Na tribini koja se nadovezala na teme izlaganja sudjelovali su Vladimir Gudac, Ivica Boban, Goran Sergej Pristaš, Igor Ružić, Marko Zubak i Barbara Borčić. Program je svojim crtežima pratila slikarica i strip-autorica Helena Klakočar, a njezinu čitavu ilustriranu reportažu možete pogledati ovdje.

Odgovarajući na potrebu za kritičkim uvidima koji prate složenost i živost suvremene umjetničke i kulturne produkcije, kao i na sve manju zastupljenost posvećene i dubinske kritike u mainstream medijskom krajoliku, Kulturpunkt, odnosno Kurziv kao njegov nakladnik, već podulji niz godina radi na jačanju prostora za kritičku refleksiju. 

Prvi smjer naše posvećenosti razvoju kritike kao prakse i forme jest urednički rad s domaćim kritičarkama i kritičarima te objava njihovih tekstova na portalu, i on se razvija od samih početaka Kulturpunkta, odnosno od 2006. godine. Drugi smjer nastaje nešto kasnije kao zasebna programska linija posvećena razvoju kritike u širem smislu – pored klasične novinske kritike, ona se kroz diskurzivne, edukativne i razne druge formate bavi i refleksijom u području kritičke teorije i kritičkog promišljanja umjetnosti i društva, stvarajući prostor za komunikaciju i živu raspravu. Drugim riječima, kritiku i kritič(ars)ki rad kroz ovu programsku liniju, pokrenutu u suradnji s udrugom Kulturtreger (Booksa.hr), trudimo se osnažiti ne samo u medijskom, već i u širem kulturnom i društvenom kontekstu. 

Kritička linija zato odolijeva izazovima već više od deset godina, raste i razvija se u različitim geografskim, suradničkim i tematskim smjerovima. Njenim dijelom je i neformalna regionalna platforma Svijet oko nas, koja je od 2016. posvećena jačanju potencijala i prostora kritičkog mišljenja u kulturnom prostoru bivše Jugoslavije. Posljednje dane 2022. koristimo kako bismo se još jednom osvrnuli na ključne teme kojima smo se bavili i ljude koji su označili ovogodišnji program naše kritičke linije.

Jedna od osnovnih postavki od samih početaka jest ta da je umjetničkoj kritici kakva fingira “objektivnost” i “distancu”, kritici kakva se objektu svog promišljanja i/li čitatelju_ici obraća s visoka – odavno odzvonilo. Umjesto toga, zalažemo se za razvoj kritike kakva je u bliskom, sugovorničkom odnosu s praksom, a u godini iza nas ovaj je fokus poprimio nove konture kroz program Kritička dramaturgija koji smo razvili u suradnji sa strukovnom udrugom Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela (SPID). Kritička dramaturgija održala se ljetos kao ciklus različitih formata, a zanimali su nas nehijerarhijski modeli stvaranja i promišljanja izvedbe i filma. Program su koncipirale SPID-ovka Nina Gojić i Kurzivovka Hana Sirovica, a u fokusu je imao teme reciklaže u filmu, feminističkih principa rada u izvedbi te kolektivnog i kolaborativnog kritičarskog stvaranja. 

Uz radne grupe, koje su na navedene teme osmislile i vodile filmske radnice Karla Crnčević i Daria Blažević, plesna umjetnica i teoretičarka Ana Dubljević i kolektiv Critical Interruptions (kritičarke/umjetnice Bojana Janković i Diana Damian Martin), program je uključivao i niz javnih razgovora u kojima su uz voditeljice radnih grupa sudjelovale i naše drage suradnice, kritičarke i/li dramaturginje: Lucija Klarić, Ana Fazekaš, Pia Brezavšček i kritičarski kvadrilog u sastavu Jasna Jasna Žmak, Agata Juniku, Goran Pavlić i Una Bauer. Za sve koji su propustili pridružiti nam se uživo, snimke razgovora dostupne su na Kulturpunktovom Youtube kanalu. Potaknute novim smjerovima koje nam je Kritička dramaturgija otvorila, drago nam je najaviti da program nastavljamo i u idućoj godini, i dalje uz dramatično prepoznatljive vizuale Zorana Đukića.

Još jedan ciklus koji je obilježio godinu, odnosno njezin izmak, bio je Seminar koji smo u prosincu organizirali u suradnji s partnerskom organizacijom SCCA-Ljubljana u sklopu diskurzivnog dijela Human Rights Film Festivala. Seminar je redovni program kojim uz predavanja pozvanih teoretičara_ki i istraživačica_a jednom godišnje ispitujemo različite društvene i kulturne fenomene. Nedavno izdanje nosilo je naziv Seminar za prekarna vremena i bavilo se problemima s kojima se suočava kreativni i intelektualni rad danas, u razdoblju koje je oblikovano rastućom neizvjesnošću, društvenim podjelama i nazadovanjem životnih i radnih uvjeta. Predavanja o različitim naličjima prekarnosti u kulturrnom i intelektualnom radu održale su poljska filozofkinja Ewa Majewska, slovenska sociologinja Katja Praznik te domaći istraživači_ce i teoretičarke_i kulture Lea Horvat i Mario Kikaš, a popratnu diskusiju moderirala je Barbara Gregov.

U foto-finišu godine, u Zagrebu smo u suradnji s Kooperativom organizirali Na istom prostoru, ispred vremena, razgovor posvećen kritičkom razmatranju nasljeđa nezavisnih kulturnih scena bivše Jugoslavije, odnosno umjetničkih praksi koje su se na našem području razvijale u izvaninstitucionalnom kontekstu od devedesetih do danas, ali i stvaralaštvu koje im je prethodilo od sedamdesetih godina. Na tribini su sudjelovale kustosice, kritičarke, kulturne radnice i aktivne stvarateljice povijesti srpske i hrvatske nezavisne scene Darka Radosavljević i Janka Vukmir, istraživač tog perioda, kritičar i kustos Bojan Krištofić te kritičarka Miona Muštra.

Ovom je razgovoru prethodila tribina Pripasti ili propasti u (ne)zaslužnim vremenima, koja je srodne teme historijata izvedbenih umjetnosti na nezavisnoj sceni protresla ljetos u sklopu Jedinstvene vrtne zabave, a na njoj su također sudjelovali aktivni dionici_e i istraživači_ce scene Ivana Slunjski, Igor Mihovilović, Agata Juniku, Iva-Matija Bitanga i Ljubica Anđelković Džabić uz vodstvo Marije Krnić. Povod za obje tribine bio je naš recentni zbornik posvećen novijoj povijesti domaće nezavisne umjetničke scene koji možete preuzeti ovdje.

Pored nabrojanih, prisjećamo se i nekih od događanja koja su se održala diljem regije kao dio platforme koju koordiniramo: tribinu o stanju kritike u bivšoj Jugoslaviji na kojoj su uz Kulturtregerovu Miku Buljević i Kurzivovu Hanu Sirovicu sudjelovali izvedbeni i filmski kritičari Rok Vevar (Slovenija) i Mirza Skenderagić (BiH) organizirali smo u travnju u Mostaru, što je bilo prvo gostovanje naše platforme u Hercegovini. Jesenas su pak u Beograd na poziv naše parnerske organizacije Maska i festivala BITEF doputovale Ana Fazekaš i Hana Sirovica. One su svojim izlaganjima, uz Borisava Matića iz partnerske organizacije Pobunjene čitateljke i niz autorica i autora iz regije, sudjelovale na međunarodnoj konferenciji o jugofuturizmu The swish of the tracksuits of the future i predstavljanju novog broja časopisa Maska. Na poziv partnerske organizacije SEEcult.org i srpske sekcije međunarodnog udruženja likovnih kritičara AICA, u Beograd su na Oktobarski salon u prosincu stigli naši suradnici_e Leila Topić i Miha Colner, koji su sudjelovali u raspravi o budućnosti te manifestacije suvremene umjetnosti i snimanju serijala Kritika na delu.

Pored javnog programa, u sklopu kritičke linije nedavno smo počeli provoditi istraživanje čiji je cilj kritička (re)valorizacija recentne povijesti umjetničkih i kulturnih praksi, a koje ispituje relacije između uvjeta u kulturnom sustavu i razvoja (ili sputavanja) eksperimentalnih tendencija i sklonosti eksperimentu od 1970-tih do danas. Istraživanje uskoro ulazi u novu fazu, u kojoj ćemo početi javno predstavljati njegove teme, metode i zaključke, a pripremamo i niz novih formi na razmeđu kritike, prakse, eksperimenta i teorije koje će se u njegovom okviru razvijati.

Područje koje danas opisujemo terminom nezavisna izvedbena scena odredile su umjetničke prakse koje se u devedesetima razvijaju često slijedeći supkulturne utjecaje i kontrakulturne tendencije. Naši će sugovornici_e, ujedno svjedoci_kinje tog vremena i njegovi proučavatelji_ce, govoriti o prkosnom stvaralaštvu umjetnika_ca i kolektiva poput Daklelososa, Damira Bartola Indoša, Schmrtz Teatra i Fraktal Falus Teatra, kao i o razvoju plesne umjetnosti kroz optiku autonomnog organiziranja i rada.

Povod razgovoru je knjiga Na istom prostoru, ispred vremena, novo izdanje udruge Kurziv (nakladnika portala Kulturpunkt) koje donosi pregled recentnije povijesti umjetničkih praksi na nezavisnoj sceni. Naslov razgovora preuzet je iz teksta Igora Ružića, objavljenog u publikaciji, koji tematizira prijelomne devedesete, desetljeće zamaha umjetničkih praksi o kojima će govoriti sudionici_e razgovora.

Publikacije će biti dostupne na Kultur-punktu, štandu s Kurzivovim publikacijama u Pogonu Jedinstvo.

O sudionicima:

Ljubica Anđelković Džambić doktorirala je s tezom iz područja hrvatske umjetnosti performansa na doktorskom studiju književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (2019.), gdje je ranije diplomirala komparativnu književnost i filozofiju (1998.) te teatrologiju (2001.). Trenutno je zaposlena u gimnaziji kao profesorica filozofije i logike, te kao vanjska suradnica-predavačica na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu, gdje predaje kazališnu produkciju. Od 2004. do 2019. zaposlena na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu kao stručna suradnica za kazališnu nastavno-umjetničku produkciju, te radila u nastavi kao vanjska suradnica na Odsjeku produkcije (2015-2020). Od 1999. objavljuje prikaze i stručne tekstove iz područja književnosti i izvedbenih umjetnosti u stručnim publikacijama i časopisima za kulturu. Radila kao vanjska leksikografska suradnica u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža, te na HRT-u kao autorica pitanja za televizijske kvizove znanja (2003-2017). Članica je Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa (HDKKT). Od 2005. do 2010. članica Kulturnog vijeća Krapinsko-zagorske županije za područje dramske umjetnosti. Od 2000. godine članica je Udruge za kulturu Gokul iz Zaboka koja se bavi promocijom suvremene umjetnosti i nezavisne kulture. Članica je organizacijskog tima Tabor film festivala od 2003. godine.

Iva-Matija Bitanga diplomirala je slikarstvo 1999. na nastavničkom odjelu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, završila 2004. poslijediplomski studij scenografije na Hochschule für Gestaltung u Karlsruheu, Njemačka. Od 2000. članica HZSU-a sve do zaposlenja 2013. na Medijskom dizajnu Sveučilišta Sjever u Koprivnici gdje je izvanredna profesorica umjetnosti. Doktorandica Poslijediplomskog studija književnosti izvedbenih umjetnosti, filma i kulture na Filozofskom fakultetu u Zagrebu od 2015. Od 1995. profesionalno se bavi likovnom umjetnošću, samostalno i grupno izlaže u Hrvatskoj i inozemstvu, a od 1996. i oblikovanjem scenografija, lutaka, kostima i glazbe za kazalište. Od 2000. surađuje s HRT-om. U umjetničkom djelovanju poznata je i kao članica više umjetničkih kolektiva: Daklelososi, GastArtbeit, Schmrtz teatar i Tigar teatar. Dobitnica je više nagrada i priznanja na područjima likovne umjetnosti, scenografije i kostimografije.

Agata Juniku je diplomirala filozofiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a poslijediplomski studij filozofije završila na UniversitéParis 8. Docentica je na Odsjeku za dramaturgiju Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu. Urednica je emisije Odeon: izvedi i snosi posljedice! na Trećem programu Hrvatskoga radija, gdje je od 2002. do 2010. uređivala Kazalištarije. Kazalište i ples profesionalno je počela pratiti 1988. na Radiju 101, gdje je angažirana do 1998. Više godina sudjelovala je u uređivanju časopisa Frakcija i dvotjednika za kulturna i društvena zbivanja Zarez. Povremeno je surađivala s Jutarnjim listom, na emisiji Transfer (HTV) te na SenderFreies Berlin. Objavljivala je tekstove i priloge u časopisima Quorum, Kretanja, Fantom slobode, Untitled (London), Beton (Beograd) te na web portalu Kulturpunkt.hr. Od 1999. do 2003. sudjelovala je u organizaciji Eurokaza i Tjedna suvremenog plesa (uređivanje programskih knjižica, moderiranje press-konferencija i okruglih stolova), te povremeno bila angažirana na drugim projektima nezavisne izvedbene scene.

Marija Krnić diplomirala je kroatistiku i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te medievistiku na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti. Doktorirala je na studiju kazališnih i izvedbenih umjetnosti na Sveučilištu Warwick u Velikoj Britaniji. Staž je odradila u Izvršnoj agenciji za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu u Bruxellesu. Bila je višegodišnja suradnica festivala ZagrebDox te časopisa Filmonaut. Kao vanjska suradnica predaje kolegije iz područja povijesti kazališta i drame na Akademiji dramskih umjetnosti. Uredila je nekoliko publikacija o kulturi i kritici izvedbenih umjetnosti.

Igor Mihovilović od kasnih 1990-ih aktivan je na nezavisnoj kulturnoj sceni kroz volonterski rad, izdavanje fanzina, grafički dizajn i produciranje eksperimentalne elektronske glazbe. Osniva 2001. The Karmakumulator, najdugovječniji splitski glazbeni post industrial sound design projekt s kojim nastupa na pedesetak festivala i pojedinačnih nastupa do danas. Od 2002 do 2010 volontira, organizira, zagovara i sudjeluje u stvaranju kluba Kocka unutar Koalicije udruga mladih (KUM) u Splitu. Aktivan je u više udruga, 2010. osniva KUU Rizom, a od 2008. do 2010. obnaša funkciju predsjednika Koalicije. Pokreće Guranje S Litice 2004., koncertni serijal i arhivsko-izdavačku platformu u sklopu koje uređuje više desetaka glazbenih izdanja. Community arhiv Tajni Split pokreće 2019., a koji kroz web-stranicu, digitalni arhiv i videocaste tematizira splitsku nezavisnu kulturnu scenu posljednjih 40 godina. Aktivno surađuje s organizacijama, udrugama, inicijativama i pojedincima nezavisne kulturne scene u Hrvatskoj i regiji. Magistar je sociologije pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Od 2013. živi i radi u Zagrebu.

Ivana Slunjski od 2001. objavljuje u raznim tiskanim i elektroničkim medijima (Vijenac, Kretanja, Kulturpunkt.hr, Čitanka i drugo; ukinuti: Zarez, Feral Tribune, Vjesnik, Kupus.net, 04 – megazin za hakiranje stvarnosti) te povremeno u drugim zbornicima i knjigama. Zaokuplja se recentnim inovativnim izvedbenim praksama, strategijama otpora ekonomskom obesnaživanju umjetničkoga rada, razvojem novih modela umjetničke razmjene te interpretativnim pristupima plesu (Kretanja br. 29, ur., monografija Modeli zajedništva, strategije vidljivosti. 15 godina Platforme, ur. zajedno s J. Mihelčić, I. N. Sibila, publikacije EkS-scena i Triatlon, ur. i dr.). Razvija koncept istraživačko-arhivskoga modela temeljena na ideji arhiviranja sadašnjosti s namjerom stvaranja baze podataka za dalje umjetničko, znanstveno ili drugo istraživanje i prevrednovanje. Oslanjajući se na taj koncept, pokreće i provodi projekt svojevrsna mapiranja hrvatske suvremenoplesne scene, nastojeći u petogodišnjem razdoblju (2015–2020) obuhvatiti što više procesa rada na izvedbi danas djelatnih umjetnika, razvijajući metodologije praćenja, dokumentiranja i analiziranja umjetničkog procesa. Zalaže se za profesionalizaciju pisanja o plesu te vodi radionice plesne kritike. Od 2018. dramaturški surađuje s koreografima te scenaristički na plesnom filmu. Završila komparativnu književnost i kroatistiku.

Razgovor i publikacija nastali su uz financijsku potporu Zaklade Kultura nova, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba, u sklopu programa Abeceda nezavisne kulture.

Mostarski Abraš, community radio Omladinskog kulturnog centra Abrašević, tri izdanja svoje emisije Kritički zabavnik posvetio je publikaciji Nepotisnuta subjektivnost: Pojmovnik kritike izvedbenih umjetnosti. Pojmovnik je nastao u suradnji Kulturpunktovog nakladnika, udruge Kurziv, te udruge Kulturtreger (Booksa.hr). Ovaj je zbornik posljednji dio serije “kritičkih pojmovnika” proizišlih iz programske linije Kritika – Jučer, danas, sutra, posvećene kritici u okviru regije. Publikacija okuplja različita shvaćanja problema svojstvenih kritičkom pisanju o izvedbi i izvedbenim umjetnostima, kao i razmatranja o njezinom tehnološkom, društvenom, kulturnom i političkom kontekstu. Prva epizoda Abraševog podcasta donosi kratak pregled tekstova koje su za pojmovnik napisale Una Bauer i Nataša Govedić. Oba teksta ukazuju na širenje prostora u koje prodire kritika, uz fokus na njezine manifestacije u online sferi.

Bauer se bavila pitanjima autentičnosti i proizvodnje sebstva na društvenim mrežama, a druga epizoda uključuje razgovor s kritičarkom upravo o tim temama. Završni dio niza kojim Abraš tematizira Nepotisnutu subjetkivnost ugostio je Mariju Krnić, teatrologinju koja je uz Luju Parežanina uređivala zbornik. Uz Bauer i Govedić, publikacija uključuje tekstove autorica i autora različitih generacija i autorskih polazišta. To su tekstovi Mile Pavićević o (ne)mogućnosti pisanja o plesu, Ane Fazekaš o odnosu kriti(čar)ke i predloška, Ivana Medenice o kritici festivala, Marija Kikaša o sekularnosti kritike te Hane Sirovice o queer kritici. Unatoč različitim polazištima, tekstove ujedinjuje sklonost metakritičkoj refleksiji, na što se Krnić posebno osvrnula u kontekstu lokalne i nezavisne scene, podcrtavši specifičnosti položaja kritike u regiji.

Voditelj i urednik Kritičkog zabavnika je Ronald Panza, a emisija je dio programa Radio Geometrija.