Nacionalni knjižnički servis za osobe s oštećenim vidom i fizičkim poteškoćama (NLS) pri Kongresnoj knjižnici u Washingtonu, najvećoj knjižnici na svijetu, usred je velikog projekta digitalizacije svoje muzičke kolekcije na Brailleovom pismu. Glazbeni zapisi oslanjaju se na sistem pisanja i čitanja namijenjen slijepim ili slabovidnim osobama, kojeg je 1824. godine osmislio Louis Braille. 

Svako slovo abecede, pravopisni znakovi, brojevi i ostala pravila pisanja i čitanja su u Brailleovom pismu osmišljeni sistemom od šest točaka klasificiranih brojevima od 1 do 6, te organiziranih u dva stupca po tri točke koje mogu biti ispupčene ili udubljene. Svakoj noti odgovara određena kombinacija te se čita dodirom ruku, odnosno prelaženjem prstima s lijeva na desno po papiru.

Glazba na Brailleovom pismu NLS-a dio je njihova programa slobodne knjižnice – bilo da se radi o Motownu, Jimiju Hendrixu, Mauriceu Ravelu ili Djangu Reinhardtu, svako područje glazbe pokriveno je s preko 30 tisuća transkripcija i partitura. Glazbena sekcija NLS-a svoj rad ujedno i sustavno dokumentira zapisima na blogu na kojem se nalaze i poveznice na druge arhive diljem svijeta, poput kanadskog Braille Jymico Inc., danske Note, njemačkog DZB-a, talijanske, švicarske ili britanske knjižnice za slijepe i slabovidne.

Proces digitalizacije partitura i notnih zapisa na Brailleovom pismu poprilično je kompliciran i osjetljiv: nakon što posebnim skenerom uparenim s optičkim čitačem pisma bude generirana inicijalna kopija, za svaki komad zapisa treba fizički provjeriti ima li odgovarajuće odnose među točkama. Greške su česte s obzirom na stanje papira ili grafičke partiture koji ne dozvoljavaju standarnu notaciju.

Za sada digitalizirana glazba NLS-a dostupna je na portalu za preuzimanje BARD.