Zagrebačka je Trešnjevka nastajala kao radnički kvart, a njezinu povijest oblikuju narativi koji iz različitih razloga danas ne čine dio službene povijesti “važnih” ličnosti i događaja te nisu zastupljeni kao dio povijesne i kulturne baštine. Najveća zagrebačku četvrt koja danas broji više od 120 000 stanovnika tijekom 20. stoljeća nastajala je u nagloj izgradnji i masovnom doseljavanju. Susjedstvo su formirale njegove tvornice i migracije radništva, kao i antifašizam koji mu je svojedobno donio nadimak Crvena Trešnjevka. 

Upravo antifašistička kvartovska baština čini polazišni materijal ture Kultura sjećanja na Narodnooslobodilačku borbu na Trešnjevki koju je osmislio etnolog Tomislav Augustinčić iz udruge SF:ius, a u suradnji s udrugom BLOK. Nakon vođene šetnje ulicama Trešnjevke koja se održala početkom listopada, ova je tura u obliku virtualne mape objavljena i na stranici Muzeja susjedstva Trešnjevka. “Socijalistički spomenici na Trešnjevci nisu bili samo artefakti koji su dokumentirali i prepričavali povijest, već i simboli radikalno drugačijeg sustava značenja, vrijednosti, praksi i djelovanja. Bili su također mjesta solidarizacije, okupljanja i osnaživanja zajednica”, stoji u uvodnom tekstu. Kako u nastavku objašnjava autor, nakon Drugog svjetskog rata Trešnjevka je dobila čak 47 spomen-obilježja, a do danas je sačuvano i u javnom prostoru Trešnjevke prisutno njih tek 13.

Šetnja koja ukazuje na ovu spomeničku baštinu (i njezino isćeznuće) stoga uključuje i priču o njihovu premještanju i uklanjanju. U turi se uz spomeničke ploče i poprsja podsjeća na važnost figura poput sestara Filipović, Kate Dujmović, Rade Končara i Jože Vlahovića, s čijim se pričama isprepliću povijesti okupljanja omladinaca uoči Drugog svjetskog rata, ratnih partizanskih “tehnika” (odnosno ilegalnih tiskara) te raznih drugih primjera kolektivnog organiziranja i hrabrosti. 

Kultura sjećanja na Narodnooslobodilačku borbu na Trešnjevki dio je virtualnog muzeja-u-nastanku koji vodi BLOK u suradnji s udrugama SF:ius, K-zona i Centar za mirovne studije te Tehnički muzej Nikola Tesla, sakupljajući dokumente o narodnoj kulturi Trešnjevke s ciljem izgradnje budućeg kvartovskog muzeja. U sklopu Muzeja osmišljavaju se vođene šetnje lokacijama iz kvartovske povijesti, koje su u formi virtualnih mapa dostupne na stranici. Uz Augustinčićev doprinos, javno su dostupna još četiri prijedloga za tematske šetnje trešnjevačkim ulicama.

Tura koju potpisuje Tihana Bertek iz udruge K-Zona predstavlja fragmente ženske povijesti Trešnjevke te obuhvaća adrese gdje su živjele i djelovale pojedinke i kolektivi koje su, riječima autorice, dale “neporeciv doprinos povijesti trešnjevačke svakodnevice, ali i šire”. Tura koju je izradila Kosjenka Laszlo Kremar iz Tehničkog muzeja mapira tvornice na Savskoj cesti, ujedno administrativnom rubu četvrti te sjecištu željezničkih i tramvajskih pruga. Šetnja Savskom i njezinim tvornicama stoga prati povijest industrijalizacije Trešnjevke koja je označila i početak industrijalizacije Zagreba. Lovorka Šošić i Iva Zenzerović iz Centra za mirovne studije mapirale su neke od ključnih lokacija migrantske povijesti Trešnjevke, koju su označile radničke i dnevne migracije.