marijan bobinac – Kulturpunkt https://kulturpunkt.hr nezavisna kultura / suvremena umjetnost / društvo Wed, 01 Mar 2023 07:17:46 +0000 en hourly 1 https://wordpress.org/?v=6.8.3 https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png marijan bobinac – Kulturpunkt https://kulturpunkt.hr 32 32 Pregled ključnih poetičkih strujanja https://kulturpunkt.hr/vijesti/pregled-kljucnih-poetickih-strujanja/ Thu, 30 Jun 2011 10:06:06 +0000 https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=pregled-kljucnih-poetickih-strujanja Geschichte des Dramas cijenjene teatrologinje i profesorice Erike Fischer-Lichte izašao je u izdanju nakladničke kuće Disput.]]> Kao što smo već pisali povodom izlaska prvog sveska knjige, radi se o  “standardnom i od stručne javnosti visoko cijenjenom priručniku na području povijesti drame zapadnoga civilizacijskog kruga koji se osvrće na sva bitna razdoblja toga književnog roda, dakako, u njegovoj povezanosti s kazalištem, od grčke antike do našeg doba”. “Knjiga se”, kako stoji u recenziji Marijana Bobinca, “od sličnih studija razlikuje ponajprije po vrlo inovativnom konceptu koji polazi od toga da drama od svojih antičkih početaka pa sve do danas u osnovi predstavlja uprizorenje identiteta: strukturne promjene drame kroz dva i pol tisućljeća – tvrdi autorica – usko su povezane s preobrazbama koncepata identiteta”. 
“Drugi dio monografije Povijest drame Erike Fischer-Lichte (Od romantizma do danas)”, piše Leo Rafolt, “strukturiran je kao pregled ključnih poetičkih strujanja i redateljskih koncepata, bilo na razini pojedinaca-redatelja-autora ili pak glumačkih skupina, u razdoblju od početka 19. stoljeća do suvremenosti. Novum je ovog kulturološki ili književnoantropološki intoniranog istraživanja zapadnoeuropske drame i kazališta u interdisciplinarnom motrištu autorice, koja se u interpretaciji raznorodnog materijala služi iskustvima kulturne povijesti, semiotike, sociologije kulture, antropologije drame i kazališta, književne i kazališne teorije, povijesti mentaliteta i sl. Prva velika tematska cjelina (Drama krize identiteta) bavi se analizom formativnog razdoblja u povijesti zapadnoeuropske građanske drame i kazališta, kako u institucionalnom smislu tako i u smislu kazališne simbolike. Pritom se ponajviše razmatraju dramski opusi Kleista, Byrona, Hugoa i Shelleyja, pa sve do Büchnera, no i manje poznata povijest bečkog igrokaza, odnosno pučkog kazališta uopće. Međutim pod autoričinu interpretativnu rešetku dolaze i problemi koji se inače rijetko kad nalaze na stranicama sintetskih književnopovijesnih ili pak kazališnopovijesnih pregleda, na primjer problematika obitelji u građanskom simbolističkom kazalištu, kult ličnosti i modeli karizmatske osobnosti u kazalištu na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, u Čehova i Strindberga itd. Druga veća cjelina (Kazalište “novog” čovjeka) posvećena je počecima redateljskog kazališta, odnosno najznačajnijim figurama europske režije (Craig, Stanislavski, Mejerholjd, Artaud) te glumišnom profesionalizmu, pri čemu se reteatralizacija “novog” kazališta promatra kao negacija individualnih identiteta. Autoričin je pristup poticajan i zbog toga što na sinkretički način problematizira, istodobno, pojavu apstraktnog slikarstva, novog vala atomske fizike, antropološku simbologiju s jedne strane (Einstein, Picasso, Frazer) i kazališno-dramaturški avangardizam s druge (futurizam, nadrealizam). Posebno poglavlje Erika Fischer-Lichte posvećuje i ranom dvadesetostoljetnom američkom kazalištu, prije svega velikim ličnostima poput O’Neilla, zatim apsurdističkom antiteatru Becketta i Ionesca te, naposljetku, režijskom i dramsko-poetičkom angažmanu Bertolta Brechta. U tome smislu i u ovom se, drugom svesku pregleda europske dramskokazališne produkcije testira ne samo tradicionalna periodizacijska shema u kazališnoj historiografiji nego i načini na koje se može percipirati tobože sintetska uloga kazališne historiografije uopće”. 
Knjigu je preveo Dubravko Torjanac, a više o istoj potražite na službenim stranicama izdavača. 
Izvor: Disput
]]> Povijest drame kao uprizorenje identiteta https://kulturpunkt.hr/vijesti/povijest-drame-kao-uprizorenje-identiteta/ Mon, 10 Jan 2011 13:20:16 +0000 https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=povijest-drame-kao-uprizorenje-identiteta Povijest drame. Razdoblja identiteta u kazalištu od antike do danas Erike Fischer-Lichte nije još jedna linearno iznesena kronika najvažnijih poglavlja iz povijesti drame.]]> Radi se, dakako, o prijevodu prvog dijela knjige Geschichte des Dramas cijenjene teatrologinje i profesorice na Freie Universität u Berlinu Erike Fischer-Lichte.  “Njezina knjiga”, kako stoji u recenziji Marijana Bobinca, “predstavlja standardni i od stručne javnosti visoko cijenjeni priručnik na području povijesti drame zapadnoga civilizacijskog kruga i osvrće se na sva bitna razdoblja toga književnog roda, dakako, u njegovoj povezanosti s kazalištem, od grčke antike do našeg doba”.

Kako je istaknuto i samim podnaslovom, prvi svezak Povijesti drame pokriva razvoj drame i kazališta od antike do njemačke klasike, dok drugi svezak, također u pripremi izdavačke kuće Disput i prevoditelja Dubravka Torjanca, predstavljava istraživanje kazališnih praksi i dramske književnosti 19. i 20. stoljeća.

“Knjiga se od sličnih studija razlikuje ponajprije po vrlo inovativnom konceptu koji polazi od toga da drama od svojih antičkih početaka pa sve do danas u osnovi predstavlja uprizorenje identiteta: strukturne promjene drame kroz dva i pol tisućljeća – tvrdi autorica – usko su povezane s preobrazbama koncepata identiteta. Upravo je to”, piše Bobinac,  “temeljna poveznica povijesti drame kako je vidi Erika Fischer-Lichte: povijest drame (kao književnoga roda i kao insceniranog teksta) u smislu povijesti identiteta. I kod jednog i kod drugog ona uspijeva pronaći zajednička obilježja, preklapanja i podudaranja, no pritom nikada ne zaboravlja da se ta dva smjera ni u kojem slučaju ne mogu izjednačiti. Itekako je pritom svjesna činjenice da povijest drame predstavlja samo jedan segment povijesti kazališta, te da je ona istovremeno jedan segment povijesti književnosti. Stoga je za autoricu povijest drame u smislu povijesti književnosti utoliko relevantna ukoliko pridonosi tumačenju povijesti drame kao povijesti identiteta. Logična je konzekvenca takvog polazišta da se identitet koji se očituje u drami može dokučiti samo putem strukturne analize, te da se povijest drame kao povijest identiteta može (re)konstruirati samo slijedom analiza pojedinih drama”.

Izvor: Disput
]]>