U sklopu objave novog broja časopisa u Londonu će biti održano i događanje istog naziva kako bi se obilježilo partnerstvo s galerijom Tate Modern, a u čemu će sudjelovati suradnici i urednički tim novog broja časopisa. Usto, na blogu Manifesta Journala u redovitim intervalima se izmjenjuju blogeri koji opisuju svoje istraživačke i umjetničke projekte. Tijekom sljedećih tjedana blog preuzima kustoski kolektiv WHW / što, kako i za koga koji će u sklopu istraživanja za projekt Meeting Points 7 ugostiti umjetnike Rajkamala Khalona i Lawrencea Abu Hamdana, koji će doprinijeti svojim istraživačkim radom.

Suradnici sedamnaestog broja Manifesta Journala su Fatima el-Tayeb, Simon Sheikh, John Akomfrah, Aurogeeta Das, Patrick Flores, Virginie Bobin, Ruby Amanze, Kapwani Kiwanga, Adriano Pedrosa, Giulia Lamoni, Bisi Silva, Nana Oforiatta-Ayim, Sharlene Khan, Claire Tancons te Koki Tanaka. Uz urednice Natašu Petrešin-Bachelez i Virginie Bobin, u radu ovoga broja sudjelovao je i Bisi Silva kao gostujući urednik. 

Tomislav Žilić / e-flux / Foto: Living Learning, Unfinished Conversations, John Akomfrah

Novi broj naslova Regret and Other Back Pages okuplja tekstove na temu žaljenja, kajanja, pokajanja, žalovanja, subjektivne nasuprot institucionalne nostalgije i ostalih srodnih tema koje mogu pripadati ovom semantičkom ili leksičkom nizu te nadopunjavaju i razvijaju neka od pitanja iz ranija dva broja pripadajuće tematske serije.

Časopis otvara tekst Leeze Ahmady posvećen nedavno preminulom umjetniku Rustamu Khalfimu. Neupokojeni duhovi prošlosti prisutni su u esejima Françoise Vergès The Slave at the Louvre, Khaleda Fahmyja The Essence of Alexandria i Mustaphe Benfodila u tekstu o pedeset godina alžirske neovisnosti The Shuhada of the Past Fifty Years. Georges Didi-Huberman u svom eseju Mnemosyne 42 o povijesnim i suvremenim reprezentacijama žalovanja referira se na devetnaestostoljetnog povjesničara umjetnosti Abyja Warburga koji je svoju struku nazvao “pričom o duhovima za odrasle”. U novom broju časopisa objavljen je i foto album kojeg je pripremila Arielle Azoulay u kojem kustosica poziva na promišljanje često zaboravljenog tjelesnog iskustva pobunjenika. 

Foto: Rina Castelnuovo (s izložbe Act of State koju 2010 je kurirala Arielle Azoulay)

Maja Petrović-Šteger i Hito Steyerl u tekstu The Form of Remains bave se pričama o ostacima “posthumnih” tijela, Marc Nichanian u The Image and the Survivor istražuje što ostaje nakon smrti svjedoka, dok Robert Burghardt i Gal Kirn u tekstu Yugoslavian Partisan Memorials analiziraju jugoslavenske spomenike Drugom svjetskom ratu. Gostujuća urednica broja Rasha Salti piše o palestinskim revolucionarnim plakatima iz 1970-ih, a Bojana Kunst kritički promatra pojam “projekta”. 

Tu su još i tekstovi Cuauhtemoca Medine Chinese Labels, Cosmina Costinaşa, Buraka Deliera te razgovor Ann Cvetkovich s Pauline Boudry i Renate Lorenz. Broj zaključuje “igra” Political Therapy Valentine Desideri u kojem autorica nudi praktična rješenja za pristupanje društvenim i političkim pitanjima.

Časopis je dostupan za besplatno preuzimanje na istaknutom linku. 

KP / Izvor: Manifesta Journal / Foto: Aram Jibilian, Gorky and the Glass House (detalj)

Tako je u ovom broju moguće čitati tekstove koji propituju prakse sjećanja i historiografije, bilo da ih primjenjuje država, civilno društvo ili pojedinci, te eseje o umjetničkim djelima i filmovima koji predstavljaju, re-prezentiraju i ponovno izvode potisnute povijesti. 

Novi broj otvara Fawwaz Traboulsi tekstom Guilt matters koji kritizira kulturalizam u kontekstu sjećanja i zaboravljanja libanonskog civilnog rata. Başak Ertür svoju je studiju Plenty of History posvetila vidljivsti i pristupačnosti znanja o pokolju armenaca u Istambulskim javnim knjižnicama. Gareth Evans u Manifesti piše o “razmišljanju kroz vrijeme” u filmu Patricia Guzmána Nostalgia for the Light, dok Elena Sorokina u eseju Zero Gravity Revolt sovjetsku SF produkciju tridesetih razmatra kao utjelovljenje znanstvenog komunizma u popularnoj prozi.  

Kustosica interenetskog arhiva Tuning Baghdad Regine Basha s čitateljima časopisa Manifesta Journal podijelila je sjećanja te video i audio zpise gotovo zaboravljenih iračkih glazbenika, dok Sami Shalom Chetrit rekonstruira album forografija izraelskiog ogranka pokreta Crnih pantera. Između ostalih, u friškom izdanju časopisa objavljen je i tekst Ivane Bago i Antonije Majače koje predlžu odugovlačenje vremena produkcije bijenalnih izložbi u cilju ponovnog postavljanja interpretacijskog i refleksijskog okvira takvih modela umjetničke reprezentacije. Zaključno, Manifesta Journal 15 zatvara umrežena igra Josepha Del Pesca i Ala McElratha koja simulira rat i “nikad ne zaboravlja”. 

Uredništvo novog broja čine Nataša Petrešin-Bachelez, Virginie Bobin, Rasha Salti, Lisa Mazza i Shannon d’Avout. Manifesta Journal 15 možete besplatno preuzeti s istaknutog linka.  

KP / Izvor: MJ 15 

Časopis Manifesta Journal (MJ), kao i bijenale Manifesta, u svom djelovanju ka stvaranju platforme za kritičku analizu međunarodne kustoske scene, teži promjenjivom formatu. Nakon svake serije od šest izdanja, časopis preuzima novi urednički tim, koji je pozvan razviti drugačiji koncept. S obzirom na novu uredničku politiku, prvi put u povijesti ovog časopisa, čitateljima će biti omogućen besplatan internetski pristup Manifesta Journalu, od broja 13 do broja 18. Treću seriju časopisa uređuju Nataša Petrešin-Bachelez i Virginie Bobin. 

Kako kažu u uvodniku, Manifesta Journal treba shvatiti kao poroznu platformu za promišljanje značenja i efekata kustoskih praksi danas. Ovaj časopis fokusiran je na trenutne (geo)političke, humanističke, poticajne i kontroverzne potencijale. Novi podnaslov Uokolo kustoskih praksi (Around Curatorial Practices), označava smjer udaljavanja od prijašnjeg podnaslova Časopis za suvremeno kustostvo. Prijedlog “uokolo” posvećen je onome što zapravo motivira pojedince da prihvate pojam kuriranja kao odgovor na njihove prakse, oplemenjene subverzijama, neprovidnostima, rizicima, željama, uvjerenjima i solidarnošću. Urednički tim želi se osvrnuti na suvremene kustoske prakse čitanja, istraživanja, izdavanja i kuriranja osposobljenim internetom i novim tehnologijama. Sve navedeno urednički će tim istražiti i na primjeru vlastitog djelovaja, zagovarajući otvorenu cirkulaciju znanja kroz besplatni Manifesta Journal. 

Tekstovi, koji će u ovoj seriji biti objavljeni, stavljeni su pod Creative Commons licencu. Svaka dva mjeseca u projekt će se uključivati gostujući bloger ili blogerica, koji će s čitateljima i uredništvom podijelili svoja istraživanja u nastanku, tj. opservacije na specifičnu temu. Prvi pridruženi bolger bit će Adnan Yildiz, čiji blog možete istražiti ovdje. 

Novi broj Manifesta Journala nosi tematski nalov Fungus in the Contemporary, što je, kako napominje uredništvo, metafora za re-aktivaciju i re-kontekstualizaciju ’60-ih u suvremenoj umjetnosti. “Gljivice” neokolonijalnih struktura koje još uvijek djeluju u većini postkolonijalnih regija, i dalje ostavljaju svoje mrlje na percepcijama i analizama sadašnjosti tih sredina. Razmišljanjima na tu temu doprinjeli su Dawn Ades, Magali Arriola, Sven Augustijnen, Erick Beltrán i Victoria Noorthoorn, Bettina Knaup i Beatrice E. Stammer, Katerina Gregos, Miguel Lopez, Cuauhtémoc Medina, Mangelos, Tomáš Pospiszyl, Raqs Media Collective, Suely Rolnik i Narcisse Tordoir.

Prvu od šest besplatnih publikacija, možete pronaći ovdje. 

Izvor: Manifesta