<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>marijan jevšovar &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/marijan_jevsovar/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Tue, 22 Mar 2011 10:40:16 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>marijan jevšovar &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Misli o Gorgoni</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/program/misli-o-gorgoni/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Antonija Letinić]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 22 Mar 2011 10:40:16 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[antičasopis]]></category>
		<category><![CDATA[darko šimičić]]></category>
		<category><![CDATA[digitalizacija ideja: arhivi neoavangardnih i konceptualnih umjetničkih praksi]]></category>
		<category><![CDATA[dimitrije bašičević mangelos]]></category>
		<category><![CDATA[dunja blažević]]></category>
		<category><![CDATA[đuro seder]]></category>
		<category><![CDATA[gorgona]]></category>
		<category><![CDATA[iva rada janković]]></category>
		<category><![CDATA[ivan kožarić]]></category>
		<category><![CDATA[ivana bago]]></category>
		<category><![CDATA[Ješa Denegri]]></category>
		<category><![CDATA[Josip Vaništa]]></category>
		<category><![CDATA[julije knifer]]></category>
		<category><![CDATA[marijan jevšovar]]></category>
		<category><![CDATA[matko meštrović]]></category>
		<category><![CDATA[miljenko horvat]]></category>
		<category><![CDATA[misli o gorgoni]]></category>
		<category><![CDATA[msu]]></category>
		<category><![CDATA[Radoslav Putar]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=misli-o-gorgoni</guid>

					<description><![CDATA[Program <i>Misli o Gorgoni</i>, dio projekta <i>Digitalizacija ideja: arhivi neoavangardnih i konceptualnih umjetničkih praksi</i>, obilježava 50 godina od izlaska antičasopisa Gorgona.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Program <em>Misli o Gorgoni</em>, u <strong>petak</strong>, <strong>25. ožujka</strong> s početkom u <strong>17 sati</strong> u dvorani Gorgona <a target="_blank" href="http://www.msu.hr/" rel="noopener">MSU-a</a> obilježit će pedeset godina od izlaska iz tiska prva dva broja antičasopisa <em>Gorgona</em>. U programu sudjeluju&nbsp;<strong>Dunja Blažević</strong>,&nbsp;<strong>Ješa Denegri</strong>,&nbsp;<strong>Darko Šimičić</strong>,&nbsp;<strong>Iva Rada Janković</strong>,&nbsp;<strong>Ivana Bago</strong>&nbsp;te članovi grupe&nbsp;Gorgona.
</p>
<p>Izlaskom antičasopisa započela povijest neformalne umjetničke grupe Gorgona čija je intenzivna aktivnost u Zagrebu trajala od 1959. do 1966. godine. Članovi grupe, ujedno i prijatelji, slikari <strong>Josip Vaništa</strong>, <strong>Marijan Jevšovar</strong>, <strong>Julije Knifer</strong>, <strong>Đuro Seder</strong>, kipar <strong>Ivan Kožarić</strong>, teoretičari i kritičari umjetnosti <strong>Radoslav Putar</strong>, <strong>Matko Meštrović</strong>, <strong>Dimitrije Bašičević Mangelos</strong> i arhitekt <strong>Miljenko Horvat</strong>, neformalno su se družili, ne težeći izravno određenom konceptu ili umjetničkom projektu. Gorgona nije imala program ni manifest, bila je zasnovana na ideji o duhovnom srodstvu, u njoj su umjetnici tražili duhovnu i intelektualnu slobodu. Svaki od umjetnika u Gorgoni zadržao je i razvijao potpunu stvaralačku autonomiju. Oko nje bili su koncentrirani najznačajniji oblikovni i slikarski doprinosi toga doba. Pitanje &#8220;Što je i što je bila Gorgona?&#8221; i dalje je otvoreno.
</p>
<p>Programom <em>Misli o Gorgoni</em> podsjetit će na važnost časopisa i grupe Gorgona u hrvatskoj i međunarodnoj suvremenoj umjetnosti.
</p>
<p><u><strong>Program</strong></u><br />
  <br />17.00-17.05 uvodna riječ, <strong>Snježana Pintarić</strong>, ravnateljica MSU-a<br />
  <br />17.05-17.50 projekcija dokumentarnog filma Dunje Blažević iz serije TV Galerija &#8220;Pet umetnika i Gorgona&#8221; Marijan Jevšovar, Julije Knifer, Ivan Kožarić, Đuro Seder, Josip Vaništa; urednica Dunja Blažević, režija Milan-Peca Nikolić, RTB, 1986.</p>
<p>Izlaganja:<br />
  <br />17.50-18.20 Dunja Blažević: <em>Iza vidljivog</em><br />
  
</p>
<p>18.20-18.40 Ješa Denegri: <em>Međunarodno okruženje Gorgone</em><br />
  
</p>
<p>18.40-19.00 Darko Šimičić: <em>Kronologija Gorgone</em><br />
  
</p>
<p>19.00-19.30 stanka<br />
  
</p>
<p>19.30-19.45 Iva Rada Janković: <em>Gorgonska aura</em><br />
  
</p>
<p>19.45-20.00 Ivana Bago: <em>Izvađeni iz gomile: nacrti za odgođenu publiku </em><br />
  
</p>
<p>20.00-20.12 projekcija dokumentarnog filma <em>MSU Zagreb: Gorgona, izložba iz dokumentacije Josipa Vanište u Gliptoteci HAZU</em>; autori: <strong>Vladimir Petek</strong>, <strong>Nada Firšt</strong>, 2003.
</p>
<p>20.12-21.30 razgovor Ješe Denegrija s Josipom Vaništom, Ivanom Kožarićem, Đurom Sederom, Matkom Meštrovićem i sudionicima programa
</p>
<p>Moderatorica: <strong>Martina Munivrana</strong>.
</p>
<p>Program <em>Misli o Gorgoni</em> dio je projekta <em>Digitalizacija ideja: arhivi neoavangardnih i konceptualnih umjetničkih praksi</em>. Projekt stavlja naglasak na neoavangardne i konceptualne prakse u srednjoj i istočnoj Europi tijekom 1960-ih i 1970-ih godina, a digitalizacijom umjetničkih časopisa i knjiga umjetnika želi ih se učiniti dostupnima široj, međunarodnoj publici.
</p>
<p>Nositelj projekta je Muzej suvremene umjetnosti Zagreb, a partneri su mu <strong>Moderna galerija</strong>, Ljubljana, <strong>Muzej savremene umetnosti Vojvodine</strong>, Novi Sad, <strong>Muzej moderne umjetnosti</strong>, Varšava.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
