Tekstovi ovogodišnjih predložaka, Zis am folja i Marice fętice, napisani su na vlaškom odnosno istrorumunjskom jeziku kojim se još uvijek služe sjeverni Istrijani. O buđenju starih glasova i razigranih žanrovskih motiva koji se u ovom izdanju javljaju, razgovarali smo s Marinom Jurcanom iz Metamedija, kao i s autorom ovjenčanog remiksa, Jurjem Rebernjakom. 

Snimili: Marino Jurcan, Sara Gurdulić
Uredila: Sara Gurdulić

S moderatoricom Matijom Mrakovčić razgovarat će Zuzana Hoti-Radolović iz Društva osoba s tjelesnim invaliditetom južne Istre i Marino Jurcan iz Udruge za razvoj audio-vizualne umjetnosti-Metamedij, uz pozvane predstavnike organizacija civilnog društva, ustanova i institucija, Državnog arhiva i Grada Pule.

Posljednjih godina organizirano civilno društvo u Hrvatskoj prepoznaje potrebu za očuvanjem organizacijskog pamćenja i sistematiziranjem znanja. Riječ je o kvalitativno novoj potrebi nastaloj tridesetogodišnjim djelovanjem organiziranog civilnog društva. Potreba za sustavnim dokumentiranjem, prikupljanjem, čuvanjem, digitaliziranjem i korištenjem arhivske građe o djelovanju civilnog društva, međutim, nije prepoznata ni u pravno-institucionalnom okviru arhivske djelatnosti niti u pravno-institucionalnom okviru razvoja civilnog društva.

Organizacijsko pamćenje odnosi se na materijalno i nematerijalno gradivo koju određena organizacija civilnog društva prikuplja tijekom svog rada, ne kao zakonsku obvezu (administrativna i financijska dokumentacija), već kao dokaz njenog rada te posljedično utjecaja na razvoj različitih zajednica iz područja njihova djelovanja. Radi se o arhiviranju praksi i znanja akumuliranih tijekom godina djelovanja, reprezentiranih u različitim formatima te tijekom aktivnosti proizvedenih materijala koji odgovaraju na potrebe zajednice koja je često sudjelovala u njihovoj izradi.

Više informacija o programu pronađite ovdje.

Budući da je veliki broj prijavitelja izrazio nezadovoljstvo sustavom, sadržajem i formom prijavnice  te netransparentnošću i nepostajanjem kriterija za prijavu i jasnog bodovnog sistema ocjenjivanja prijavljenih projekata, pozivaju se djelatnici u kulturi koji koriste ovaj sustav da prisustvuju raspravi u kojoj će se detektirati osnovni nedostaci sistema prijave te će se izraditi preporuke i prijedlozi za poboljšanje sustava. Ovim okruglim stolom želi se s ključnim dionicima prodrijeti u problematiku sustava prijava te na osnovu zaključaka ponuditi potencijalna rješenja. Početkom 2015. godine bit će organizirana i radionica za izradu kriterija za Kulturna vijeća. 

Na okruglom stolu sudjelovati će i Danijela Šavrljuga, predstavnica Zaklade Kultura nova koja će predstaviti sustav prijave projekata na natječaje Zaklade. Izlaganja o detektiranim nedostacima pulskog sustava e- prijave iznijeti će Irena Boljunčić Gracin, Marino Jurcan, Kristina Nefat i Ina Kihli, članovi radne grupe za kulturne politike Saveza udruga Rojca. Okrugli stol vodit će Ana Žužić.

Okrugli stol bit će održan u srijedu, 3. prosinca, u Dnevnom boravku DC-a Rojc, s početkom u 18 sati.

Emisija Sat kulture na Radio Maestralu proizašla je iz dugogodišnjeg iskustva emitiranja emisije Metazin o mladima, civilnom društvu i nezavisnoj kulturi, koju je udruga Metamedij emitirala na HRT – Radio Puli, svake nedjelje od 2006. do 2013. godine. Nakon sedam godina rada tijekom kojih je udruga Metamedij sama nalazila sredstva za financiranje novinara i voditelja emisije, dolazi do prestanka suradnje jer HRT ne prepoznaje daljnju potrebu financiranja informiranja javnosti o problemima mladih i civilnom društvu kroz emisiju. 

U suradnji s Radijom Maestral, dosadašnji koncept praćenja rada organizacija promijenjen je u širi pogled na funkcioniranje kulture na regionalnoj razini s naglaskom na interpretaciju kulturnih politika i informiranje o tekućim natječajima i potporama na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Emisija Sat kulture mozaičnog je tipa, a u svakoj su predstavljeni domaći i gostujući umjetnici koji progovaraju o potrebi aktivizma i kritike postojećeg stanja, poput Mime Simić, Gorana Vojnovića, Amira Alagića i Patrika Lazića.

Centralni dio emisije bavi se praćenjem kulturne politike u Istarskoj županiji i aktualnim analizama politika u Hrvatskoj kad je riječ o nezavisnoj i institucionalnoj kulturi. Nastoji im se pristupiti interpretativno i problemski, uzevši u obzir opći trend komodifikacije i ideološkog korištenja kulture i kulturnih identiteta u bliskoj sredini. Monitoring kulturnih politika jedna je od aktivnosti koje udruga Metamedij provodi putem emisije i sudjelovanjem u platformi članica Saveza udruga Rojc (SUR) u projektu pod nazivom SURadnjom i znanjem za zajedničko dobro.

Kao novinari i suradnici na emisiji rade Ana Orsag s Radija Maestral koja je i voditeljica, Davor Vuković (vanjski suradnik), Sanja Čerlenica (na stručnom osposobljavanju u Metamediji), Tatjana Tomić (projektna asistentica Metamedije) i Marino Jurcan (kordinator projekata Metamedije) koji je i izvršni i glazbeni urednik. Ana Orsag diplomirana je novinarka, zaposlena na Radiju putem mjere stručnog osposobljavanja i radi samostalno nekoliko emisija o civilnom društvu, spolnoj i rodnoj ravnopravnosti i udrugama u DC Rojc. Udruzi Metamedij Grad Pula dodijelio je za emisiju 6000 kuna i time je honoriran njezin rad.

Na upit o radijskoj sceni u Puli, Tatjana Tomić navodi da je “stanje u javnom mediju katastrofalno”. Emisije koje se bave civilnim društvom, urbanom kulturom i predstavljanjem novih i afirmiranih umjetnika, poput Revije na ledu udruge Art&Music, PulaP Reggae Station ili Blackonnection, odrađene su uglavnom volonterski.

“Vlasnik Radija Maestral je Albert Faggian, poznatiji kao vlasnik Glasa Istre i Novog lista čijim radnicima nije isplaćena plaća zadnja dva mjeseca i koji čekaju otkaze. Radio Maestral kao profitabilan privatni medij, što zbog nedostatka vlastitog kvalitetnog programa, što zbog financijske krize u kojoj se nalazi, emisijama navedenog tipa puni program jer su na volonterskoj bazi, a služe mladima kao platforma za promicanje i održavanje subkulturne scene. Simptomatično, emisija Pilula koju su uređivali Željko Marković i Goran Matić, aktivistička emisija o teoriji i praksi društvenih promjena, na Radiju Maestral emitirana je samo 17 tjedana da bi ju direktor radija Elvis Celija ukinuo zbog “nedovoljno kvalitetnog izvođenja” i to nakon gostovanja aktivista Građanske inicijative za Muzil – Volim Pulu koji su otvoreno prozivali IDS za manipulaciju i cenzuru informacija koja se provodi preko Glasa Istre“, opisuje Tomić medijsku scenu u Istri.

Emisiju Sat kulture slušajte na Radio Maestralu utorkom u 13 sati i 15 minuta.

U uvodnom djelu tribine Irena Boljunčić Gracin, Kristina Nefat, Marino Jurcan i Ina Kihli iznijet će analizu stanja u kulturi i položaj nezavisne kulture u kulturnim politikama.

Sudionici tribine su i Davor Mišković, Jasmina Nina Kamber, Davor Uljanić, Mirjana Grahovac i Tatjana Ujčić, koji će putem ciljanog i konstruktivnog dijaloga baziranog na participativnim metodama dati svoj odgovor na potrebe implementacije Strategije s ciljem daljnjeg razvoja kulturne scene grada Pule.

Tribina Modeli razvoja nezavisnih kulturnih prostora u Hrvatskoj, 13. prosinca, osmišljena je u sklopu projekta Civilno-javna partnerstva u kulturi i hibridne institucije koji financira Nacionalna Zaklada za razvoj civilnog društva, a na lokalnoj razini provodi udruga Seasplash u suradnji sa Savezom udruga Rojc. Projekt okuplja predstavnike neinstitucionalne kulturne scene iz Zagreba, Splita, Rijeke i Pule koji upravljaju pojedinim prostorima u svom gradu te su svojim angažmanom ostvarili vrlo značajne rezultate na lokalnoj, ali i nacionalnoj razini. Pozitivne promjene bit će predstavljene kroz uspostavljene modele upravljanja civilno-javnog partnerstva, ali i drugih praksi koje su se pokazale kao neizbježne aktivnosti i smjernice razvoja javnih prostora poput zagovaranja i ukazivanja na potrebe institucionalne podrške za razvoj područja nezavisne kulture.

Sudionici su tribine Miljenka Buljević (Centar za dokumentiranje nezavisne kulture), Sanja Burlović (AKC Medika), Damir Batarelo (Savez udruga Molekula), Natasha Kadin (Dom mladih Split), Irena Boljunčić Gracin (Društveni Centar Rojc) te Ina Kihli koja će se osvrnuti na proces razvoja utvrde Punta Christo. 

Tribina je osmišljena radi razmjene iskustava među upraviteljima prostora, ali i upoznavanja javnosti sa značenjem, postignućima i vrijednostima nezavisne kulturne scene u Hrvatskoj i njenim potencijalnim širim razvojem. Na koji način je moguće unaprijediti status nezavisne kulture te može li upravo nezavisna kultura postati ključni poveznik koji će aktere potaknuti na suradnju, pokušat će se doznati tijekom tribina.

Obje će tribine biti održane u Dnevnom boravku Društvenog centra Rojc u Puli s početkom u 19 sati.

Izvor: rojcnet

Uznemirujuća ljepota je audiovizualni performans nastao iz desetosatnog materijala snimljenog u radu na eksperimentalnom filmu Opsesija Matije Debeljuha, koji propitkuje složene odnose isprepletene u labirintu emotivno nabijenih stanja, nemira, tjeskobe, patnje i mržnje. Rekonstrukcijom postojećih materijala nastaje želja da se film proširi na medij videa i tako u promjenjenoj formi postane vizualna instalacija lišena dramaturških elemenata u kojima se isprepliću psihološke biografije likova.

U suradnji s glazbenikom Darijom Marušićem nastala je glazba za istoimeni film, u kojoj autor reinterpretira prirodne elemente zvuka kroz jednostavnost glazbeno osebujnog autorskog izričaja, ne bi li što bolje predočio stanja likova i atmosfere. U performansu Matija Debeljuh se na licu mjesta poigrava s postojećim filmskim materijalima, dok se Goran Farkaš, kroz svoju glazbenu reinterpretaciju i live izvedbu, nadovezuju na postojeću filmsku glazbu Darija Marušića uz kompjuterski generirane zvukove Marina Jurcana. 

Performans će biti održan u muzejsko-galerijskom prostoru Arheološkog muzeja Istre, Sveta Srca u Puli, 10. prosinca u 20.30 sati.

Foto: Beauty Lies in the Eye, Hassan Rafeek

U šestom broju Veznika možete pročitati sve o aktivnostima Saveza udruga Rojca, planovima za Dnevni boravak, manifestacijama održanima u Društvenom centru Rojc te zanimljivim udrugama i pojedincima. 

Tatjana Tomić piše o aktivnostima građana vezanim uz raspravu o budućnosti Muzila, u čemu se na neki način pokazala nezrelost društva u kojem živimo te nedostatak kulture dijaloga. Također, u ovom je broju obrađena tema civilnog društva koje je možda ušlo u fazu u kojoj se uslijed vlastite profesionalizacije, birokratizacije i europeizacije suočava s elitizmom u vlastitim redovima, ali i gubljenjem kontakta s građanima i korisnicima, postajući samom sebi svrha.

Marino Jurcan piše o važnosti nezavisne kulture prema Nacrtu kulturne strategije grada Pule, koja je jednoglasno prihvaćena na sjednici Gradskog vijeća 24. listopada. Autori strategije su Davor Mišković i Edgar Buršić. Budući da je grad Pula dobio svoju prvu kulturnu strategiju, Veznik u ovom broju obrađuje i teme politika za mlade, kombinirane socijalne politike i kulturne politike.  

Dunja Lendić piše izvještaj s ovogodišnjeg Antifa festa, a Sven Cvek u tekstu Od Hrvata do prekarijata piše o široko shvaćenoj “ljevici”, o ljudima koji niz godina rade na poboljšanju društva u kojem živimo, slijedeći pritom ideje slobode, jednakosti i solidarnosti – ideje formulirane istovremeno kada i kapitalizam kreće u svoj globalni pohod. 

Osim navedenih, novinarski tim čine i Rudija Pavličević, Lorna Zimolo, Vlasta Vujačić i Mia Levak, urednici su Rudija Pavličević i Marino Jurcan, a dizajn i prijelom potpisuje Vjeran Juhas. Projekt Veznik nastao je iz suradnje udruge Metamedij i Saveza udruga Rojca.

Novi broj Veznika možete pronaći ovdje.

M.M. / rojcnet / Foto by Philippe Hasman

U novom broju možete čitati i o kreativnim i zanimljivim udrugama u Rojcu, marljivim sportskim udrugama, neizostavnim umjetnicima, od onih najmlađih rockera do starih majstora zvuka i slike. Kao i do sada, Veznik donosi nekoliko zanimljivih i aktualnih intervjua, među njima s Beatrice Simonet, voditeljicom kulturnog centra Le Friche de Mai iz Marseillea i razgovor s Irenom Boljunčić Gracin, koordinatoricom Saveza udruga Rojca. S profesoricom Teodorom Beletić, koja uz svoju redovnu nastavu filozofije, sociologije i etike u Gimnaziji Pula sa svojim učenicima već više od dva desetljeća provodi izvannastavne aktivnosti usmjerene jačanju građanske svijesti, Veznik je razgovarao o odgoju odgovornih generacija. Intervju s Jagodom Munić, dugogodišnjom okolišnom aktivisticom, članicom Zelene akcije i odnedavno predsjednicom međunarodne mreže organizacija Friends of the Earth International, obrađuje temu održivog razvoja u Istri i Hrvatskoj.

Veznik nastaje zahvaljujući zajedničkim angažmanom udruga u Rojcu, uređuje ga i proizvodi udruga Metamedij, koja je uz Savez udruga Rojca i idejni začetnik projekta. Redakciju Veznika čine Marino Jurcan, Rudija Pavličević, Elvis Lenić, Vlasta Vujačić, D.K., glazbene recenzije pišu novinari portala potlista.hr, a fotografije potpisuje Andreas Kancelar. Za dizajn i prijelom zaslužan je Vjeran Juhas, dok urednički tim čine Rudija Pavličević i Marino Jurcan.

Novi broj Veznika možete pronaći ovdje.

rojcnet / M.M.

Najavljena radionica temeljena je pak na “konceptu šest katova zgrade Rojca i njihovih zvukova koji su inspiracija ili polazišna točka za stvaranje glazbe u Abletonu”. Akustičko okruženje ili soundscape je glazba oko nas koja nastaje miješanjem zvukova prirodnog, mehaničkog i ljudskog porijekla. Audio zapisom specifičnog mjesta, u ovom slučaju po katovima zgrade Rojca, dobiva se polazišna točka za stvaranje glazbe. Osim što će naučiti koristiti računalni program Ableton kao alat za audio produkciju, polaznici ove radionice imat će i jedinstvenu priliku stvaranja glazbe inspirirane okolinom, katovima, ali i živošću Rojca. 

Voditelj radionice, Marko Grbac Knapić, producent je, glazbenik i istraživač zvuka koji se služi programom Ableton kao platformom za snimanje, skladanje i izvođenje glazbe u različitim formatima (plesna, ambijentalna, kazališna i filmska glazba, zvučne instalacije). Pohađao je džez odjel amsterdamskog Conservatoriuma, svirao u Forgotten Fish Memory Orchestra, skladao filmsku i kazališnu muziku, a trenutno vodi više umjetničkih projekata iz područja glazbeno-scenskih umjetnosti u Puli. Surađuje sa Istarskim narodnim kazalištem, pulskim kazalištem dr. Inat i nizom umjetnika iz područja audio i vizualnih umjetnosti.

Prva faza radionice održava se od 11. ožujka do 11. travnja, a druga – od 12. travnja do 12. svibnja. Sudjelovanje u radionici je besplatno za sve sudionike, a prijaviti se može putem elektroničke pošte.

Istovremeno s drugom fazom radionice – koja uključuje uvod u akustičko okruženje, produkciju u studijskom okruženju i studijski rad – započet će i video radionica čiji će polaznici, koristeći nastale zvučne zapise, naučiti raditi eksperimentalne glazbene video spotove. Prezentacija rezultata obje radionice bit će održana u formi audio-vizualnog performansa početkom ljeta, a završni će radovi biti objavljeni i “netlabelu” metamusic.cc.

Više o projektu MM Lab, kao i detaljnije informacije o radionicama, potražite ovdje.

Izvor: Metamedij

Urednički tim novina čine Marino Jurcan, Rudija Pavličević, Svetlana Stojanović i Irena Burba dok je za dizajn zadužen Vjeran Juhas. Novine su nastale u produkciji udruge Metamedij. Više o njenim aktivnostima možete saznati saznati u razgovoru koji smo nedavno vodili s Marinom Jurcanom.