Crowdfunding je proces poticanja većeg broja ljudi da doniraju manju količinu novaca određenom projektu, najčešće putem Interneta. The Current State of Crowdfunding (Aktualno stanje crowdfundinga) nedavno je objavljeno istraživanje europskog stručnog centra za alternativno i community financiranje CrowdfundingHub. Istraživanje je pokazalo da je crowdfunding industrija u Europi u 2015. u zamahu.

Grana alternativnog financiranja mlada je industrija koja još uvijek nema univerzalno prihvaćenu taksonomiju za opis različitih aktera koji u njoj sudjeluju. Istraživanje Sveučilišta Cambridge iz veljače 2015. uputilo je na devet kategorija poslovanja koje je istraživanje CrowdfundingHuba slijedilo, uz fokus na četiri tipa crowdfundinga u Europi: temeljno na donacijama, na nagradama, peer-to-peer posuđivanju i ponudi vrijednosnih papira za ulaganje (crowdinvesting). U istraživanje nisu uključene razmjene unutar zajednice, crowdfunding građana i nekretnina te posuđivanje na tržištu.

Na istraživanju je sudjelovalo dvadeset i sedam stručnjaka iz zemalja članica Europske unije koji su istraživali zakone, odredbe i pravila, veličinu industrije te stavove vlada i banaka o crowdfundingu. 

Iako je u gotovo svim europskim zemljama crowdfunding industrija u zamahu, vidljive su i veće razlike. Tako je Latvija, radi pojačane aktivnosti alternativnog financiranja u 2015, implementirala nove zakone radi suzbijanja netržišnh aktivnosti. Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje najrazvijenija zemlja po pitanju alternativnog financiranja gdje je više od 10 posto poslovanja financirano ovim putem, a njihov broj ubrzano raste. U Nizozemskoj, Španjolskoj, Njemačkoj, Estoniji i Austriji, zbog snažne veze između potpora vlada i rasta industrije, razvija se povoljan okvir za daljnji rast alternativnog financiranja. Ipak, nedostatak jasne taksonomije i transparentnosti na razini EU-a otežava investitorima, platformama i regulatorima razlikovanje mnogobrojnih modela takvog financiranja. 

Stanje crowdfundinga u Hrvatskoj obradile su Marina Petrović i Kristina Lauš, koje su zaključile da postoji određeni rast aktivnosti – od 6636 lokalnih kampanja u 2014. do 7673 u 2015, do danas je prikupljeno gotovo jedan i pol milijun američkih dolara. Protekle je godine lansirano 63 kampanja na različitim platformama, a samo 23 uspjele su skupiti potreban iznos. Proteklih je godina fokus kampanja uglavnom bio na virtualnim igrama, glazbi i filmu, dok su u 2015. više od deset posto bile orijentirane na društvene potrebe. U tom je kontekstu, zaključuju istraživačice, važan utjecaj Crowdfunding akademije koju su osnovali UNDP Hrvatska i društveno poduzeće Brodoto.

Crowdfunding mora biti reguliran, smatraju istraživačice, no unutar legislativnog okvira koji uključuje njegove specifičnosti. Crowdfunding projekti u suštini su inovativni, riskantni i eksperimentalni, a onima koji u njih ulažu potrebna je zaštita te moraju biti obaviješteni o pozadini projekata. Potrebno je također, smatraju, javnom sektoru omogućiti ulazak u područje alternativnog financiranja te omogućiti građanima da investiraju u projekte unutar svojih zajednica.

Cjelokupni je izvještaj dostupan na poveznici, nakon što upišete svoje ime, prezime i adresu elektroničke pošte.