FixLAB je pokrenut na inicijativu članova_ica neformalnog kolektiva HackLab, a vodi ga Vedran Gligo. Prije gostovanja u MaMi, FixLAB se pod geslom Otvoreni servis i radionica popravljanja računala, redovito održavao u prostorima Medike. Zadržavanjem uradi sam načela hakerske zajednice, političko angažiranog pristupa dijeljenju i prenošenju znanja te fiksnog tjednog termina, Gligo je u MaMi reaktivirao zaboravljeni prostor druženja.

Za sudjelovanje na radionici poželjno je poslati mail s kratkim opisom problema prije dolaska, kako bi se voditelj popravljaonice što bolje pripremio. Otvoreni servis nudi pomoć pri rješavanju hardverskih problema, softverskih poteškoća, instalaciji Linuxa, prelasku na open source sustave ili ugradnji i zamjeni RAM-a i diskova. Osim toga, Gligo daje savjete i pomaže u obnavljanju starih računala i opreme, za čime, na temelju prošlotjednog susreta, interes ne jenjava. 

Na radionicu prošlog tjedna, osim mene, stigla je nekolicina ljudi. Neki su se povukli u grupice i zajednički radili, a ostali su naizmjence pristizali do Glige s upitima o prenamjeni starijih računala i drugim poteškoćama. FixLAB, slijedeći načela HackLaba, zaista omogućava da “jedni pronalaze potrebnu recikliranu ili izgrađenu tehnologiju, drugi potrebno znanje, a treći društvo koje ih izvlači iz socijalne izolacije”.

Moj hard disk ostao je u stanju u kakvom je i došao zbog nedostatka skupe opreme kojom bi mogao biti popravljen, ali je zato otkriven prijeko potreban prostor razvoja i razmjene znanja o tehnologiji koji slijedi načela bottom-up pristupa. Široku dostupnost omogućava sudjelovanje bez naknade, a učestali termini obećavaju da su dobrodošli svi zainteresirani za upoznavanje sa svojim (prijenosnim) računalima, otvoreni pristup u programiranju i pokoji savjet o korištenju tehnologije, kako bi doskočili skupim servisima i njenoj hiperkonzumaciji uslijed kvarova koje bi, uz malu pomoć, vrlo često mogli riješiti sami_e.

Aktivnosti usmjerene na “uključivanje” više ljudi u korištenje digitalne tehnologije počivaju na pretpostavci da je inkluzija svakako dobra stvar. Tako se to barem čini kada na inkluziju gledamo iz perspektive neposrednih praktičnih učinaka. Međutim, ako pak gledamo iz perspektive ljudskih prava, pitanje je li digitalna inkluzija dobra ili loša stvar ovisi o tome kakav je to digitalni svijet u koji nas se uključuje. Ako želimo djelovati prema digitalnoj inkluziji, imamo odgovornost pobrinuti se da radimo pravu stvar.

Dr. Richard Stallman inicirao je 1983. pokret za slobodni softver, a 1984. otpočeo je razvoj GNU operativnog sustava. GNU je slobodni softver: svatko ga ima slobodu kopirati i redistribuirati, sa ili bez promjena. GNU/Linux sustav, u osnovi GNU operativni sustav uz dodatak Linuxa, danas se koristi na desecima milijuna računala. Stallman je dobitnik nagrade ACM Grace Hopper Award, stipendije MacArthur Foundation, nagrade Pioneer Award Electronic Frountier Foundationa i Takeda Award for Social/Economic Betterment, kao i nekoliko počasnih doktorata.

L2Ork osnovao je Ivica Ico Bukvić 2009. godine kao kreativan pristup novim tehnologijama u umjetnostima. Laptop orkestar broji 10 izvođača koji osim računala i Wiimote kontrolera koriste unikatne hemisferne zvučnike dizajnirane i razvijene na Sveučilištu Virginia Tech iz SAD-a, te tako instrumenti nude zvučnu sliku gotovo identičnu akustičnim instrumentima. L2Ork održao je desetke koncerata, imao dvije turneje u SAD-u i postigli su zapažen uspjeh i u medijima.

Osim standardnih glazbenih formi, L2Ork koreografija uključuje i tzv. martial arts kao što su tai chi chuan. Laptop je instrument tog orkestra, svi izvođači su međusobno umreženi, a rezultat njihove kreacije je neobičan i zanimljiv.

Program se sastoji od nekoliko djela u trajanju od pedesetak minuta koja su komponirana ekskluzivno za L2Ork.