Jodi Dean predaje političku filozofiju i medijsku teoriju u Genevi, New York.

Grupa 22 i Multimedijalni institut pozivaju vas na predavanje Margit Mayer u utorak, 17. lipnja, u 19 sati, o proturječjima između različitih urbanih društvenih pokreta u kontekstu neoliberalnog grada. Da bi se nadišle proturječne pozicije i izgradila savezništva između kulturnih aktivista, skvotera, aktivista za zajednička dobra i javne usluge, aktivista za pravo na stanovanje, sindikata i aktivista za prava socijalno marginaliziranih skupina potrebno je sagledati procese raslojavanja među stanovništvom koje proizvode različite strategije tržišnog pozicioniranja gradova.

Margit Mayer je istaknuta njemačka politologinja i sociologinja grada. Od 1990. do umirovljenja predavala je komparativnu i sjevernoameričku politiku na Freie Universität u Berlinu. Profesorica je na Centru za metropolitanske studije na Tehničkom sveučilištu u Berlinu.

U predavanju u petak, 20. lipnja, u 19 sati, Oksana Timofejeva će analizirati političke i filozofske aspekte tematike katastrofe, apokalipse, kraja povijesti i kraja svijeta. Za razliku od predodžbi budućnosti kao nadolazećih kataklizmi, predavanje će ponuditi novi pojam vremena katastrofe kao onog koje raskida s vremenom povijesne zbilje i povezuje naše iskustvo s prošlošću. Katastrofa je ono što definira granice kolektiva i istinsko značenje onoga što zovemo povijest. Vrijeme katastrofe nije budućnost, već sadašnjost koju možemo pojmiti samo kao prošlost – vrijeme kao takvo je katastrofično.

Oksana Timofejeva je istraživačica na moskovskom Institutu za filozofiju Ruske akademije znanosti, istraživačica na berlinskom Sveučilištu Humboldt te članica umjetničkog kolektiva Chto delat?.

Izvor: mi2

Predavanje će prvo podcrtati neke od implikacija neoliberalizacije po razvoj i politiku gradova. Polazeći od tih pretpostavki, predavanje će predstaviti neke od društvenih sukoba i borbi koji nastaju oko tih procesa urbane transformacije te detektirati specifične izazove s kojima se te borbe suočavaju. Kako se gradovi pokušavaju tržišno pozicionirati i brendirati u procesu međusobne konkurencije, tako u njima izbijaju sukobi i borbe oko nestajanja priuštivog i javnog urbanog prostora i zajedničkih dobara, borbe protiv istiskivanja i marginalizacije osjetljivih skupina te borbe za pravo da se gradsko okruženje oblikuje u skladu s potrebama ljudi. Nekim skupinama i pokretima, primjerice skvoterima i kulturnim aktivistima, pogoduju takozvane politike kreativnog grada, koje su važan dio današnjih strategija urbanog rasta vođenih tržišnim natjecanjem. Istodobno, marginalizirane pokrete koji artikuliraju potrebe i zahtjeve siromašnijih i stigmatiziranih stanovnika grada lokalne vlasti izlažu represivnim mjerama i mjerama štednje. I jedan i drugi skup strategija lokalnih vlasti ima raslojavajuće učinke, čak i unutar pojedinačnih skupina na koje ciljaju. U cilju djelotvorne politike otpora i jačanja savezništva u izgradnji alternativnog grada, potrebno je prepoznati i analizirati ta postojeća proturječja između različitih pokreta.

Margit Mayer je istaknuta njemačka politologinja i sociologinja grada. Od 1990. do umirovljenja predavala je komparativnu i sjevernoameričku politiku na Freie Universität u Berlinu. Profesorica je na Centru za metropolitanske studije na Tehničkom sveučilištu u Berlinu. U svom istraživačkom radu bavi se komparativnom politikom, urbanom i socijalnom politikom te društvenim pokretima. Objavljivala je radove o različitim aspektima suvremene urbane politike, urbanoj teoriji, restrukturiranju (socijalne) države i društvenim pokretima. Suautorica je monografije Nonprofits in the Transformation of Employment Policies (2004) te suurednica zborikâ Urban Movements in a Globalising World (2000), Cities for People not for Profit (2013) i Neoliberal Urbanism and Its Contestations (2013). Trenutno radi na monografiji o urbanim društvenim pokretima i državi.

Predavanje Margit Mayer drugo je u seriji predavanja Program kapitalističkog grada koja preispituje ulogu grada, organizacije života u njemu i urbanih politika u reprodukciji suvremenog kapitalizma i izazovima pred koje to stavlja antisistemske pokrete koji svoje ishodište nalaze na terenu grada.