Tekst je 4. svibnja objavljen u publikaciji IRMO Aktualno, u kojoj znanstvenici_e Instituta predstavljaju tekuća istraživanja široj zainteresiranoj javnosti. Istraživanje je obuhvatilo 123 muzeja (od ukupno 175¹ koji se nalaze u Registru muzeja, galerija i zbirki u RH pri MDC-u), a bilo je podijeljeno na tri tematske razine koje uključuju planiranje posjeta muzeju, uklanjanje fizičkih prepreka, te muzejsko iskustvo, odnosno organizaciju izložbenog sadržaja. Istraživačka pitanja pritom su bila usmjerena na osobe s različitim vrstama invaliditeta i njihove potrebe, a utemeljena su na tzv. “socijalnom modelu invaliditeta” uz četiri dimenzije održivosti: ekonomsku, okolišnu, društvenu i kulturnu.

Rezultati istraživanja pokazuju da manje od polovice uključenih institucija koje su sudjelovale u istraživanju (42,3 %) ima programe prilagođene OSI populaciji, “što upućuje na to da inkluzivno djelovanje još uvijek nije standardna praksa, već uvelike ovisi o pojedinačnim inicijativama i kapacitetima muzejskih ustanova”, istaknule su Hrman i Jelinčić. Također, predstavljajući lanac inkluzivnih potreba od boravka u prostoru do interpretacije sadržaja, Hrman i Jelinčić zaključuju da se prepreke ne pojavljuju izolirano, te da njihova međuovisnost i manjak posvećenosti pojedinim fazama “može onemogućiti cjelokupno iskustvo posjeta” muzejima. 

Proučavajući različite načine prilagodbe sadržaja, Hrman i Jelinčić zaključuju da većina muzeja prepoznaje financijsku dimenziju potrebnu za uključivanje OSI populacije, koja je uvelike uvjetovana eksternim formalnim kriterijima, no upozoravaju da ekonomska inkluzija, sama po sebi ne može osigurati cjelovitu pristupačnost, niti funkcionirati kao zamjena. Takav pristup, navode, stvara “lažan osjećaj pristupačnosti”, dok osobe s invaliditetom i dalje ostaju u “pasivnoj ulozi korisnika”. 

Među ispitanim institucijama, najveća pozornost posvećena je osobama s teškoćama u kretanju, dok se osobe s oštećenjem vida i sluha suočavaju s većim ograničenjima, a najniža razina prilagodbe zabilježena je kod osoba s kognitivnim poteškoćama. Istodobno, pri planiranju posjeta, muzeji rijetko omogućavaju potrebne informacije poput tlocrta (13 %), podataka o asistivnoj opremi (9 %) ili uputa o posjetu, dok su tehnologije poput audio vodiča, kontrastnih oznaka, taktilnih elemenata i dr. slabo dostupne.

Govoreći o unapređenju pristupačnosti Hrman i Jelinčić ističu ključnu ulogu muzejskog osoblja, odnosno manjak edukacija za rad s OSI populacijom. O važnosti edukacije djelatnika_ca pisala je i Lana Bunjevac za In-portal, naglašavajući ključnu ulogu pedagoga_inja, koji kao koautori_ce muzejskih postava sudjeluju u samo osam posto njih, prema istraživanju MDC-a iz 2022. Bunjevac pritom izdvaja doprinos Tiflološkog muzeja koji je značajno pridonio edukaciji muzejskih djelatnika_ca objavivši 2022. priručnik Pristupačnost za sve – smjernice za inkluzivnu praksu u okviru projekta Muzej za sve.  

Zaključno, Hrman i Jelinčić ukazuju na potrebu za sustavnim promjenama i, u nedostatku nacionalnih, korištenje europskih sredstava namijenjenih financiranju inkluzivnih praksi. Isticanjem pozicije inkluzivnih praksi unutar europskih politika, autorice ovog istraživanja ističu širu potrebu za njihovom formalizacijom. No, jednako tako ukazuju na važnost sustavnog usmjeravanja kulturnog sektora prema unapređenju pristupačnosti i suradnju institucija s organizacijama koje rade s OSI populacijom, te potrebu za njihovim kontinuitetom. Takav kontinuitet moguće je osigurati jedino kroz konkretne lokalne, nacionalne i internacionalne politike kojima se financiraju adaptacije postojećih, izgradnja novih prostora, te prilagodba sadržaja kako bi javni prostori bili dostupni svima.

1. U 2026. godini broj muzeja u Registru muzeja, galerija i zbirki u Republici Hrvatskoj je 172 ↩︎

Šetnja Tajni grad, osmišljena je za Haustor-galeriju LiberSPACE, te kombinira glazbenu i urbanističku referencu: album grupe Haustor i zagrebačke podzemne tunele. Na ovaj način, otkrivaju se zamaskirani slojevi grada, urbane legende, povijest, zone (ne)pristupačnosti, svakodnevica i vlastito sjećanje, a sve s ciljem dubljeg upoznavanje okoline

Bunjevac se, kao voditeljica urbanih šetnji u Zagrebu od 2017. godine, bavi istraživanjem tema urbanih transformacija, kolektivne memorije i odnosa građana prema prostoru, s fokusom na manje poznate gradske četvrti i alternativne obilaske. Šetnja će trajati sat i pol, a obuhvatit će centar grada između Tkalčićeve, Dubravkinog puta, Mesničke, Ilice i Jurišićeve ulice.

Lana Bunjevac diplomirala je sociologiju i novinarstvo u Zagrebu, te magistrirala sociologiju i socijalnu antropologiju na Central European University u Budimpešti. Od 2010. do 2020. radi kao novinarka u redakciji kulture Jutarnjeg lista i tjednika Globus, a od 2020. djeluje kao freelance novinarka.

Na dan otvorenja u 11 sati, bit će organizirana šetnja Volovčicom. Mjesto susreta i polaska je Galerija Događanja, a planiran je obilazak točno 15 mjesta u naselju. Autorica će sudionicima približiti Moslavački trg, nekadašnji hotel Park arhitekta Slavka Jelineka, šetalište Ranka Marinkovića, Centar KNAP i druge lokalitete. Posjetitelji će, osim svojim prisustvom, u izgradnji izložbe moći participirati i vlastitim fotografijama i bilješkama nastalima tijekom šetnje koje će također biti postavljene u Galeriji.

“Uzimajući u obzir sociološku perspektivu, potrebu za aktivnim sudjelovanjem stanovnika u dinamici gradskog života, uz pozadinu turističke vodičice, Lana Bunjevac polazi od premise važnosti upoznavanja prostora koji nas okružuje, kao polazišne točke za daljnje djelovanje. U fokus stavljeno je neposredno okruženje Galerije Događanja, pružajući joj tako kontekst i omogućujući širu sliku povijesnog i urbanističkog razvitka dijela grada u kojemu je pozicionirana.”, piše povjesničarka umjetnosti Ana-Marija Senfner o šetnji i konceptu izložbe.

Lana Bunjevac diplomirala je sociologiju i novinarstvo u Zagrebu, te magistrirala sociologiju i socijalnu antropologiju na Central European University u Budimpešti. Od 2010. do 2020. radi kao novinarka u redakciji kulture Jutarnjeg lista i tjednika Globus, a od 2020. djeluje kao freelance novinarka. Licencirani je turistički vodič za Grad Zagreb za engleski i njemački jezik.

Za sudjelovanje u šetnji potrebno se prijaviti do 11. travnja na galerija@knap.hr. 

“KulTura po kvartu bavi se mikrolokacijom Galerije Karas, točnije njezinog najužeg susjedstva. Riječ je o turi u kojoj autorica projekta Lana Bunjevac djeluje kao voditeljica koja posjetiteljima predstavlja blok opisan Zvonimirovom, Fišerovom, Vrbanićevom i Bogišićevom ulicom. Još jedna postavka projekta je kružni trening koji u sportu označava različite stanice na kojima se izvode različite vježbe, dok se u vodstvu kao stanice prepoznaju fokalne točke zajednice različitih društvenih, javnih i privatnih namjena. Oblizak promatra urbanitet gradskoga bloka, njegove promjene i preobrazbe, kao i živo tkivo o kojima svjedoče pojedinci i skupine koje je ono obilježilo. Istovjetno, ovakva tura svojevrsna je alternativna nadopuna turističkoj ponudi Zagreba sadržajima koji često, iako neopravdano, dobivaju manje javne pažnje i medijskog prostora. Uzimajući u obzirom prije svega povijesne i arhitektonske, kao i kulturne vrijednosti ovog gradskog bloka tijekom javnih i besplatnih tura obići će se sljedeće lokacije i spomenici: Galerija Karas, knjižara OceanMore, Osnovna škola Silvija Strahimira Kranjčevića, nekadašnje Kino Mosor a danas kazalište Luda kuća, Crkva Majke Božje Lurdske, kao i bivša tvornica Pluto, odnosno nedavni Muzej automobila Ferdinand Budicki. Ture otvorene za dijalog i aktivno prikupljanje građe održavat će se tijekom rujna 2023. godine, s prvim terminom u petak 1. rujna s početkom u 17 sati,” stoji u najavi ture.

Za svaki su tjedan planirane po dvije ture u trajanju od sat i pol s mjestom okupljanja ispred Galerije Karas, Zvonimirova 58, a s obzirom na vremenske okolnosti moguća su odstupanja od niže navedenog rasporeda, stoga će se početkom svakoga tjedna objavljivati precizne informacije o danima i vremenima na društvenim mrežama Galerije Karas (Karas Art Hub), kao i mrežnoj stranici karasarthub.eu

Planirane ture: 1.9. u 17 h / 6.9. u 17 h / 10.9. u 10 h / 12.9. u 17 h / 17.9. u 10 h / 20.9. u 17 h / 24.9. u 10 h