Razgovarao: Lujo Parežanin

Kutinski festival Djevojke su čudne orijentiran je na predstavljanje autorica iz različitih umjetničkih područja – vizualnih umjetnosti, glazbe, književnosti i filma. Premda je njegova ovogodišnja inačica, koja će se održavati od 9. do 12. svibnja, najavljena kao drugo izdanje festivala, riječ je o događanju koje je svoj prvi život započelo 2003. godine, kada ga je Carla Ferreri pokrenula pod imenom Girls Are Weird. Festival je tada doživio šest zapaženih izdanja, nakon čega je uslijedio period neaktivnosti, da bi prošle godine na inicijativu Davora Habazina zaživio u novoj verziji, uz gostovanje redateljice Hane Jušić, slikarice Ivanke Ruk Ražov, dramaturginje i spisateljice Jasne Jasne Žmak i kantautorice Nine Romić. Ove godine program je strukturom sličan, a ovoga puta će u Kutini svoj rad predstaviti kantautorica Lovely Quinces, novinarka i publicistkinja Ivana Dragičević, fotografkinja Nina Đurđević i redateljica Sara Hribar. Tim smo povodom s Habazinom razgovarali o (pret)povijesti festivala, mogućnostima njegovog dugoročnog održavanja i suradnji s lokalnim kontekstom.

KP: Festival je prvi puta zaživio 2003. godine kao Girls Are Weird, koji je pokrenula Carla Ferreri. Koja je bila njegova važnost za kutinsku scenu tada?

Nisam siguran koliko imam pravo dati karakterizaciju GAW festivala i njegovog tadašnjeg utjecaja na kutinsku scenu iz razloga što nisam bio uključen u njegovo nastajanje. A ne bih volio iskoristiti svoju poziciju organizatora festivala Djevojke su čudne pa da u Carlino ime govorim o osnovnim idejama i dubljoj poruci koja je otisnuta i koju sada čitamo s odmakom od šesnaest godina. Radilo bi se o nekim mojim osobnim opažanjima kao osobe koja je redovno dolazila na GAW s namjerom pružanja podrške i dobre zabave. S tim opažanjima se možda ni organizatori ne bi složili. Zato ću pojednostaviti: ne znam jesu li ljudi s kutinske scene bili svjesni važnosti jednog takvog festivala, ali znam da je dovukao mnogo kreativnih ljudi u Kutinu i skrenuo pozornost na njeno postojanje, odnosno na jednu djevojku i njene prijatelje koji su se potrudili organizirati festival koji promiče ravnopravnost, toleranciju, ljubav…

KP: Na koji način se novo izdanje festivala nadovezuje na izvorno?

I dalje su centar našeg interesa žene, djevojke. Zanimaju nas njihova glazbena, književna, filmska i likovna ostvarenja. Želimo stvarati kreativni prostor slobodnog mišljenja i otvorenog dijaloga, rušiti predrasude i stvarati nove vrijednosti. A za to, pogotovo u malim sredinama poput Kutine, ima dosta prostora.

KP: Među partnerima navodite nekoliko kutinskih institucija. Jeste li zadovoljni potporom lokalnog konteksta i dobivate li podršku od Grada?

Kada sam počeo razmišljati o realizaciji festivala DSČ, znao sam da ću ga moći ostvariti jedino kroz partnerstvo s kutinskim institucijama koje bi financirale program koji bi se odvijao u njihovim prostorijama i bio povezan s njihovom osnovnom djelatnošću. Sredstva koja sam mogao pribaviti od lokalnih privatnika i Turističke zajednice Grada Kutine nikako ne bi bila dovoljna. Hvala Muzeju Moslavine i Knjižnici i čitaonici Kutina na pruženoj podršci. Ali da se ne lažemo, iza naziva institucija uvijek stoje konkretne osobe s imenom i prezimenom koje ti ili pruže ili ne pruže podršku. Hvala Jasmini Uroda Kutlić i Suzani Pomper.

KP: Postoje li uvjeti za dugoročno održavanje festivala ili ste za sada osuđeni na planiranje iz godine u godinu?

Na ovo pitanje je teško dati odgovor jer iza Djevojke su čudne ne stoji sustav i sve se većinom bazira na individualnom entuzijazmu. Postoji želja da se festival sadržajno proširi, no mislim da i preživljavanje zvuči dovoljno dobro.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Obrisi zamišljenog zajedništva koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Nakon gostovanja u Cresu, Puli, Primoštenu i Ozlju, jubilarno 10. izdanje Festvala dokumentarnog rock filma – DORF završilo je u Vinkovcima. Dvodnevni program zatvaranja održan je u galeriji fotografija Meraja, uz projekcije filmova, koncert i podjelu nagrada. Žiri u sastavu Robert Bubalo, Hana Jušić i Vedran Šuvak nagradu za najbolji film dodijelio je filmu Dušana Moraveca Ne padam na koljeno (Ne grem na koleno) zbog “nepretencioznog uvida u svijet slovenske zabavne glazbe koju mediji ne pokrivaju, a publika obožava”. Nagrada je rad mladog osječkog kipara Vjekoslava Filipovića.

Klasik TV u suradnji s DORF-o već četiri godine dodjeljuje nagradu u iznosu od 10 000 kuna za razvoj scenarija glazbenog dokumentarnog filma. Nakon scenarija Brankice Drašković, Darija Bukovskog, Milice Stojanov i Dušana Majkića, ove je godine, prema odluci žirija u sastavu Ines Pletikos, Marcella Jelić i Filip Meštrović, nagrada dodijeljena Antoneli Marušić za projekt Mogu i sama!.  

Dugometražni glazbeni dokumentarni film u predviđenom trajanju od 65 minuta Mogu i sama! bavi se nastankom i afirmacijom nove, ženske i nezavisne kantautorske scene. Protagonistice filma su glazbenice koje posljednjih godina predstavljaju alternativu do sada dominantnom muškom načinu funkcioniranja u glazbenom svijetu. U svom radu afirmiraju DIY (do it yourself) i feminističke principe.

“Sve protagonistice filma Mogu i sama! žele uspjeti same, bez kompromisa i pomoći velikih izdavača i komercijalnih medija, te ostati nezavisne u glazbi, no to zahtijeva velik angažman i energiju. Sve one vode ‘dvostruke’ živote, da bi osigurale egzistenciju moraju raditi različite poslove jer od glazbe ne mogu živjeti, ali ne mogu opstati na sceni ako ne angažiraju maksimalno vlastite potencijale. Same organiziraju turneje, same rade na promociji, a često i same produciraju vlastite materijale i ulažu novac u snimanje. Takav način rada ih iscrpljuje i ponekad dovodi na rub snaga, no ipak ustraju jer je glazba prostor u kojemu najsnažnije izražavaju same sebe”, kaže nam autorica Antonela Marušić.

Kroz radnju filma bit će predstavljene istaknute glazbenice odnosno bendovi: Dunja Ercegović koja nastupa pod imenom Lovely Quinces, Nina Romić, Martina Zvonić i Ana Opalić (U pol’9 kod Sabe) te Sara Ercegović i Eva Badanjak (Žen), Zvonka Obajdin (Svemir) i druge. 

“Namjera mi je upoznati širu javnost s fenomenom pokreta nove nezavisne scene, s posebnim naglaskom na njenim ženskim članicama i to upravo iz razloga što po prvi put u povijesti domaće pop glazbe autorice i kantautorice u tolikom broju nastupaju na sceni i samorganiziraju se. Presudan razlog za primarni fokus na glazbenicama je činjenica da baš one u ovom pokretu preuzimaju liderske promotorske i organizacijske poslove, ranije uglavnom rezervirane za muškarce. Na djelu je nova generacija glazbenika i glazbenica koji nastoje odbaciti rodne razlike i patrijarhalne obrasce, stoga ovaj film ima i značajnu društvenu dimenziju”, kaže Marušić.

Film Mogu i sama! producirat će Fade In, scenaristica i redateljica filma je Antonela Marušić, a producentica je Morana Komljenović, za koju Marušić kaže da se nalazi i u ulozi mentorice, “budući da sam debitantica”. Snimatelj filma bit će Dražen Žerjav. “Uskoro započinjemo sa snimanjem dva kratka trailera kojima ćemo predstaviti protagonistice i radnju filma. Nadamo se da ćemo tada aplicirati na dostupne natječaje HAVC-a za produkciju, te 2017. godine ući u sam proces snimanja. U fazu postprodukcije planiramo ući na jesen 2017. godine, da bismo s grubom montažom filma završili u zimu 2017. ili početkom 2018. godine. U proljeće 2018. godine film bi trebao biti spreman za prikazivanje”. 

Antonela Marušić rođena je 1974. godine u Dubrovniku. Završila je studij hrvatskog jezika i književnosti. Književnom praksom počinje se baviti kao studentica kada objavljuje prvu knjigu poezije Sezona bjegova (Narodno sveučilište, Split, 1994). Književne radove piše i objavljuje pod literarnim imenom Nora Verde. Autorica je prozne knjige Posudi mi smajl (Meandar 2010) i romana Do isteka zaliha (Sandorf 2013). Priče su joj objavljene u zborniku Pristojan život (lezbejske kratke priče s prostora Ex Yu), Labris 2012. i knjizi Zagreb Noir (Durieux, 2014.). Trenutno radi na zbirci kratkih priča pod radnim naslovom Vrijeme je na našoj strani. Članica je Hrvatskog društva pisaca.

Od 1998. godine radi kao novinarka i urednica u dnevnim i tjednim novinama te u neprofitnim medijima u sektorima kulture, glazbe, televizije, civilnog društva, ljudskih prava i nezavisnih medija. U statusu slobodne novinarke surađuje s nizom hrvatskih neprofitnih medija i portala poput Vox Feminae, CroL, Kulturpunkt, Stav, Arteist, Bilten. Upravo je u svom novinarskom radu pronašla i razloge za snimanje ovog filma, “u činjenici da kao glazbena novinarka već godinama pratim autorice i kantautorice s nezavisne glazbene scene i uočavam njezin sve snažniji potencijal među publikom, ali i ideološke i organizacijske promjene koje su ove glazbenice unijele u načine funkcioniranja glazbenog posla”.

IMPALA je udruženje nezavisnih muzičkih izdavača osnovano prije 15 godina, a čine ga nezavisne izdavačke kuće koje ne rade pod okriljem distribucijske mreže niti su u vlasništvu “velike četvorke” – Universala, Sonyja, EMI-ja i Warnera. Među tim su izdavačima, primjerice, britanski 4AD, Rough Trade i XL Recordings i američki Matador (kao dio Beggars Groupa), njemački City Slang i !K7 Records, nizozemski Epitaph i hrvatski Menart. 

Kantautorica Dunja Ercegović, poznatija kao Lovely Quinces, nominirana je zajedno s još devetnaest izvođača i izvođačica, među kojima su i José González, Nils Frahm, Ólafur Arnalds i Sleaford Mods. Nakon svog prvog izdanja, No Room For Us iz 2013. godine, Lovely Quinces je gostovala na uglednim svjetskim muzičkim festivalima SXSW i Waves, a nakon prošlogodišnjeg EP-ja Meet Me In Moscow, part one, pozornicu je dijelila s Giant Sandom, Thurstonom Mooreom, Tame Impalom i Kurtom Vileom. 

“Na svoju 15. obljetnicu IMPALA-in Europski nezavisni album godine dolazi u posebnom izdanju. Sva izdanja objavile su mlade kuće prisutne na sceni puno kraće od 15 godina, koje podržavaju izniman talent i raznolikost svojih artista. Žiri IMPALA-e izabrat će krajem veljače najboljeg među 19 nominiranih i to izdanje naslijedit će prošlogodišnjeg pobjednika, Caribouov album Our Love“, poručuju iz udruženja, a prenosi Hina.

Ova je nagrada, ističe se, pokrenuta je 2011. godine, a dosadašnji dobitnici, uz spomenuti Caribou, bili su i Guadalupe Plata, The xx, Adele i Efterklang. Prošle je godine za istu nagradu nominiran bio album Nine Romić Stablo.

Jedna od najstarijih klupskih inicijativa u Hrvatskoj pokrenuta je 16. travnja 1999. godine u Runjaninovoj 2 otvorenjem “prve” Močvare, da bi nakon pola godine rada uslijedilo i seljenje u današnje prostore na Trnjanskom nasipu. Klub koji se iz percepcije šire javnosti pojavio niotkud bio je plod volonterskog rada djevojaka i mladića iz neprofitne udruge građana Udruženje za razvoj kulture URK, koji su nekoliko godina prije toga marljivo organizirali koncerte, svirali u bendovima, bavili se nezavisnim izdavaštvom te koji su u jednom trenutku shvatili da jedino zajedničkim naporima u Zagrebu mogu otvoriti klub kakav je gradu bio prijeko potreban. Uz Močvarinu obljetnicu, URK u ovoj godini slavi i 20 godina svog postojanja.

Močvara je otvorena u vrijeme kada se na vaninstitucionalnu kulturu nije gledalo s naklonošću. Poslijeratni period u Zagrebu i Hrvatskoj subkulture mladih gurao je na društvene margine, no ipak entuzijazam i velika želja svih uključenih u rad Močvare nadvladali su nepovoljne okolnosti. Uz Mamu, Attack! i brojne druge istomišljenike, Močvara je dala svoj prilog u razvoju drugačijeg i humanijeg Zagreba, pružajući mu drugačije sadržaje koji ga uistinu čine gradom. Močvarini pionirski koraci reizgradnje klubske kulture poslužili su kao primjer drugim aktivistima širom Hrvatske i regije koji i danas pokreću i realiziraju inicijative i prostore za prezentaciju drugačijih kulturnih sadržaja. Zagreb i Hrvatska na taj su se način približili europskim gradovima u kojima se napušteni industrijski prostori transformiraju u kulturne centre.

Višednevni program proslave 16. rođendana Močvare svojevrstan je pregled programa koji se tijekom godine održava u klubu. Prvog dana proslave, 27. svibnja, u Močvari se održava program Književnost u Močvari dok je dan kasnije na programu kultno Pesničenje. U petak, 29. svibnja, održava se klasični party Dirty Dancing – 80’s smash hit party. Subota, 30. svibnja, u suradnji s portalom Potlista na Savskom nasipu donosi koncert/piknik na kojem nastupaju Analena, ESC life, (The) Lesser Men i drugi, dok se u klubu do kasno u noć održava reggae/dub/dubstep party. Nedjelja, 31. svibnja, nudi tradicionalni sajam ploča i stripova te večer s Bore Lee-em. Koncert kantautora u okviru programa Začarana Močvara rezerviran je za ponedjeljak, 1. lipnja. U utorak, 2. lipnja, u Močvari se održava nastup The Thurston Moore Banda, uz potporu Lovely Quinces. Proslava završava u srijedu, 3. lipnja, nastupom kultnog ska benda The Toasters iz New Yorka.

Detaljan program proslave možete pronaći ovdje. 

Prva večer ovogodišnjeg festivala bit će rezervirana za opuštanje uz nježne melodije domaćih i stranih kantautora u Divai Beach Baru u Zambratiji, gdje će gledateljima društvo praviti izvođači poput trenutačno iznimno popularne glazbenice Lovely Quinces te kultnog Matije Habijaneca, poznatijeg kao The Marshmallow Notebooks. Nakon laganih i opuštajućih nota na prekrasnom sjevernom dijelu Istre, program seli malo južnije, u umaški American Bar, gdje posjetitelje očekuje klupski dio programa, s naglaskom na electro indie. Drugu večer festivala dodatno će začiniti kvalitetni bendovi, uz cjelonoćni DJ set. Još uvijek se dogovara finalni line-up te je do sada otkriveno svega nekoliko imena, poput trenutno popularnih Jonathan i talentiranih Punčki. 

Kako je cilj samoga festivala oživjeti cijeli grad Umag, dvije će večeri povezati cjelodnevni umjetnički program vođen renomiranim imenima street art scene te stripa i program će se sastojati od niza zanimljivih izložbi, radionica i ukrašavanja grada. Završni line-up festivala, uz imena umjetnika, bit će objavljen tijekom sljedećih nekoliko tjedana. Sve ostale informacije i aktualne vijesti Indirekt festivala možete pratiti ovdje. 

Izvor: Indirekt

Koncert u petak, 12. travnja u dvorani Gorgona, počinje točno u 20.10 sati.

Ulaznica iznosi simboličnih 15 kuna kojom podržavate same izvodače sa 75 posto i promociju sljedećeg koncerta sa 25 posto iznosa. Svi koji nisu u mogućnosti doći na koncert, mogu pratiti izravan prijenos na Radio Sljemenu ili video live stream-u.

Projekt MIMO predstavlja kvalitetnu, autentičnu i originalnu glazbu, marljivo stvaranu mimo etera, s ciljem upoznavanja šire javnosti s kulturnim bogatstvom i raznolikošću glazbene scene u Hrvatskoj. Hrvatski radio i udruga Vibra proljetnim ciklusom od osam koncerata u Muzeju suvremene umjetnosti, s izravnim prijenosom na radiju Sljeme, otvaraju vrata medijskog prostora za šesnaest domaćih izvođača. Također, koncerti će biti snimani i dostupni u live streamu na stranicama projekta, za što će se pobrinuti učenici Grafičke škole Zagreb. Proljetni ciklus MIMO koncerata u dvorani Gorgona Muzeja suvremene umjetnosti trajat će od 1. ožujka do 7. lipnja, svakog drugog petka s početkom u 20 sati.

Upad je 20 kuna.