<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Maja Munivrana Vajda &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/maja_munivrana_vajda/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Wed, 01 Mar 2023 18:28:29 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.4</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>Maja Munivrana Vajda &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>U sudaru s govorom mržnje, sloboda govora gubi</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/u-sudaru-s-govorom-mrznje-sloboda-govora-gubi/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matija Mrakovčić]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 18 Mar 2016 17:44:39 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti_mediji]]></category>
		<category><![CDATA[agencija za elektroničke medije]]></category>
		<category><![CDATA[Govor mržnje - odgovornost medija]]></category>
		<category><![CDATA[Maja Munivrana Vajda]]></category>
		<category><![CDATA[mediji]]></category>
		<category><![CDATA[mirjana rakić]]></category>
		<category><![CDATA[Vesna Alaburić]]></category>
		<category><![CDATA[Wolfgang Benedeck]]></category>
		<category><![CDATA[Zorislav Lukić]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=u-sudaru-s-govorom-mrznje-sloboda-govora-gubi</guid>

					<description><![CDATA[Na okruglom stolu pod nazivom "Govor mržnje - odgovornost medija", prisutni su se govornici složili kako dobar zakonodavni okvir nije dovoljan, već je puno važnija njegova primjena. ]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Piše: Antonija Letinić</p>
<p><span style="line-height: 20.8px;">U organizaciji Agencije za elektroničke medije u petak, 18. ožujka u HND-u održan je okrugli stol pod nazivom&nbsp;<em>Govor mržnje &#8211; odgovornost medija</em>. Uoči samog stola, medijima se obratila ravnateljica Agencije i predsjednica Vijeća za elektroničke medije <strong>Mirjana Rakić</strong> koja je tom prilikom objavila svoju <a href="http://www.kulturpunkt.hr/content/pritisak-i-iscrpljivanje" target="_blank" rel="noopener">odluku da podnese ostavku</a> na sve funkcije. Njezinu odluku potakli su pritisci kojima su ova tijela izložena posljednjih mjeseci, a da pritom nisu dobili nikakvu potporu. Očekivana podrška, pretpostavljamo, trebala je doći od tijela javne vlasti, odnosno Vlade, Sabora i Predsjednice RH. </span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;">No, u novim okolnostima, izostanak iste čini se logičnim, s obzirom da je jedan od prestavnika tih istih tijela sudjelovao u <a href="http://www.kulturpunkt.hr/content/sloboda-govora-mrznje" target="_blank" rel="noopener">prosvjednom maršu</a> na Agenciju zbog <a href="http://www.kulturpunkt.hr/content/neodgovoran-i-zabrinjavajuc-javni-istup" target="_blank" rel="noopener">odluke</a> da se televiziji Z1 oduzme koncesija na tri dana zbog govora mržnje iznesenog u emisiji <strong>Marka Juriča</strong> <em>Markov trg</em>. Situacija koja je dovela do oduzimanja koncesije samo je jedan od sve češćih provala neprihvatljivog govora koji susrećemo u javnom prostoru u posljednje vrijeme, a koji su mogli dati povod današnjem okruglom stolu koji je moderirao<strong> Branimir Pofuk</strong>. Na njemu su sudjelovali <strong>Wolfgang Benedek</strong> iz Instituta za međunarodno pravo u Grazu, <strong>Vesna Alaburić</strong>, odvjetnica specijalizirana za područje medijskog prava, <strong>Zorislav Lukić</strong>, tajnik Matice Hrvatske, te <strong>Maja Munivrana Vajda</strong> s Pravnog fakulteta u Zagrebu, a u samom uvodu u tribinu kroz primjere različitih tipova govora u javnom prostoru prisutne je proveo <strong>Stanislav Bender</strong>. &nbsp; &nbsp;</span></p>
<p>Profesor Wofgang Benedek istaknuo je kako Hrvatska ima dobra zakonska rješenja o odgovornosti za govor mržnje u medijima koje vidi kao ishod procesa predpristupnih pregovora. No, pored samog zakonskog okvira, važna je njihova provedba u praksi što otežava činjenica da je ponekad teško prepoznati što u nekom društvu predstavlja govor mržnje, smatra Benedek. Također, rekao je da problematici govora mržnje treba pristupati vrlo oprezno te je skloniji razmišljanju o slobodi izražavanja negoli sankcioniranju govora mržnje. Vesna Alaburić složila se da je naše zakonodavstvo dobro regulirano, ali smatra da je važno pratiti prakse drugih zemalja koje su razvile razne nijanse u detekciji govora mržnje. Istaknula je važnost razlikovanja govora mržnje od klevete i uvrede kao i od legitimnog kritičkog ili satiričkog pristupa. U slučaju sudara govora mržnje sa slobodom govora, Alaburić kaže kako sloboda govora uvijek gubi i podliježe sankcijama. Novinari, kao i svi ostali građani, nemaju pravo na javni iskaz stavova koji izražavaju mržnju, ali imaju obavezu prenositi takve stavove kako bi upozorili javnost na nepoželjne pojave. Pozvala je i da se ne brka govor mržnje s oštrom raspravom.&nbsp;</p>
<p>Zorislav Lukić smatra kako u Hrvatskoj nema govora mržnje te je u svom izlaganju stao u obranu Marka Juriča i rekao kako kvalifikacija govora mržnje nije prikladna za njegov istup već da se radilo o provokaciji kojom je razotkrivena istina &#8211; istup mitropolita <strong>Porfirija Perića</strong> na skupu u Chicagu na kojem su se pjevale četničke pjesme, te da je tek nakon toga mitropolit izrazio žaljenje. Lukić je usporedio ovu situaciju s komentarom <strong>Jurice Pavičića</strong> u kojem je <strong>Slobodana Novaka</strong> proglasio kretenom što nitko nije osudio te izrugivanjem hrvatskoj himni u <em>Novostima</em>. Na ovu tezu replicirala je Vesna Alaburić, podsjećajući kako se kvalifikacija govora mržnje nije odnosila na upozorenje o javnom istupu Porfirija Petrića, već na podizanje panike i napad na pravoslavne svećenike i vjernike pravoslavne vjeroispovjesti, a što se tiče ponuđenog kontraprimjera istaknula kako se ne radi o istom tipu govora te da za različite vrste govora vrijede i različita pravila.</p>
<p>No, iako je naglasio da u ta dva slučaja kazne nisu iste iako su ti medijski istupi doživjeli osude, Lukić je za <em>Hinu</em> dodatno pojasnio zašto smatra da u Hrvatskoj nema govora mržnje. &#8220;Mržnja i govor mržnje su svojstveni totalitarnim sustavima kakav je bio <strong>Hitlerov, Staljinov</strong> i <strong>Mussolinijev</strong>. To je mržnja, koja je planirana na planu, svijesti i organizaciji da se svjesno provode uništenje nekog pojedinca ili skupine, a toga u Hrvatskoj nema. Ako mržnje nema, ne može biti ni govora mržnje. Ima žestokog govora, nekada je to dramatično žestok govor. Ima i govora koji daleko prelaze granicu primjerenog govora, ali elemenata govora mržnje u hrvatskom društvu još nisam vidio&#8221;, rekao je Lukić.</p>
<p>Maja Munivrana Vajda istaknula je također kako je domaće zakonodavstvo dobro regulirano te kako je implementiran standard širi od minimalnih zahtjeva jer osim etničke, rasne i nacionalne, obuhvaća i rodnu te spolnu diskriminaciju, kao i onu osoba s invaliditetom. Upozorila je i na presudu suda u Strasbourgu prema kojoj je poticanje na mržnju već dovoljno da bi se radilo o govoru mržnje te da taj govor ne mora samo pozivati na nasilje. Podsjetila je i na kriterije prema kojima se nešto kvalificira kao određeni tip govora &#8211; govor mržnje, kleveta, uvreda &#8211; a da za njihovo utvrđivanje važnu ulogu ima kontekst, pa je tako prema praksi Strasbourga spektar koji se primjenjuje na postkonfliktna društva puno širi, kao i sankcije koje ih prate.&nbsp;</p>
<p>Kao što je zaključila većina prisutnih &#8211; dobar zakonodavni okvir nije dovoljan, puno je važnija njegova primjena. A kako će se dalje odvijati situacija u domaćem kontekstu, valja nam vidjeti.</p>
<p><span style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font-stretch: inherit; font-size: small; line-height: 22.1px; font-family: arial; vertical-align: baseline; color: #888888; background-color: #ffffff;">Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta&nbsp;</span><em style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font-stretch: inherit; font-size: small; line-height: 22.1px; font-family: arial; vertical-align: baseline; color: #888888; background-color: #ffffff;">Kultura participacije</em><span style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font-stretch: inherit; font-size: small; line-height: 22.1px; font-family: arial; vertical-align: baseline; color: #888888; background-color: #ffffff;">&nbsp;koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.</span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
