Pokazujući raspon književnih postupaka, odnos prema pjesničkoj i proznoj lokalnoj tradiciji, kritičarka pokazuje kako se autori i autorice odnose prema globalnim modelima, te je paradigma koja se pokazuje najčešće definirana sintagmom “lokalno i kozmopolitsko”, što je u ovom trenutku dominantno određujuća pozicija hrvatske književne kulture.

Prethodila joj je knjiga istoimenog naslova u izdanju Meandra, u kojoj se nalaze ogledi o knjigama poezije koji su tijekom prošlog desetljeća objavljivani u brojnim časopisima (Zarez, Tema, Nova Istra, Vijenac, Književna Republika, Poezija, Riječi) te na Trećem programu Hrvatskog radija (u emisiji Bibliovizor urednice Gordane Crnković). 

Darija Žilić rođena je 1972. u Zagrebu, a školovala se na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (povijest/komparativna književnost). Objavljivala je eseje i kritičke prikaze o suvremenoj poeziji, teoriji i aktivizmu u časopisima te brojne intervjue. Stalna je suradnica na Trećem programu Hrvatskog radija, surađivala je na projektu Školske knjige Leksikon hrvatske književnosti – djela. Prevodi poeziju s engleskog i sa slovenskog jezika. Urednica je u časopisu Tema. Voditeljica je tribine Dekonstrukcije u Hrvatskom društvu pisaca, kojeg je i članica, te književne tribine u Klubu umjetnika na Sušaku u Rijeci. Pjesme su joj prevođene na talijanski, slovenski i engleski jezik.

Objavila je knjigu pjesama Grudi i jagode, zbirku ogleda o suvremenom pjesništvu Pisati mlijekom, knjigu poezije Pleši, Modesty, pleši, knjigu ogleda o suvremenoj književnosti Muza izvan geta, knjigu intervjua s piscima, znanstvenicima i aktivistima iz Hrvatske i regije Paralelni vrtovi, knjigu ogleda o književnosti i filmu Nomadi i hibridi i zbirku ogledi o pjesničkim knjigama Tropizmi.

Medijski je svijet postao zaseban svijet, sa svojim kodovima, slikama, jezikom i istinom te proizvodi pa prodaje vlastitu stvarnost, papir i pokretne slike, kao što druge industrije proizvode tekstil, vijke ili kreme za sunčanje. Informacija nije više slobodna i kritička nego pronosi jednu ideju, istinu, svjetonazor u oksimoronskom spoju jednoumnog pluralizma. Umjesto dokaza vjerodostojnosti, današnji mediji pokazuju očigledni deficit demokracije srazmjeran velikom stupnju ovisnosti o “gazdama”, financijskim grupama koji i nemaju baš puno veze sa svijetom novinstva.

Zbornik tekstova Carstvo medija – kojega je uredio Dražen Katunarić, a izdaje Litteris – postavlja ozbiljna pitanja o funkcioniranju medija i njihovim totalitarističkim pretenzijama. Zamišljen je hrestomastijski, kao nezabilazna cjelina za onog tko se želi baviti promišljanjem medija. Stoga se u knjizi krenulo od prvog amblematičnog teoretičara medija Marshala McLuhana (čije su dvije izreke o globalnom selu i Mediju kao poruci postali sastavni dio opće kulture) i referentnim tekstovima u kojima su najavljene sve kulturne mutacije koje će pretrpjeti mediji od konca sedamdesetih godina do današnjih dana kad se izvorni smisao ideje slobode tiska i medija kao temelja demokracije pomalo izgubio. 

Većina zastupljenih autora i teoretičara istaknuti su intelektualci: esejisti, pisci, filozofi, sociolozi, novinari, publicisti koji nerijetko s različitih pozicija pristupaju problematici medija.

Izvor: Moderna Vremena Info