Izložba je osmišljena specifično za prvo izdanje Londonskog bijenala dizajna kao manifestacije koja ima ambiciju postati najreprezentativnijim europskim izložbenim događanjem u području dizajna, a održala se u prostoru Somerset Housea od 7. do 27. rujna 2016. i okupila predstavnike 37 zemalja svijeta. Tema prvog bijenala bila je povezana s obljetnicom prvog izdanja knjige Utopia Thomasa Morea (1516.) pa su organizatori pozvali sudionike da pod zajedničkim naslovom Utopia by Design, koristeći suvremene dizajnerske pristupe, preispitaju aktualnost utopijske ideje te da se pozabave jednim od temeljnih pitanja čovječanstva danas. 

Kustoski koncept Maše Milovac i tima suradnika naslovljen Utopijski kolektiv zasnovan je na odmicanju od očekivanog i poznatog. S obzirom na pomalo zastarjeli format reprezentacije dizajna unutar bijenalnih nastupanja koja prakticiraju izdvajanje ponajboljeg dizajna s nacionalnim podznakom, te imajući na umu zadanu temu Utopia by Design, Utopijski kolektiv zamišljen je kao nekonvencionalni eksperimentalni proces s ciljem istraživanja rada kolektiva i rada u kolektivu, odnosno statusa zajedničkog, sinergijskog i suradničkog kao jednog od mogućih formata dizajnerskog djelovanja. Taj odmak stoji naspram individualističke prakse kao imperativa kompetitivnosti i antagonizacije u potrošačkom društvu i neoliberalnom tržišnom okruženju.

U izložbenom prostoru svjedočimo nekolicini različitih slojeva čitanja koji su izravna posljedica razvojnih faza radnog procesa. Prvi, po karakteru bazičan element, predstavlja “zajedničko tlo” i uobličen je kao praideja svijeta, dvodimenzionalni “globus”, odnosno ujedinjujuća ideja kruga. Drugi sloj čine trodimenzionalni objekti, “čuvari praznine”, stanoviti spremnici proizašli iz procesa razvoja izražajnog jezika kolektiva. Treći je element cjeline zvuk koji ovom ambijentu daje vremensku dimenziju i kroz živo izgovorenu riječ prenosi ključne elemente sinergije, ali i specifičnosti stavova pojedinaca, narativ proizašao iz dijaloga dizajnera, članova Utopijskog kolektiva.

Izložba je otvorena do 6. srpnja.

Londonski bijenale dizajna ove se godine održava prvi puta, od 7. do 27. rujna u Somerset Houseu u središtu Londona, a ima ambiciju, ističu organizatori, “postati najreprezentativnijim europskim izložbenim, a ne sajamskim, događanjem u području dizajna”. Okupljeni oko ideje da suvremenim dizajnerskim pristupima preispitaju aktualnost utopijske ideje, na bijenalu – koji se održava usporedno s Londonskim festivalom dizajna – predstavljaju se dizajneri i umjetnici iz 37 zemalja svijeta. 

Utopijski kolektiv kustosice Maše Milovac zamišljen je kao “nekonvencionalni eksperimentalni proces s ciljem istraživanja rada kolektiva i rada u kolektivu, odnosno statusa zajedničkog, sinergijskog i suradničkog kao jednog od mogućih formata dizajnerskog djelovanja”. Za realizaciju tog procesa odabrani su Maja Čule, Hrvoje Hiršl, Maja Kolar, Maša Poljanec, Oleg Šuran, Mauro Massarotto, Mauricio Ferlin i Hrvoje Živčić, redom nagrađivani dizajneri i umjetnici specifičnog i međusobno različitog izraza, što je je, prema kustosici, bilo ključno za zajednički rad u utopijskim uvjetima.

“Za ovogodišnje predstavljanje Hrvatske na prvom Londonskom bijenalu dizajna, kao glavne aktere projekta odabrala sam dizajnere koji su sa svojim radom prisutni i nagrađivani, ne samo u Hrvatskoj, već i u inozemstvu, što mi se za bijenale i kontekst činilo bitnim preduvjetom”, piše Milovac u tekstu kustoske koncepcije, “Specifični su po pitanju autorskog izraza, a i bave se relevantnim temama – dizajnerice koje u procesu istraživanja vide puno više nego u samom rješenju i koje vrednuju i predstavljaju istraživanje na nove načine, dizajner interakcija i vizualnih komunikacija s interesom za spekulativni dizajn, dizajner, istraživač i umjetnik, dizajner tipografije, dizajner koji je oblježio svoju karijeru kao dizajner naočala te dizajnerica i vizualna umjetnica koja se bavi propitivanjem suvremenih načina prezentacije. Važnim za koncepciju pokazala mi se upravo ta njihova heterogenost, nepripadanje jedinstvenom smjeru u njihovom dizajnerskom radu, te prije svega otvorenost i spremnost istraživanju”.

Više o radu Utopijskog kolektiva potražite ovdje.