nakon čega se bacio u vode freelance animacije. Stripovska scena zapazila ga je krajem 2013. kad se iznenada pojavio sa sjajno nacrtanim albumom Posljednji fan, svojevrsnim hommageom Večernjoj školi i devedesetima. 

U manje od godinu dana dogurao je do stranica časopisa Heavy Metal gdje mu je objavljen strip Bul&Bal, prethodno napravljen za antologiju Domovinski rat u stripu. Za svoj rad na animaciji i stripu osvajao je nagrade na domaćim i međunarodnim festivalima.

Tribina će biti održana u utorak, 24. ožujka, u klubu Booksa, s početkom u 19 sati.  

Neki od predstavljenih autora prije svega se oslanjaju na humor (Dubravko Mataković, Dinko Kumanović, Marko Dješka, Matija Pisačić), drugi, pak, na poeziju i poetičnost (Krešimir Zimonić, Dušan Gačić), treći su odabrali pristup koji navodi na čitanje između redaka (Danijel Žeželj, Marko Maštrović) a neki su kombinirali gotovo sve od navedenog (Milan Trenc). Hrvatski autori nisu zanemarili ni onaj vrlo važni segment, a to je rad za djecu (Darko Kreč, Ivana Guljašević), ali isto tako ni alternativne umjetničke pristupe (Irena Jukić-Pranjić). Pogledavši samo s te strane nastaje jedna šira slika koja obuhvaća više nego što bi se na prvi pogled moglo reći”, ususret izložbi napisao je Božidar Trkulja.

Izložba će biti otvorena u galeriji Greta od 8. do 14. prosinca.

Do sada su provedene četiri radionice u Gradskom muzeju Vinkovci, OŠ Grigor Vitez u Osijeku te OŠ Tenja i OŠ Nikole Tesle u Mirkovcima, a svi polaznici imali su priliku na kreativan način učiti o osnovama filma i stripa. Također, učenici OŠ Josipa Kozarca, OŠ Nikole Tesle, OŠ Tenja i OŠ Grigor Vitez poslušali su zanimljiva predavanja na temu iznimno bogate kulturne i arheološke povijesti Vinkovaca odnosno Osijeka. Svi su sudionici dobili na poklon strip Borivoja Dovnikovića, koji je objavila udruga StripOs.

U Vinkovcima su upravo završeni Dani Profesora Baltazara, u trajanju od pet dana, a koji su se provodili na više gradskih lokacija (Dječji odjel bolnice, OŠ Josipa Kozarca, vrtić Vladimir Nazor) i koji su bili namijenjeni upoznavanju najmlađih s animiranim remek-djelom Zagreb filma te općenito promociji domaće filmske umjetnosti. Do 24. svibnja u Gradskoj je knjižnici Vinkovci otvorena izložba stripova nastalih u produkciji osječke udruge StripOs, a svoje će stripove vinkovačkoj publici predstaviti Marko Dješka i Nenad Barinić.

Po završetku radionica, stripovi će biti prikazani po školama, a filmovi će biti objavljeni na Internetu te objedinjeni u jedan promotivni film koji će poslužiti kao dokument i kao prezentacijski materijal. Toni Šarić, voditelj projekta i predsjednik udruge RARE, istaknuo je veliki interes drugih gradskih škola te zadovoljstvo roditelja i svih sudionika, posebno prosvjetnih radnika, “što je najveća nagrada za uloženi trud”. Projekt provode članovi udruge RARE – Toni Šarić, Filip Meštrović, Marko Šošić i Anton Papić, a Nenad Barinić iz udruge StripOs vodi strip radionice.

M.M. / RARE

Grad Solun je u listopadu udomio izložbu vizualne umjetnosti, primijenjene umjetnosti i gastronomiju, dok su se film i književnost u studenom predstavili u Rimu. Sugerirana tema fokusirala se na pitanja mogućnosti i problematiku suživota koju su umjetnici transponirali na aktualni društveni kontekst europskog i mediteranskog prostora, ali i na prirodu, kulturu i beskonačan prostor umjetnosti.

Od dvjestotinjak pristiglih prijava na natječaj za sudjelovanje hrvatskih umjetnika na 15. Biennalu, žiri u sastavu: umjetnici Nemanja Cvijanović i Dan Oki, kustosice Jasna Gluić (MKC Split), Ksenija Orelj, (MMSU) i Jerica Ziherl, ravnateljica MMSU Rijeka, odabrao je osam umjetnika koji su izlagali zajedno s više od 300 mladih umjetnika iz 30 zemalja Europe i Mediterana. Odabrani umjetnici, a riječ je o generaciji rođenoj 80-ih godina, su: Marko Dješka, Tonći Gaćina, Iva Kovač, Elvis Krstulović, Marko Marković, Dina Rončević, Maja Vodanović i Borko Vukosav.

Bijenale mladih Europe i Mediterana je multidisciplinarna umjetnička manifestacija koja okuplja umjetnika od 18 do 30 godina iz različitih gradova euro-mediteranske regije. U fokusu su živi susreti umjetnika, kustosa i publike te pluralnost umjetnosti i načina predstavljanja, od izložaba, urbanih akcija, performansa do radionica i razgovora. Do sada je održano 14 bijenala počevši od Barcelone 1985. godine. Riječki Muzej moderne i suvremene umjetnosti uključio se u mrežu međunarodnog udruženja BJCEM (Biennale des jeunes créateurs de l’Europe et de la Méditerranée) 1990. prepoznavši važnost podrške mlađoj generaciji umjetnika u međunarodnom okruženju, a ove godine članstvu se pridružio i splitski Multimedijalni kulturni centar.