Prostor FUNK-a nalazi se u bivšoj vojarni koju je država 2007. proglasila neperspektivnom, nakon čega je Grad Koprivnica postao vlasnik objekta i zemljišta. Prostori nekadašnje vojarne, sadašnjeg kampusa, s vremenom su dodjeljivani različitim gradskim ustanovama i službama, a ondje je smješteno i Sveučilište Sjever, za čije je potrebe renoviran, adaptiran i opremljen dio objekata. Pored toga, prostor se od 2011. godine počinje koristiti i za povremene festivale i koncerte te polako postaje središte alternativne kulture u gradu.

Godine 2014. koprivničke udruge Mamuze, RockLive, Kopriva, Atelieri Koprivnica i Pod galgama osnivaju Savez udruga FUNK, punim imenom Forum udruga nezavisne kulture, s namjerom da u prostoru bivše vojarne pokrenu centar nezavisne kulture u kojem će mladi moći djelovati autonomno, a udruge imati stabilniji okvir za kontinuirano provođenje svojih raznolikih aktivnosti – koncerata, predavanja, radionica, izložbi, performansa, razvoja soundsystem kulture, filmskih večeri, proba bendova, konferencija, škole sviranja i drugih.

Prvi značajniji iskorak u tom smjeru omogućio je projekt Centar izvan centra proveden u sklopu poziva Kultura u centru od 2018. do 2020. godine, zahvaljujući kojem je prostor FUNK-a opremljen nužnom glazbenom opremom. “U posljednjih pet godina od tada praznog i oronulog prostora, bez osnovnih uvjeta za rad FUNK-ovi su volonteri napravili puno toga. Gradila se pozornica od drvenih paleta, farbali su se zidovi, a uz pomoć donatora akustično se tretirala koncertna dvorana. Upravo zbog toga brojni bendovi vole svirati ovdje, kažu da je zvuk sjajan”, navode FUNK-ovci.

Ipak, prostor ni time nije postao u potpunosti funkcionalan zbog nedostatka grijanja i sanitarnog čvora, što je posebno otežavalo održavanje programa tijekom hladnih zimskih mjeseci. Dio tih problema adresiran je idućim projektom Centar+ koji je omogućio daljnju adaptaciju prostora, prije svega ugradnju sanitarnog čvora. Osim toga, s Gradom je potpisan novi, osmogodišnji ugovor o korištenju prostora koji je FUNK-u osigurao mogućnost dugoročnog planiranja i širenja aktivnosti usmjerenih lokalnoj zajednici i njenom uključivanju u razvoj društveno-kulturnog centra.

“Iako smo u ovih 10 godina uspjeli osigurati sredstva za kupovinu opreme, adaptirati sanitarni čvor, zaposliti ljude, realizirati velik broj programa i dobiti na vidljivosti, prostor još uvijek nije u adekvatnom stanju za rad”, poručuju FUNK-ovci. Sada je red došao na završne infrastrukturne zahvate u čemu će im trebati pomoć zajednice zbog koje i postoje.

“Krovište je u lošem stanju, pa za vrijeme svake kiše imamo mjesta na kojima nam kiša pada po glavi ili se stvaraju crne mrlje na zidovima. Prozori su stari koliko je stara i zgrada, a ako zimi želimo zagrijati prostor trošimo puno više energije jer hladnoća istovremeno kroz njih ulazi u prostor. Podovi su također u vrlo lošem stanju, u prostoru je još uvijek parket koji nas je dočekao kada smo i ušli u FUNK, a ventilacija uopće ne postoji”, ističu.

Cilj im je stoga prikupiti sredstva za obnovu prozora (zamjena starih drvenih za PVC stolariju), uvođenje ventilacije te obnovu podova i krovišta, što će koprivničkim organizacijama, umjetnicima i umjetnicama osigurati bolje uvjete rada, a publici omogućiti još kvalitetnije programe po kojima je FUNK poznat i prepoznat i šire od svoje lokalne zajednice.

Više o načinima na koje možete podržati Forum udruga nezavisne kulture da nastavi razvijati prostor društveno-kulturnog centra po mjeri zajednice potražite na poveznici.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kulturne trase društvenosti koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Godine 2007. prostor nekadašnje vojarne proglašen je neperspektivnim, središte vojne obuke je premješteno, a vlasnik objekta i zemljišta postao je Grad Koprivnica. Tri godine kasnije u tom je prostoru održan prvi Rocklive festival i od tada bivša vojarna postepeno postaje sve življa točka alternativne koprivničke scene. Kao i u drugim sredinama, tadašnja generacija mladih organizirala se te u derutnom prostoru vojarne počela provoditi programe samo kako bi se tamo nešto događalo. Godine 2014. koprivničke udruge osnovale su Savez udruga FUNK, punim imenom Forum udruga nezavisne kulture, koji danas djeluje u tom prostoru i vodi istoimeni klub. Rocklive, najstarija udruga među osnivačicama, organizira Rocklive festival i bavi se organizacijom koncerata i glazbenom produkcijom, Kopriva je inicijativa volontera i aktivista, Atelieri Koprivnica kao udruga djeluju od 2012. u sklopu kompleksa vojarne, Pod galgama se bavi izvedbenim umjetnostima, a Mamuze organiziraju redovita umjetnička i kulturna događanja, među kojima su Street art festival i Festival izvedbenih umjetnosti i kazališta (FIUK).

Savez je osnovan kako bi s Gradom mogli pregovarati o zauzimanju prostora vojarne u kojem bi samostalno i sustavno mogli provoditi vlastite programe. U sklopu natječaja Kultura u centru, od 2019. provode dvogodišnji projekt Centar izvan centra. O projektu znakovitog imena i transformaciji bivše vojarne razgovarali smo s programskim koordinatorom Denisom Košćakom i Andrejom Salajec iz udruge Mamuze, koji su objasnili kako prostor vojarne svojom veličinom omogućuje supostojanje različitih sadržaja i predstavlja svojevrsni “grad u gradu”. Razvoj ovog prostora djelomično je uvjetovan njegovom lokacijom i raspoloživom infrastrukturom. Udaljen je od centra grada, kao što je to za vojarne bilo uobičajeno, no svejedno do tamo se može stići za petnaestak minuta lagane šetnje. “Za razliku od većih gradova, u razmjerima Koprivnice to je daleko”, objašnjava nam Košćak uz smijeh, “zbog čega se ponekad publici dolazak do prostora čini kao pothvat”. S druge strane, prostor udaljen od grada ima i svoje prednosti. Salajec kaže kako je atmosfera tamo puno drugačija, mirno je, opušteno i sve je usporenije. Osjećaju sigurnosti i izolacije pridonosi i ograda koja okružuje cijeli prostor bivše vojarne, zbog čega se posjetitelji, pogotovo mladi koji ga sve više koriste, osjećaju opuštenije, udaljeni od glavnih gradskih križanja.

U sklopu projekta Centar izvan centra FUNK održava od dva do pet programa mjesečno, a mimo njega, svaka udruga provodi svoje projekte. Centar izvan centra bio je prijeko potrebna financijska injekcija koja im je omogućila nadograđivanje postojećih programa, nabavu opreme za njihovu provedbu i zapošljavanje jedne osobe u svrhu jačanja i razvoja kapaciteta organizacija. Jedna od najvažnijih stvari u sklopu projekta, naglašavaju Košćak i Salajec, bila je opremiti i osposobiti prostor kluba. Sredstva koja dobiva od grada ili županije, Savez troši na programe, tako da do sada nisu mogli financirati održavanje prostora, što je neizbježno utjecalo i na provođenje programa. Primjerice, zbog nedostatka grijanja programi se teško provode u hladnim zimskim mjesecima, a nepostojanje sanitarnog čvora podrazumijeva organizaciju privremenih rješenja i troškova koji s tim dolaze. Ovaj projekt poslužio im je kako bi prostor opremili nužnom glazbenom opremom, no on i dalje nije u potpunosti funkcionalan. Prostor danas ima struju, no još uvijek ne postoje uporabljiv sanitarni čvor i grijanje. Također, dobivenim sredstvima plaćaju najam gradskoj tvrtki koja upravlja prostorom. Po završetku projekta Košćak kaže da “opet ne znaju na čemu su”. Ipak, prostor je dovoljno živnuo da se čini da je nastavak ovakvih programa svima u interesu.

Rocklive festival je 2011. prvi put otvorio prostor vojarne publici, a danas se sve više razvija. Iako se čini da promjene idu sporije od očekivanog, sve se više prostora unutar vojarne počinje koristiti. Osim djelovanja Saveza koji organizira kulturne programe, kompleks također obuhvaća vrtić, knjižnicu te relativno novo Sveučilište Sjever uz koje se veže i studentska menza, a u planu je i izgradnja studentskog doma. Sveučilište naravno pridonosi većoj cirkulaciji i zadržavanju mladih u prostoru, čime je i potreba za kulturnim sadržajima također izraženija. Košćak i Salajec kažu kako im je dugoročni cilj da prostor FUNK-a funkcionira svakodnevno, pogotovo zbog studenata koji nemaju drugih sadržaja u blizini, a ideja je da to bude prostor nezavisne kulture.

U nekoliko godina djelovanja Saveza vidljiv je i razvoj i rast publike, a dobili su i podršku kulturne zajednice u gradu – bendova i udruga. “Do prije par godina bilo je nezamislivo da na koncertima u publici ima više od 150 ljudi”, objašnjava Košćak. Aktivnostima koje provodi FUNK počinju gravitirati i ljudi iz okolnih gradova koji nemaju svoje programe, primjerice Bjelovara ili Đurđevca. Ipak, odlazak iz grada mladih, publike kojoj su programi prvenstveno namijenjeni, kontinuirani je izazov za opstanak ovakvih projekata. Košćak objašnjava kako sadržaje kreiraju prema potrebama ciljane publike – mladih od 17 do 25 godina koji su još uvijek vezani uz grad, s idejom da će ih tu zadržati jer se u gradu ipak nešto događa. “Trenutno se radi na pomlađivanju udruge kako bi se stvar nastavila, a cilj je da se kroz prostor profiliraju novi ljudi i dugoročno stvori situacija kako bi ga mogli nastaviti koristiti ljudi koji su tu”, kaže Košćak. Salajec također primjećuje kako se smjene generacija događaju stalno, a posebno su vidljive s odlascima “klinaca” na faks, no koji svejedno ostaju vezani uz FUNK jer im predstavlja svojevrsnu sigurnost.

Pitanje upravljanja prostorom također se neizbježno nameće u razgovoru o budućnosti FUNK-a. Grad Koprivnica partner je na projektu Centar u centru, ali FUNK-ovci naglašavaju kako žele više autonomije u upravljanju prostorom i veću sigurnost da u nekom trenutku iz njega neće biti izbačeni. U dobroj su komunikaciji s Gradom, kaže Salajec, no čini se da ima opreza i s jedne i druge strane, pogotovo kad je u pitanju financiranje projekata. Čeka se da Grad donese odluku da FUNK postane Društveno-kulturni centar. Trenutno razmatraju modele samoodrživosti i kao realnu opciju vide EU projekte jer im se čine poticajniji i sigurniji, dok su gradska sredstva koja su im na raspolaganju zapravo vrlo oskudna. Dugoročni cilj je osloboditi FUNK gradskog proračuna kako bi imali potpuno slobodne ruke te ostati u sferi nezavisne produkcije umjesto zastranjivanja u komercijalnost i način rada u kojem je zarada primarna. Čini se da, iako još uvijek ne postoji jasna vizija modela upravljanja prostorom, postoji konsenzus kako bi prostor trebao ostati u vlasništvu Grada koji bi trebao pružati infrastrukturnu podršku. “Dobar je aranžman da se zajedno upravlja prostorima, da postoji ekipa koja se bavi stvarima kojima Grad sigurno neće”, objašnjava Salajec.

Osim opremanja prostora i provođenja programa, važan dio projekta je i izrada strategije nezavisne kulture Grada Koprivnice u svrhu jačanja kapaciteta i participativnog upravljanja kulturom u gradu. Salajec kaže kako su trenutno u fazi prikupljanja podataka iz kojih će zatim izvlačiti smjernice, a krajnji je cilj uklopiti ih u buduću strategiju kulture Koprivnice. “Do sada smo odradili pola fokus grupa sa srednjoškolcima, a rezultati su očekivani. Alternativci su u manjini, ali ih ima i zahtijevaju programe nezavisne kulture”, istaknula je Salajec koja također kaže kako su u radu s mladima primijetili određene razlike u odnosu na njihovu generaciju. “Nema više tolike odanosti supkulturi i granice među supkulturama su puno tanje. Također, mladi danas komuniciraju na potpuno drugačije načine. U velikoj mjeri orijentirani su na internet i komunikaciju u online prostoru”, objašnjava Salajec te dodaje kako sve to moraju naučiti kako bi im se približili i razumjeli njihove potrebe.

Osim FUNK-a, u gradu još uvijek kao mjesto okupljanja alternativaca djeluje KKC Pixel, no FUNK se isprofilirao kao jedino koncertno mjesto alternativne kulture u Koprivnici i sve više ljudi tamo nastoji organizirati različite sadržaje. Salajec također naglašava kako unatoč sve većem sadržaju, FUNK ne odvlači mlade iz centra i ne postoji strah od marginalizacije alternativne kulture na rubovima grada te zaključuje kako, baš naprotiv, gradu treba još takvih prostora.

Festival je 2014. pokrenula udruga Mamuze s ciljem da posjetiteljima prezentira suvremena i angažirana ostvarenja iz područja izvedbenih umjetnosti te željom da FIUK bude platforma za umrežavanje i istraživanje umjetničkih formi, ali i eksperiment postavljanja javnih prostora u službu umjetnosti. S takvim konceptom, FIUK okuplja mlade i nezavisne umjetnike, amaterska kazališta, organizacije nezavisne kulture i udruge koje se bave promicanjem izvedbenih umjetnosti u programskom dijelu festivala, te dizajnere, fotografe, glumce (amatere), kustose i brojne volontere u organizacijskom timu, a usmjeren je na publiku svih generacija i profila, ipak – s naglaskom na mlađe generacije i njima prilagođen sadržaj.

Festival će ove godine započeti u sinagogi, gdje će Mario Matoković predstaviti site-specific instalaciju We all had a dream, a koja, kao djelomična parafraza M.L. Kinga, prenesena u današnjicu progovara o snovima o državi, zajdnici i boljitku. Tin Dožić predstavit će se isti dan u muzeju zvučnom izvedbom Nekoliko krajolika i strojeva koja tematizira sukob prirode i tehnologije. U petak, 7. rujna svoju novu knjigu Topoi umjetnosti performansa: lokalna vizura predstavlja Suzana Marjanić, najvažnija istraživačica, kroničarka i promotorica umjetničke prakse performansa u Hrvatskoj, i to u društvu domaćeg povjesničara umjetnosti Marijana Špoljara i urednika knjige Marka Goluba. Prije predstavljanja knjige, performans o preispitivanju vlastitog identiteta Transition/Emotion izvodi Marin Renić iz Splita.

Performans će na ovogodišnjem FIUK-u održati i Kristina Marić, ovogodišnja finalistica za Nagradu Radoslav Putar Instituta za suvremenu umjetnost. Satirična predstava Otirač Ive Krešića bavi se negativnim društvenim anomalijama čiji utjecaj nas svakodnevno guši kroz dnevno-političke i medijske pritiske, dok festival zatvara glazbeno-poetski igrokaz Marko Marulić: Protiv današnjeg doba (Zoran Kelava i Igor Paro). Glazbeni dio programa čine bendovi koji pripadaju nekonvencionalnoj struji, pa ove godine nastupaju Trobecove krušne peći, Žen, Magickal Wow Band i Igralom.

Ulaz na sve izvedbe je besplatan, a detaljan program dostupan je na web stranici festivala.

Predavanje tematizira vezu između postojećeg društvenog sustava i devastacije okoliša, a predavač nam donosi i analizu mogućnosti da promjenom vlastitog ponašanja te kolektivnim akcijama na lokalnom nivou pridonesemo održivijem i pravednijem društvu. Pri tome se posebna pažnja poklanja razlikovanju aktivnosti sa stvarnim potencijalom za promjenu od onih koje predstavljaju tek modni trend i kratkoročno umirivanje savjesti potrošača.

Dražen Šimleša rođen je 1976. godine u Bjelovaru. Radi kao viši asistent na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu a njegovo područje rada je globalizacija i održivi razvoj. Do sada je objavio četiri knjige i nekoliko znanstvenih radova. Aktivan na civilnoj sceni i trenutno volontira kao tajnik udruge Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG) te dopredsjednik Mreže ekosela Balkana (MEB). 

Ulaz je slobodan.

Radio Student

Početkom ožujka udruga Prostor rodne i medijske kulture K-zona pokrenula je crowdfunding kampanju kojom promovira društvenu igru Strašne žene. Radi se o edukativnoj igri koja na pristupačan način promovira postignuća pojedinih žena i inicijativa u širem polju rodne ravnopravnosti, društvene pravednosti i nezavisne kulture. Jedan je to od povoda da ususret Međunarodnom danu žena u emisiji Abeceda nezavisne kulture razgovaramo s predstavnicima udruga i organizacija koje se u svojem radu bave sustavnim bilježenjem i dokumentiranjem kulturno-umjetničkog stvaralaštva žena na području Hrvatske, ali i nešto šire. 

O prisutnosti ženske kulturne, umjetničke i teorijske produkcije u nezavisnom medijskom prostoru razgovarali smo s Gabrijelom Ivanov, su-osnivačicom K-zone i glavnom urednicom portala Voxfeminae.net, koji od 2006. godine prati umjetnice, aktivistkinje i teoretičarke pružajući prostor za afirmiranje njihovog djelovanja. Ivanov se prisjetila kako je i zašto došlo do osnivanja portala, a onda i Vox Feminae Festivala čiji je fokus promoviranje umjetnica/ka i skupina koje djeluju na polju rodno osviještenog društvenog angažmana. Pored godišnjeg festivala i virtualnog medija, javila se i potreba za postojanjem fizičkog mjesta okupljanja, posebno izražena u vremenu sužavanja prostora za nezavisnu kulturu i rodnu ravnopravnost. Tako je prošle godine otvoren društveno-kulturni centar Šesnaestica, zamišljen kao prostor kontinuiranog razvijanja rodno osviještenih sadržaja. Rezanje potpora u području nezavisnih medija bio je i jedan od poticaja za osnivanje društvenog poduzeća kao održivog modela gdje će u suradnji s umjetnicama, aktivistkinjama, teoretičarkama i znanstvenicama razvijati nove proizvode koje osvještavaju društvo o rodnoj ravnopravnosti istovremeno potičući kulturno-umjetničku produkciju žena.

Koprivničku nezavisno-kulturnu scenu osvježila je udruga za promicanje kulture i umjetnosti Mamuze koju su osnovale i vode Maša Zamljačanec i Andreja Salajec. Otkrile su nam što ih je potaknulo na osnivanje udruge čiji je rad rezultirao i osnivanjem Foruma udruga nezavisne kulture Koprivnice gdje nastoje formirati i društveno-kulturni centar. U povodu Osmog marta Mamuze su organizirale izložbu fotografija Samo žene koja prati djelovanje žena na koprivničkoj nezavisnoj sceni od ‘70-ih godina do danas te ukazuje na kontinuitet ženskog kulturnog, umjetničkog i aktivističkog doprinosa. 

Povijest kontinuiteta ženske borbe bilježi i Centar za ženske studije, smješten u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke, koji funkcionira kao prostor posvećen istraživanju i promoviranju svih oblika ženskog stvaralaštva. Jasminka Pešut, voditeljica knjižnice Centra pojasnila je kako je specifičnost knjižnice to što, pored književne građe i tematske periodike, sadrži i građu nastalu u Centru, primjerice produkcije nastale kroz obrazovni program Ženskih studija u suradnji polaznica programa i domaćih umjetnica. U nastojanju da svoj arhiv učine dostupne što širem krugu ljudi, na stranicama Centra mogu se pronaći digitalizirane brojeve časopisa Treća, a aktivno se radi i na digitalizaciji starije građe.

S problemom dostupnosti starije građe o ženskom pokretu, prije svega onom o Antifašističkom frontu žena, suočile su se i članice Udruženje za kulturu i umjetnost Crvena iz Sarajeva. Upravo zato su se, kako navodi Andreja Dugandžić, odlučile na prikupljanje građe i izradu online arhiva koji je javnosti dostupan od 8. ožujka 2015. godine. Ističe kako pored starije građe arhiv nastoje širiti i uvezivati sa sadašnjim trenutkom pa tako potiču umjetnice i teoretičarke na istraživačke projekte koji se naslanjaju na rad AFŽ-a, a tako identificiraju njegov utjecaj na feminizam danas. 

Emisiju Abeceda nezavisne kulture na Radio Studentu, emitiranu 7. ožujka realizirala je Tia Špero.

Tijekom posljednje četiri godine Skribonauti, u suradnji sa suvremenim umjetnicima/icama, provode umjetničke programe i radionice u 9 zatvora/kaznionica u Hrvatskoj. Produkte radionica, točnije tekstove, stripove, animirane filmove i kratke dokumentarne filmove, objedinili smo u instalaciju koja za svoj cilj ima propitati odnos zatvorenosti i slobode, umjetnosti kao alata socijalnog uključivanja, biti komunikacijski kanal između onih iznutra (u zatvorima i kaznionicama) s onima izvana (posjetiteljima izložbe) te tako proširiti javnu raspravu o važnosti i mogućnostima umjetničkog rada u ovom kontekstu.

“Vođeni idejom da umjetnički djelo (u nastajanju) može biti polje susreta različitih društvenih skupina i instrument kohezije, osmisli smo program pod imenom Izvana/Iznutra. Osnovna ideja programa je kolaborativna, riječ je o zajedničkom kreativnom radu marginaliziranih skupina i umjetnika/ca s ciljem propitivanja mogućnosti umjetničke suradnje, razmjene ideja među onima koji su izvana (isključeni iz umjetničkih tokova i produkcije), a opet unutra (dio društva), s onima koji su iznutra (direktno uključeni u umjetničku produkciju), a opet izvana (na slobodi/izvan institucija). U ovakvom tipu rada kroz susret istražujemo dva pitanja: koliko rad sa marginaliziranim skupinama i prilagodba prostornim i inim ograničenjima institucija može potaknuti umjetnike na iznalaženje novih formi umjetničke artikulacije te koliko artikulacija (životnih) priča koje odstupaju od uobičajenog građanskog iskustva može doprinijeti propitivanju postojećih društvenih paradigmi, mijenjati percepciju o marginaliziranim skupinama i doprinijeti pronalaženju novih formi suživota i stvaranja.

Sam projekt sastoji se od dvije linije: umjetničkih radionica u tri zatvora, interaktivnog zatvorskog kina i festivala u kaznionici u Lipovici na kojem će publika “izvana” doći “unutra” na predstavljanje umjetničke kolaboracije između zatvorenika/ca i mentora. Drugu projektnu liniju čini turneja instalacije radova nastalih na radionicama u zatvorima u protekle četiri godine godine, koju realiziramo s partnerima Mamuze (Koprivnica), Art Radionica Lazareti (Dubrovnik) i Filmaktiv (Rijeka)”.

KP: Možeš li nam približiti situaciju u Koprivnici po pitanju nezavisne kulturne scene, njenih aktera i događanja, te prostora za prezentaciju rada udruga u kulturi prije osnivanja Foruma udruga nezavisne kulture (FUNK)?

A.S.: Koprivnica ima još od sedamdesetih godina dinamičnu i vrlo bogatu nezavisnu scenu koja je bitna na regionalnoj pa i nacionalnoj sceni alternativne kulture mladih. Naravno da se ciklički pojavljuju i nestaju razne udruge, bendovi, klubovi. Posljednjih dvije – tri godine scena ponovno doživljava procvat, i to ne samo u glazbenoj sferi. Pojavljuju se organizacije i pojedinci koji rade u najrazličitijim smjerovima: osim što broji mnogo bendova, Koprivnica je posljednjih godina bogatija i za udruge koje se bave glazbenom produkcijom, kazalištem, organizacijom izložaba, predavanja, radionica, ekologijom, rade se književne i filmske večeri… Nakon zatvaranje kultne Koogle u jesen 2012. godine (koja sada ponovno radi, ali samo povremeno), u Koprivnici se pojavio kafić Kulturno kreativni centar Pixel, koji je trenutno jedino alternativno okupljalište mladih u Koprivnici. Upravo ondje udruge iz FUNK-a obavljaju velik dio svoje djelatnosti jer je tamo najveća koncentracija mladih alternativaca zainteresiranih za djelovanje nezavisne scene. Osim izložbi, predavanja, tribina i sličnih sadržaja, kroz Pixel je ponovno zaživjela i glazbena scena jer se u Pixelu osim koprivničkih bendova predstavljaju i mnogi autori iz drugih gradova. Općenito govoreći, smatram da Koprivnica s obzirom na svoju veličinu ima brojčano zadovoljavajuću skupinu ljudi koja se nezavisnom scenom bavi i koja kontinuirano stvara, ali naravno, uvijek ima prostora za poboljšanja.

KP: Kada i zašto je osnovan FUNK te tko ga čini? Radi li se o registriranom Savezu ili neformalnoj inicijativi?

A.S.: Forum udruga nezavisne kulture osnovan je u kolovozu prošle godine kao savez četiriju udruga koje djeluju u različitim sektorima civilnog društva. Rocklive je najstarija udruga među osnivačicama, a osim što već pet godina organizira Rocklive festival, bavi se i inače organizacijom koncerata i glazbenom produkcijom. Najveći projekt udruge Kopriva (Koprivnička inicijativa volontera i aktivista) su Zajednički eko vrtovi, a ove godine su pokrenuli i Volonterski centar Koprivnice. Kontinuirano organiziraju predavanja koja promiču jačanje civilnog društva kao i mnoge humanitarne i ekološke akcije. Pod galgama je udruga koja se bavi izvedbenim umjetnostima: iza sebe imaju nekoliko predstava i performansa, a ljetos su u suradnji s Marijom Kovačom, a u sklopu 4. Festivala Miroslav Krleža organizirali potprogram festivala i u našem gradu, naziva Krleža u Koprivnici. Mamuze djeluju najvećim dijelom u spomenutom Pixelu, gdje se organizira nekoliko događaja mjesečno (izložbe, predavanja, književne i filmske večeri, koncerti…), a osim toga organizator su dvaju festivala: Street art festivala i Festivala izvedbenih umjetnosti i kazališta (FIUK).

Ove su četiri udruge i prije osnivanja FUNK-a kontinuirano surađivale, pa je s obzirom na mnoge zajedničke ciljeve povezivanje bilo logično. Najprije je FUNK oformljen kao neslužbena inicijativa udruga i 20-ak koprivničkih bendova, a zatim je savez udruga i službeno registriran. Primarni cilj FUNK-a kao zajedničkog nastupa u lokalnoj zajednici jest pokretanje novog društveno kulturnog centra u koprivničkom Kampusu u kojem bi udruge i pridruženi članovi autonomno djelovali. Naime, trenutno ne postoji adekvatan prostor u kojem bismo mogli ostvarivati sve aktivnosti koje su ključne za razvoj kvalitetnog kulturnog života i urbane slike Koprivnice.

KP: Prostor bivše koprivničke vojarne koristi se od 2011. godine za povremene festivale i koncerte. Možeš li ukratko opisati povijest tog prostora i približiti nam što FUNK želi postići u vezi s njim?

A.S.: Kompleks bivše vojarne u Koprivnici od svoje izgradnje do danas bilježi dva razdoblja. Prvo je završilo 1991. godine odlaskom vojske JNA, a drugo 2007. kad je prostor proglašen neperspektivnim. Središte za obuku pješaštva je premješteno te je vlasnik objekata i zemljišta postao Grad Koprivnica. Grad posljednjih godina sve intenzivnije radi na prenamjeni prostora, pa njime sada upravlja gradska tvrtka Kampus d.o.o., a neke od objekata koriste vrtić Crvenkapica i Knjižnica i čitaonica Fran Galović. Osim toga, ondje je smješteno i Sveučilište Sjever, za čije je potrebe renoviran, adaptiran i opremljen jedan od postojećih objekata. U Kampusu se nalazi i jedan nama vrlo bitan akter i suradnik, galerija AK u kojoj desetak koprivničkih umjetnika ima svoje ateljee, a sve su aktivniji i u organizaciji izložbi vanjskih suradnika. Također, u Kampusu se već pet godina održava Rocklive festival, koji je uistinu centralni glazbeni događaj u Koprivnici, a prepoznat je kao jedinstven festival i na regionalnoj razini.

Nama se Kampus nametnuo kao logično rješenje jer svojom prostornom strukturom zadovoljava sve potrebe da se tamo smjesti centar nezavisne kulture u kojem će mladi moći autonomno djelovati. Logično je da se prostor za mlade smjesti upravo tamo gdje je sve veći njihov priljev (zahvaljujući Sveučilištu), ali je nama taj prostor privlačan jer omogućuje stvaranje kulturnog grada u gradu, mjesta gdje će se koncentrirati sadržaji za mlade kroz zajedničko djelovanje udruga, jedinica lokalne samouprave, studenata, umjetnika i svih ostalih aktera bitnih za nezavisnu scenu. Konkretno, udruge iz Foruma bi tamo premjestile dio postojećih aktivnosti, ali organizirale i nove, Volonterski centar, prostor za probe bendova, glazbene, glumačke i brojne druge radionice, art kino samo su neki od sadržaja koji bismo ondje održavali. Koprivnička scena je nakon dužeg niza godina ponovno zaživjela i ovo je ključan trenutak da joj se pruža prostor gdje će svoje ideje razrađivati i realizirati.

KP: U gradu postoji i Dom mladih koji je također bivša vojna nekretnina kojom upravlja Grad. Imate li pristup tom prostoru za djelovanje i prezentaciju svoga rada?

A.S.: Dom mladih ima bogatu povijest iz razdoblja kada su tamo djelovale udruge MAK, Hyper, UMKo. Međutim, s vremenom se ta priča razvodnila. Naravno da je za to zaslužna i smjena generacija, ali uglavnom je tako zahvaljujući lošoj politici Doma mladih. Ljudi iz tih udruga su se preusmjerili u neke nove (Rocklive, Kopriva…). Još nedavno Dom mladih je bio pod upravom gradske tvrtke koja je paralelno vodila i gradske bazene, a sada je upravljanje preuzeo Komunalac, gradsko komunalno poduzeće. Već sami ti nazivi sugeriraju da je Dom mladih sveden na iznajmljivanje prostora, a činjenica jest da ne producira nikakve vlastite sadržaje. Prostor je renoviran i uređen, ali se udrugama koje ionako “krpaju” svoje financije iz raznih natječaja nameću dodatni troškovi, a uz to postoji i određeni otpor prema autonomiji u sadržaju, što je naravno rezultiralo time da su udruge sve manje ili potpuno nezainteresirane za rad u Domu mladih.

Sjećam se intervjua koji je prije dvije godine za Kulturpunkt dao Denis Košćak iz Rocklivea, tada se isto pričalo o Domu mladih, i otada se tamo ništa nije promijenilo. Opravdanje koje Dom mladih sam sebi daje jest da se obzirom na vlasničku strukturu ne mogu prijavljivati na natječaje iz kojih bi mogli financirati udrugama prostor ili opremu i materijale potrebne za produkciju. Osobno sam u međuvremenu bila u celjskom Mladinskom Centru na nekoj razmjeni mladih. Tamo sam razgovarala s njihovim voditeljem koji mi je objasnio da se oni financiraju iz natječaja općine, ministarstava, Europske unije i od hostela koji je u njihovom vlasništvu. Svojim korisnicima omogućuju prostor besplatno, prostor je opremljen projektorima, pločama, razglasom, a osim toga će vam besplatno dati i materijale za radionice. Sami organiziraju brojne razmjene mladih, koncerte, radionice, sportske događaje i nekoliko festivala. Oni jesu NGO, ali ih je u prostor smjestila Općina Celje, pa očito tu ipak ima nekog prostora za razmišljanje i djelovanje.

KP: Što nedostaje Koprivnici u kontekstu nezavisne kulturne scene i scene mladih?

A.S.: Prostor i dobra samoorganiziranost. FUNK je na dobrom putu i Grad nas načelno podržava u našem cilju, ali birokracija ima svoju brzinu. Uz pomoć dizajnera Andrije Večenaja i arhitektice Ive Mesić izradili smo idejno rješenje prenamjene i adaptacije zgrade budućeg društveno-kulturnog centra te smo trenutno uz fazi detaljiziranja rješenja uz pomoć stručnih osoba zaduženih za ovakve zahvate u Kampusu. Inicijalne aktivnosti po pitanju pogramskog koncepta također su odrađene i predstavljene javnosti: održana je pressica na kojoj smo zainteresirane upoznali s idejom i konceptom FUNK-a, kao i FUNK day u samoj zgradi koju pokušavamo dobiti. Na FUNK day-u u svibnju održali smo nekoliko radionica i koncert te predstavili kompilaciju koprivničkih bendova koji inicijativu podržavaju. Reakcije su bile odlične, sad je vrijeme da s aktivnostima pod zajedničkim nazivnikom nastavimo.

KP: Kakve su mogućnosti povezivanja s regijom sjeverozapadne Hrvatske (udrugama, pojedincima, platformama) i općenito zagovaračke mogućnosti mladih udruga u kulturi?

A.S.: Postoji kontinuitet u povezivanju koprivničkih udruga mladih s organizacijama čitave sjeverozapadne Hrvatske, usudila bih se reći da povezanost postoji i na nacionalnoj razini. Prije svega radi se o povezanosti koja proizlazi iz glazbenog dijela nezavisne scene, ali se u posljednjih nekoliko godina fokus rasporedio pa tako ništa manje značajne nisu izlagačka i izvedbena djelatnost.

Zajednička zagovaračka strategija na regionalnoj se razini tek počela formirati, ali zasigurno ide u pozitivnom smjeru. Velikim dijelom za to je zaslužna zrelost samih organizacija i iskustvo kulturnih djelatnika. To je samo po sebi povod ozbiljnijem dijalogu s institucijama, a on je pokrenut u čitavoj sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Bez obzira na kontinuiranu borbu i suradničke platforme u kojima organizacije djeluju i uče zajedno, krajnji cilj još nije ostvaren, ali nije ni postao nemoguć.

KP: Trenutno u Hrvatskoj postoji više inicijativa koje se zalažu za osnivanje društveno-kulturnog centra (u Karlovcu, Splitu, Čakovcu…). Razgovara li se u Koprivnici o društveno-kulturnom centru, i ako da, kakav sadržaj on podrazumijeva, a kakav model upravljanja?

A.S.: Kao što sam već spomenula, dijalog s Gradom je pokrenut. Naš je cilj da objekt u Kampusu dobijemo na autonomno upravljanje te u njemu osmislimo i provedemo kontinuirane programe iz područja nezavisne kulture i neformalne edukacije. Prema dosadašnjoj komunikaciji, to je moguće izvesti na način da se prijavljujemo na razne natječaje iz kojih bismo financirali najam i opremanje prostora, a sve u partnerstvu s Gradom i Kampusom. To i jest smjer u kojem ćemo u narednom razdoblju djelovati, a kao što sam već spomenula, potrebno je pokrenuti i kontinuirani dijalog sa čitavom zajednicom o našem pitanju. Jer, to pitanje nije samo pitanje udruga koje djeluju pod nazivom FUNK, to je upravo pitanje Grada, njegovih stanovnika, civilne i lokalne zajednice, aktera nezavisne scene, i logično je da problem zajednički rješavamo.

U tom kontekstu uskoro organiziramo javnu raspravu “Stvaranje javnih prostora po mjeri građana” i izložbu Izgradi platformu. Izložbu su realizirali Platforma 9,81, Multimedijalni kulturni centar Split, Platforma Doma mladih te partneri – ARL, KAoperativa, Molekula, POGON, SU Rojc i Autonomni centar – ACT. Na tribini će se raspravljati o mogućnostima revitalizacije neiskorištenih javnih prostora na području Koprivnice u kontekstu osnivanja društveno-kulturnih centara usmjerenih na aktiviranje građana u lokalnim zajednicama. Cilj je odrediti prostorno-programsko-organizacijski okvir centara novih kulturnih, društvenih i umjetničkih praksi koje nastaju te identificirati mogućnosti osnivanja centara na području sjeverozapadne Hrvatske.

Forum udruga nezavisne kulture F.U.N.K. savez je četiriju koprivničkih udruga (maMUZE, Kopriva, RockLive, Pod Galgama) koje trenutno djeluju u raznim sektorima civilnog društva. Iza ovih udruga svojom podrškom stoji i dvadesetak koprivničkih bendova koji su prepoznali potrebu za mijenjanjem stanja na nezavisnoj kulturnoj sceni grada Koprivnice. Ovim je riječima najavljeno osnivanje Saveza: “Ta masa ljudi trenutno predstavlja bazu koprivničke nezavisne scene te se nakon dugo vremena među mladima u Koprivnici javila želja da nezavisna kultura ponovno postane važan faktor gradskog kulturnog identiteta. Isto tako, ovo je kulturni presedan u gradu jer nikada nije ovoliko ljudi bilo složno u zajedničkoj namjeri da se stvori mjesto gdje će svi mladi, voljni i sposobni ljudi, moći samostalno raditi sadržaje korisne za cijeli grad, ali i širu lokalnu te regionalnu zajednicu”.

Ova je inicijativa okupila trenutno najaktivnije koprivničke udruge na području nezavisne kulture koje posljednjih godinu dana konstantno surađuju u zajedničkim, a pomažu pri izvedbi pojedinačnih projekata. RockLive je udruga čiji istoimeni festival raste iz godine u godinu, maMUZE posljednjih godinu dana organiziraju svoje programe na tjednoj bazi, a pokrenule su i dva festivala, potom koprivnička inicijativa volontera i aktivista, udruga Kopriva, prva je u Koprivnici osmislila i ostvarila ideju zajedničkih vrtova, između mnoštva drugih akcija i projekata koje intenzivno obavljaju, a udruga Pod galgama bavi se promicanjem izvedbenih umjetnosti, prvenstveno amaterskog kazališta.

Ključan faktor za djelovanje Saveza jest pitanje prostora za obavljanje svakodnevne djelatnosti i za prezentaciju rada uključenih udruga. U gradu postoji Dom mladih, no on ne funkcionira kao rasadište kulture ili prostor za rad mladim udrugama i pojedincima, već ga vodi poduzeće u gradskom vlasništvu. Slijedom toga, pitali smo Denisa Košćaka, člana udruge RockLive, postoji li alternativa tom prostoru u gradu. “Trenutno je glavni fokus Saveza na komunikaciji s lokalnom samoupravom tj. Gradom oko dobivanja na korištenje jedne od zgrada unutar Kampusa (bivša vojarna) na kojem području je od ove akademske godine započelo s radom i Svučilište Sjever. U jednoj od trenutno napuštenih zgrada savez F.U.N.K. pokušava stvoriti novi kulturni centar za mlade. Trenutno smo u birokratskim problemima, ali imamo podršku Grada da kroz određeno vrijeme tamo bude kulturni centar”. S novopridošlim studentima iz svih krajeva Hrvatske, prostor Kampusa ima potencijal postati regionalno čvorište obrazovanja i kulture, takozvano središte na periferiji ili centar izvan centra. 

Košćak opisuje i daljnje aktivnosti Saveza: “Uključeni smo u izradu projekata za Europsku prijestolnicu kulture, gdje konkuriramo u suradnji s Varaždinom i još 10-ak gradova regije”. Također, U Savez se mogu uključiti i ostale udruge s područja kulture, kao i pojedinici. “Ovih dana je u izradi strategija širenja saveza, sustav članarina i sve ostalo kako bi savez i u tom segmentu profunkcionirao u potpunosti”. Više o F.U.N.K.-u potražite na službenoj facebook stranici.