Luka Hrgović – Kulturpunkt

Dimenzije humora

nikolina — Thu, 01 Mar 2012 19:04:05 +0000

“Interesno polje ove izložbe čini se dovoljno jasnim već i iz samog naslova, no možda nije naodmet podsjetiti na širinu dikskursa, na temu komičnog, koja teorijski seže od Aristotela pa do Freuda, Plessnera i Henrija Bergsona, za kojega smijeh ima sociološku funkciju: on je bitna oznaka čovjeka kao svjesnog bića i svojstvo svake životne energije koja pojedince i društvo oslobađa negativnih potencijala.

Dimenzije humora u vizualnim umjetnostima mogu doslovno poprimiti višestruke oblike, kako u pogledu medija u kojima se izražava komično, tako i u bogatoj skali isčitavanja i razumijevanja porukekoja stiže do primatelja. Premda prelaze preko granica pojmovne reprezentacije kakvima primarno operira literatura ili teorija, i vizualni duhoviti iskazi tkđ. se mogu razlikovati u gradacijama od vica i šale, dosjetke i satire, od smiješne radnje, izobličenja, parodije i persiflaže, pa do apsurda, groteske i ironije… Najčešće se takav humor očituje na razini podrivanja određenih konvencija, i to ne samo unutar drušva u cjelini, nego ponajprije onih u umjetnosti samoj (konvencije medija, institucije, funkcije nekog aktera ili segmenta umjetnosti) čemu svjedoči bogat broj primjera, od Duchampa do Ivana Kožarića ili Erwina Wurma i Paul McCarthya, pa sve do mnogih konceptualnih izričaja.

Razumijevanje se u pitanjima humora s druge strane ukazuje kao ključni moment koji potiče na razmišljanje o relacijama lokalnih i globalnih kodiranja smiješnoga, kao i o odnosima njegovih profanih, popularnih oblika s onim edukacijski zahtjevnijim, višim izričajima što je opet, uvijek u zavisnosi od kulturoloških matrica (političkih, psiholoških, tehnoloških) unutar kojih se humorni sadržaji formuliraju.

Središnje pitanje izložbe stoga jest sjecište tih vrijednosti, s pitanjima: Na koji specifičan način vizualna umjetnost danas u Hrvatskoj koristi izričaje humora? U koja žarišna pitanja ovog prostora i vremena ta umjetnost intervenira, koje vrijednosti izokreće i iz čega pri tome ipak crpi univerzalni karakter? Ukoliko prihvatimo činjenicu da duhovito i komično u umjetnosti rezultira iz spajanja krajnosti, iz podrivanja konvencionalnih uzročnosti – za upitati se u ova naša ne tako smiješna doba socijalno osjetljivih i upitnih poredaka stvari – na koji se to način i pod kojim uvjetima uspostavlja sprega između duhovitosti i duhovnosti? Premda je izložba zamišljena daleko opsežnije, radi oskudnih financijskih sredstava realizacija izložbe fokusira se na izabrane radove pozvanih umjetnika mlađe i najmlađe generacije u vrlo koncentriranom obliku.” – Blaženka Perica (izvod iz ekspozea)

Umjetnici zastupljeni na izložbi: Željko Badurina, Snježana Ban, Dino Bićanić, Dražen Budimir, Nemanja Cvijanović, Igor Eškinja, Ivan Fijolić, Alen Floričić, Vladimir Frelih, Sonja Gašperov, Luka Hrgović, Danijel Kovač, Ines Krasić, Denis Krašković, Siniša Labrović, Tihomir Matijević, Vedran Perkov, Viktor Popović, Dragana Sapanjoš, Goran Škofić, Josip Špika, Anton Svetić, Stipan Tadić i Ivan Tudek.

Izložba ostaje otvorena do 22. ožujka u Dijoklecijanovim podrumima.

Magnum 365 – razgovor s autorima

nikolina — Wed, 01 Feb 2012 16:18:15 +0000

Izložba Magnum 365 može se pogledati do 4. veljače. Dan ranije, 3. veljače u 18 sati održat će se razgovor s autorima. Razgovoru će prethoditi projekcija dokumentarca premijerno prikazanog na samom otvorenju izložbe, nakon čega će umjetnici u razgovoru s publikom objasniti nastanak i razvoj koncepta izložbe Magnum 365.

Uz spomenuti dokumentarac, na izložbi možete vidjeti i niz fotografija, a ovom prilikom umjetnicima možete postaviti pitanja o njihovom radu, motivima suradnje ili, recimo, razlozima povratka velikih zvijezda Bianca Medica i Lucasa Hasselblada na scenu.

Festival filmskog amaterizma

Vatroslav Miloš — Thu, 07 Apr 2011 11:24:40 +0000

U &TD-u će, od 17. do 23. travnja, u sedam dana trajanja RAF-a, unutar glavnog programa biti prikazano gotovo 200 filmova podijeljenih u četiri već svima dobro poznate katergorije: RAF kratkiši, srednji metar, dugi metar i Kids&Teens.

U već tradicionalnom programu RAF-ovci su odrasli ove će godine biti prikazan igrani film Etida Luke Hrgovića kao i sjajan “Making of…” istog, zatim studijski rad Dokumentarni film Igora Bezinovića, dokumentarce Kelti i Bojan Đure Gavrana te film Tjeskoba Damira Čučića. Autorski par Ivan Ramljak i Marko Škobalj napravili su eksperimentalni film In Utero koji je umalo ušao na respektabilni Rotterdam Film Festival, ali će zato zasigurno biti prikazan na RAF-u. Sigurno ste se pitali kakve su filmove snimali Lars von Trier, Jiří Menzel, Andrej Wayda i Thomas Vinterberg dok su još bili studenti? Upravo je program njihovih studentskih filmova jedan od dvije filmske poslastice – druga jest program prvih snimaka, kadrova i filmova snimljenih na području bivše Jugoslavije. Za filmske znalce dovoljno je spomenuti dr. Karela Grossmana iz Slovenije, Antona Valića iz BiH, makedonsku braću Manaki, Čiča Iliju Stanojevića iz Srbije te hrvatske predstavnike Josipa Karamana i Josipa Hallu.

S obzirom da je ovogodišnja Revija prava slavljenička, bit će prikazan presjek autora i filmova koji su obilježili dosadašnjih devet godina RAF-a: Zlatne čaklje, film koji je legendarnog sinjskog fajtera Boru Leeja pogurnuo izvan granica Hrvatske – čak do Crne Gore, kao i kratki filmovi Stranke dobrih ljudi iz Kutine. Znače li vam išta imena Dr. Protić, Jaganjac, Sebrion Badnjak i Šmele Car? Sve su to dvojnici Vladimira Protića iz Beograda koji su na You Tubeu postigli nezapamćen uspjeh i gledanost, a RAF vam pruža priliku da ih pogledate na jednom mjestu i to uz prisutstvo Protića osobno! Kako izgleda kad taj isti Dr. Protić kaže Realnosti odjebi možete provjeriti u RAF Specijalu, unutar kojeg će biti prikazan konceptualni dokumentarac o Mici Trofrtaljki – Mica i druge priče autora Milana Nikodijevića.

Više o festivalu i programu potražite ovdje.

Izvor: RAF

Etida

nikolina — Mon, 17 Jan 2011 10:46:43 +0000

Prije nekoliko godina, mladi i entuzijastički filmaš, tada još srednjoškolac Luka Hrgović predstavio se publici sa svojim kratkometražnim filmom Epopeja o bureku. Tada vjerojatno nije ni mogao sanjati da će njegova parodija na mnogobrojne poznate i popularne filmove kao što su Matrix, Rambo ili Psiho, osvojiti i nekoliko nagrada na mnogobrojnim hrvatskim festivalima.

Nakon gotovo četiri godine produkcije i post-produkcije Luka i njegova ekipa vraćaju sa dugometražnim filmom Etida koji bi se mogao opisati kao ljubavna priča epskih proporcija, prožeta kroz šest vremenskih razdoblja i šest različitih ljudi koji vole ženu po imenu – Katrine.

Etida je omnibus od šest priča koje se odigravaju u potpuno različitim vremenskim razdobljima ali imaju uglavnom istu temu i uglavnom su isprepletene, svaku priču su snimali zasebno. Tako je tu vestern priča, priča o vinaru, priča o Škotima, priča o vojnicima u rovu, priča o Mozartu koja je snimljena u Zagrebačkom HNK-u, te priča o ruskoj podmornici.