<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>laibach &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/laibach/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Tue, 13 May 2025 09:56:46 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.8.3</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>laibach &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Kaleido, Haiku Garden i drown</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/muzika/kaleido-haiku-garden-i-drown/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Lara Marković]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 13 May 2025 09:56:44 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[alternativna glazba]]></category>
		<category><![CDATA[alternativna kultura]]></category>
		<category><![CDATA[attack]]></category>
		<category><![CDATA[drown]]></category>
		<category><![CDATA[Haiku Garden]]></category>
		<category><![CDATA[kaleido]]></category>
		<category><![CDATA[laibach]]></category>
		<category><![CDATA[noise pop]]></category>
		<category><![CDATA[shoegaze]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=74942</guid>

					<description><![CDATA[U četvrtak, 15. svibnja, u Attacku će se održati promocija albuma Čiji je ovo pas? zagrebačkog benda Kaleido. Na proslavi njihovog prvog LP-ja u 20:30 sati pridružit će im se ljubljanski Haiku Garden i karlovački drown. Nakon EP-ja Ja umirem ovdje iz 2022., Kaleido, skupina zagrebačkih nezavisnih rokera_ica, predstavlja svoje prvo &#8220;dugosvirajuće&#8221; izdanje, Čiji je...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p>U četvrtak, <strong>15. svibnja</strong>, u <a href="https://attack.hr/">Attacku</a> će se održati promocija albuma <em>Čiji je ovo pas?</em> zagrebačkog benda <strong>Kaleido</strong>. Na proslavi njihovog prvog LP-ja u 20:30 sati pridružit će im se ljubljanski <strong>Haiku Garden</strong> i karlovački <strong>drown</strong>.</p>



<p>Nakon EP-ja <em>Ja umirem ovdje</em> iz 2022., Kaleido, skupina zagrebačkih nezavisnih rokera_ica, predstavlja svoje prvo &#8220;dugosvirajuće&#8221; izdanje, <em>Čiji je ovo pas?</em>, snimljeno u <em>DIY</em> maniri po obiteljskim nekretninama u Lici i zaleđu Drniša u vlastitoj nakladi i objavljeno na kazeti. Svoju glazbu opisuju kao alternativu koju su &#8220;devedesetih i ranih dvijetisućitih na američkom srednjem zapadu slušali povučeni, senzibilni tinejdžeri oslobođeni od nastave tjelesno-zdravstvene kulture&#8221;.</p>



<p>Ljubljanski <em>noise pop</em>/<em>shoegazeri</em> Haiku Garden od svojih početaka u 2016. do danas odsvirali su skoro 200 gigova diljem Europe i izbacili izvjesnu količinu izdanja za slovenski KAPA Records. Njihov prvi LP <em>Where if Not Now</em> producirao je <strong>Vitja Balžalorsky</strong> iz <strong>Laibacha</strong>, a početkom travnja objavili su i novi LP <em>Gradient</em>.</p>



<p>Nekadašnji karlovačko-zagrebački trio, drown, sada je kvartet, a svoju tešku i tužnu muziku sviraju teže i tužnije no ikad. Jedni su od rijetkih bednova koji <em>shoegaze</em> muziku održavaju na hrvatskoj <em>underground</em> sceni.</p>



<p>Više informacija potražite <a href="https://www.facebook.com/events/1262859151925866">ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Gledalište će biti plesni podij</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/koncert/gledaliste-ce-biti-plesni-podij/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Martina Kontošić]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 11 Jul 2017 10:02:45 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[glazbeni program]]></category>
		<category><![CDATA[koncerti]]></category>
		<category><![CDATA[laibach]]></category>
		<category><![CDATA[let 3]]></category>
		<category><![CDATA[Motovun]]></category>
		<category><![CDATA[Motovun film festival]]></category>
		<category><![CDATA[Razne lokacije]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=gledaliste-ce-biti-plesni-podij</guid>

					<description><![CDATA[Glavni trg Motovuna po prvi put postaje srcem glazbenog dijela festivalskog programa. 
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Rokeri iz <strong>Leta 3</strong> otvaraju festival <strong>25. srpnja</strong>, a posljednje minute ovogodišnjeg <em>Motovun Film Festivala</em> ispratit će Laibach u subotu <strong>29. srpnja</strong>.</p>
<p>Kako su uši motovunskih posjetitelja organizatorima jednako važne kao i njihove oči, tako će uz zanimljiv filmski program svake festivalske večeri Brdo filmova plesati u ritmu sjajnih glazbenika. Nakon svečanog otvaranja programa i lagane argentinske komedije <em>Počasni građanin</em>, platno na glavnom motovunskom trgu po prvi će put zamijeniti pozornica, a gledalište postati podij. Deset godina nakon što se u kasnonoćne sate s motovunskih zidina uživo orilo <em>Kurcem u čelo</em>, beskompromisni konceptualisti vraćaju se na mjesto zločina s prošlogodišnjim albumom <em>Angela Merkel sere</em>. <strong>Damir Martinović Mrle</strong> na Brdo dolazi i s još jednim posebnim glazbenim zadatkom, kojim će uz pjevačicu <strong>Ivanku Mazurkijević</strong> iznenaditi publiku na projekciji jednog od najstarijih motovunskih hitova, o čemu ćete više saznati na licu mjesta.</p>
<p>Dok će privremeni stanovnici Slobodne zone Motovun preko tjedna uživati u mladim snagama iza DJ pulta, posljednju večer festivala, u subotu <strong>29. srpnja</strong> na motovunsko brdo penje se šest članova benda <strong>Laibach</strong>, koje će publika osim na pozornici gledati i na velikom platnu u odličnom glazbenom dokumentarcu <em>Dan oslobođenja</em>. Film prati povijesni nastup slovenskog benda u Sjevernoj Koreji kao jedinog stranog izvođača koji je svoju glazbu predstavio tamošnjoj diktaturi, i to obradom pjesama iz filma Moje pjesme moji snovi. Pioniri političko umjetničkog pokreta <em>Neue Slowenische Kunst</em>&nbsp;nedavno su osvojili Zagreb spektakularnim koncertom uz pratnju simfonijskog orkestra RTV Slovenije i impresivnom video instalacijom, a motovunsku publiku zasigurno neće zaobići djelić tog performansa baziran na razornim industrijskim notama kultnih avangardista.</p>
<p>Osim na motovunskim koncertima, organizatori vas pozivaju da svoju glazbenu žeđ utažite na glavnoj ulici ispred volte gdje će vas svaku noć zabavljati uhodani i nadareni DJ članovi organizacijskog tima.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Njihove pjesme, njihovi snovi</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/film/njihove-pjesme-njihovi-snovi/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Martina Domladovac]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 20 Mar 2017 13:35:15 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[dan oslobođenja]]></category>
		<category><![CDATA[laibach]]></category>
		<category><![CDATA[Zabok]]></category>
		<category><![CDATA[zelena dvorana]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=njihove-pjesme-njihovi-snovi</guid>

					<description><![CDATA[Morten Traavik i Uġis Olte redatelji su dokumentarnog filma Dan oslobođenja o nastupu slovenske grupe Laibach u Sjevernoj Koreji.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>U srijedu,<strong> 22. ožujka</strong> u <strong>19.30 sati</strong> u <strong>Zelenoj dvorani</strong> u Zaboku prikazuje se <em>Dan oslobođenja</em>, film koji dokumentira koncert slovenske grupe <strong>LAIBACH</strong> u Sjevernoj Koreji.</p>
<p>Pod očinskim, ali strogim vodstvom nekad starog obožavatelja, a danas redatelja i kulturnog diplomata, te na iznenađenje čitavog svijeta, bivši jugoslavenski, a danas slovenski kultni bend Laibach postao je prvi rock sastav u povijesti koji je nastupio u zatvorenoj državi Sjevernoj Koreji. U sukobu strogih ideologija i kulturnih različitosti, ovi su se glazbenici morali potruditi da provuku svoje pjesme kroz cenzorsku ušicu prije no što ih se izloži publici koja se nikada nije imala prilike susresti s alternativnim rock&#8217;n&#8217;rollom. Istodobno, duž granice dviju Koreja postavljeni su propagandni zvučnici, i najavljeno je odbrojavanje do rata. Njihove pjesme, njihovi snovi.</p>
<p><strong>Morten Traavik</strong> je norveški redatelj i umjetnik, međunarodno aktivan u čitavom nizu umjetničkih žanrova. U Rusiji i Švedskoj studirao je kazališnu režiju, a poimanje svijeta kao pozornice i identiteta kao igre uloga često se pojavljuje u njegovim djelima, kao i karakteristično pretapanje umjetnosti, aktivizma i društvene tematike. Njegova natjecanja ljepote za stradalnice od mina, <em>Miss Landmine Angola</em> (2008) i <em>Miss Landmine Cambodia</em> (2009) dospjeli su na naslovnice i potaknuli burne rasprave širom svijeta. Ujedno je poznat i po nizu kontroverznih suradnji sa sjevernokorejskim umjetnicima i kulturnim tijelima, te je ovlašteni kulturni kontakt za tu zemlju.</p>
<p><strong>Uġis Olte</strong> latvijski je redatelj i montažer koji voli ostati zaigran dok se bavi ozbiljnim temama. Glazbeno nadaren i uvjeren da snovi, mitovi i bajke mogu biti korisni alati za tumačenje suvremenih pripovijesti, kreirao je niz autorskih TV formata, glazbenih spotova te snimio i tri kratka filma &#8211; <em>The Red Spot</em>, KK2678 i <em>King Of The Wild Things</em>. U dokumentarnom žanru realizirao je dva filma &#8211; <em>StuckinStikine</em> (2007) i <em>DoubleAliens</em> (2015), koji su premijerno prikazani prošle godine u srednjemetražnoj konkurenciji IDFA-e.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Bijenale industrijske umjetnosti</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/festival/bijenale-industrijske-umjetnosti/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Tomislav Žilić]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 19 Sep 2014 09:56:39 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[bijenale industrijske umjetnosti labin]]></category>
		<category><![CDATA[kata mijatović]]></category>
		<category><![CDATA[labin art express]]></category>
		<category><![CDATA[laibach]]></category>
		<category><![CDATA[novomedijska umjetnost]]></category>
		<category><![CDATA[Razne lokacije]]></category>
		<category><![CDATA[vizualne umjetnosti]]></category>
		<category><![CDATA[želimir žilnik]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=bijenale-industrijske-umjetnosti</guid>

					<description><![CDATA[Novi međunarodni projekt Labin Art Expressa XXI posvećen je predstavljanju i istraživanju višeznačnosti umjetničko-industrijske sprege.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="line-height: 20.7999992370605px;"><span style="line-height: 20.799999237060547px;"><em>Bijenale industrijske umjetnosti</em>&nbsp;/&nbsp;<em>Industrial Art Biennial</em>&nbsp;(IAB) – novi je umjetnički festivalski projekt&nbsp;<a href="http://www.lae.hr/" target="_blank" rel="noopener">Labin Art Expressa XXI</a>, međunarodne bijenalne forme, koji bi se najprije održao kao pilot projekt u Labinu, Raši i Rapcu (2014.), a od 2015. godine i na drugim industrijskim lokalitetima u Istri, poput Pule, Plomina, Kanfanara i Rovinja. Projekt bi se od 2019. održavao i u samom bivšem rudniku uglja u Labinu i Raši (budućem&nbsp;<em>Podzemnom gradu</em>), nakon njegove rekonstrukcije, čiji je početak planiran u 2016. godini.&nbsp;</span></p>
<p style="line-height: 20.7999992370605px;"><span style="line-height: 20.799999237060547px;"></span><span style="line-height: 20.799999237060547px;">Industrijska topografija cijele Labinštine, kao i brodograđevni kompleks u Puli, te brojni drugi industrijski lokaliteti u Istri, uz kompleksnu društveno-političku pozadinu kulturnog nasljeđa regije usko povezanog s njenim industrijskim razvojem, uz budući&nbsp;<em>in situ</em>&nbsp;Muzej rudarstva i industrije Istre u bivšem labinskom i raškom rudniku uglja, upravo nameće potrebu za međunarodnom umjetničkom manifestacijom vezanom uz širi pojam industrijskog u umjetnosti. Na Bijenalu bi se, u različitim vidovima, izlagala, predstavljala i istraživala višeznačnost umjetničko-industrijske sprege, kao i sam kontekst povezanosti umjetnosti, znanosti i tehnologije.&nbsp;</span></p>
<p style="line-height: 20.7999992370605px;"><span style="line-height: 20.799999237060547px;">Prvi pilot projekt bit će realiziran od <strong>19. rujna</strong> do <strong>4. listopada</strong>, s oko 15 međunarodnih sudionika, kao priprema za prvi redovni&nbsp;<em>Bijenale industrijske umjetnosi</em>&nbsp;u kolovozu i rujnu 2015. godine, koji bi se nakon toga održavao svake 2 godine, u trajanju od 45-60 dana, i to upravo tijekom održavanja&nbsp;<em>Venecijanskog bijenala</em>, na kojem bi se IAB i promovirao. Koristit će se različite prezentacijske forme, u širokom rasponu od klasičnih do novomedijskih, čime bi različitim pristupima, poetikama i izvedbenim tehnikama bio predstavljen svojevrstan presjek i aktualno stanje jednog nedovoljno obrađenog segmenta u umjetnosti.</span></p>
<p style="line-height: 20.7999992370605px;"><span style="line-height: 20.799999237060547px;"></span><span style="line-height: 20.799999237060547px;">Osim prezentacije samih umjetničkih djela predviđen je i niz pratećih tematskih programa koji će potaknuti i intenzivirati mobilnost hrvatskih i inozemnih kulturnih djelatnika, ali i znatniji interes posjetitelja, s krajnjim ciljem kulturne razmjene i suradnje umjetnika i kulturnih djelatnika iz šire međunarodne zajednice. Izložbe, koncerti i druge aktivnosti biti će prigodno dokumentirane (audio-video-foto) u svrhu formiranja digitalne baze podataka o audiovizualnom stvaralaštvu vezanom uz manifestaciju, kao i stvaranje arhive &#8211; kolekcije radova putem otkupa i donacija, koji bi postali dio stalnog postava budućeg Muzeja industrijske umjetnosti u&nbsp;<em>Podzemnom gradu XXI</em>.</span></p>
<p style="line-height: 20.7999992370605px;"><span style="line-height: 20.799999237060547px;">Sudionici bijenala su <strong>Laibach</strong>, <strong>Kata Mijatović</strong>, <strong>Zlatko Kopljar</strong>, <strong>Damir Žižić</strong> i <strong>Kristian Kožul</strong>, <strong>Zoran Todorović</strong>, <strong>Želimir Žilnik</strong>, <strong>Autopsia</strong>, <strong>Mladen Miljanović</strong>, <strong>Carl</strong> <strong>Michael von Hausswollf</strong> i <strong>Thomas Nordanstad</strong>, <strong>Anne Spalter</strong>, <strong>Jeremy Deller</strong> te <strong>Atsuhiro Ito</strong>.</span></p>
<p style="line-height: 20.7999992370605px;"><span style="line-height: 20.7999992370605px;">Detaljan program Bijenala, uz sve dodatne informacije, možete pronaći&nbsp;</span><a href="http://www.industrialartbiennale.eu/about-2/" target="_blank" style="line-height: 20.7999992370605px;" rel="noopener">ovdje</a><span style="line-height: 20.7999992370605px;">.&nbsp;</span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Umjetnost ispod površine</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/vizualne_umjetnosti/umjetnost-ispod-povrsine/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Tomislav Žilić]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 05 Sep 2014 09:46:52 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vizualne umjetnosti]]></category>
		<category><![CDATA[bijenale industrijske umjetnosti labin]]></category>
		<category><![CDATA[kata mijatović]]></category>
		<category><![CDATA[labin art express]]></category>
		<category><![CDATA[laibach]]></category>
		<category><![CDATA[novomedijska umjetnost]]></category>
		<category><![CDATA[vizualne umjetnosti]]></category>
		<category><![CDATA[želimir žilnik]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=umjetnost-ispod-povrsine</guid>

					<description><![CDATA[<p>Pilot projekt <em>Bijenala industrijske umjetnosti</em> posvećen je predstavljanju i istraživanju višeznačnosti umjetničko-industrijske sprege.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><span style="line-height: 20.799999237060547px;"><em>Bijenale industrijske umjetnosti</em> / <em>Industrial Art Biennial</em> (IAB) – novi je umjetnički festivalski projekt <a href="http://www.lae.hr/" target="_blank" rel="noopener">Labin Art Expressa XXI</a>, međunarodne bijenalne forme, koji bi se najprije održao kao pilot projekt u Labinu, Raši i Rapcu (2014.), a od 2015. godine i na drugim industrijskim lokalitetima u Istri, poput Pule, Plomina, Kanfanara i Rovinja. Projekt bi se od 2019. održavao i u samom bivšem rudniku uglja u Labinu i Raši (budućem <em>Podzemnom gradu</em>), nakon njegove rekonstrukcije, čiji je početak planiran u 2016. godini.&nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20.799999237060547px;"></span><span style="line-height: 20.799999237060547px;">Industrijska topografija cijele Labinštine, kao i brodograđevni kompleks u Puli, te brojni drugi industrijski lokaliteti u Istri, uz kompleksnu društveno-političku pozadinu kulturnog nasljeđa regije usko povezanog s njenim industrijskim razvojem, uz budući <em>in situ</em>&nbsp;Muzej rudarstva i industrije Istre u bivšem labinskom i raškom rudniku uglja, upravo nameće potrebu za međunarodnom umjetničkom manifestacijom vezanom uz širi pojam industrijskog u umjetnosti. Na Bijenalu bi se, u različitim vidovima, izlagala, predstavljala i istraživala višeznačnost umjetničko-industrijske sprege, kao i sam kontekst povezanosti umjetnosti, znanosti i tehnologije.&nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20.799999237060547px;">Prvi pilot projekt bit će realiziran od 19. rujna do 4. listopada, s oko 15 međunarodnih sudionika, kao priprema za prvi redovni <em>Bijenale industrijske umjetnosi</em> u kolovozu i rujnu 2015. godine, koji bi se nakon toga održavao svake 2 godine, u trajanju od 45 do 60 dana, i to upravo tijekom održavanja <em>Venecijanskog bijenala</em>, na kojem bi se IAB i promovirao. Koristit će se različite prezentacijske forme, u širokom rasponu od klasičnih do novomedijskih, čime bi različitim pristupima, poetikama i izvedbenim tehnikama bio predstavljen svojevrstan presjek i aktualno stanje jednog nedovoljno obrađenog segmenta u umjetnosti.</span></p>
<p><span style="line-height: 20.799999237060547px;"></span><span style="line-height: 20.799999237060547px;">Osim prezentacije samih umjetničkih djela predviđen je i niz pratećih tematskih programa koji će potaknuti i intenzivirati mobilnost hrvatskih i inozemnih kulturnih djelatnika, ali i znatniji interes posjetitelja, s krajnjim ciljem kulturne razmjene i suradnje umjetnika i kulturnih djelatnika iz šire međunarodne zajednice. Izložbe, koncerti i druge aktivnosti biti će prigodno dokumentirane (audio-video-foto) u svrhu formiranja digitalne baze podataka o audiovizualnom stvaralaštvu vezanom uz manifestaciju, kao i stvaranje arhive &#8211; kolekcije radova putem otkupa i donacija, koji bi postali dio stalnog postava budućeg Muzeja industrijske umjetnosti u <em>Podzemnom gradu XXI</em>.</span></p>
<p><span style="line-height: 20.799999237060547px;">Sudionici bijenala su <strong>Laibach</strong>, <strong>Kata</strong> <strong>Mijatović</strong>, <strong>Zlatko</strong> <strong>Kopljar</strong>, <strong>Damir</strong> <strong>Žižić</strong> i <strong>Kristian</strong> <strong>Kožul</strong>, <strong>Zoran</strong> <strong>Todorović</strong>, <strong>Želimir</strong> <strong>Žilnik</strong>, <strong>Autopsia</strong>, <strong>Mladen</strong> <strong>Miljanović</strong>, <strong>Carl</strong> <strong>Michael</strong> <strong>von</strong> <strong>Hausswollf</strong> i <strong>Thomas</strong> <strong>Nordanstad</strong>, <strong>Anne</strong> <strong>Spalter</strong>, <strong>Jeremy</strong> <strong>Deller</strong> te <strong>Atsuhiro</strong> <strong>Ito</strong>.</span></p>
<p>Detaljan program Bijenala, uz sve dodatne informacije, možete pronaći <a href="http://www.industrialartbiennale.eu/about-2/" target="_blank" rel="noopener">ovdje</a>.&nbsp;</p>
<p style="text-align: right;"><span style="color: #888888; font-size: x-small;">Izvor: IAB</span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Diplomacija umjetnosti</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/vizualne_umjetnosti/diplomacija-umjetnosti/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Tomislav Žilić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 09 Dec 2013 09:54:52 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vizualne umjetnosti]]></category>
		<category><![CDATA[e-flux]]></category>
		<category><![CDATA[Gledališče sester Scipion Nasice]]></category>
		<category><![CDATA[irwin]]></category>
		<category><![CDATA[laibach]]></category>
		<category><![CDATA[neue slowenische kunst]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=diplomacija-umjetnosti</guid>

					<description><![CDATA[U New Yorku otvorit će se novi elektronički konzulat Države u vremenu NSK, najdugovječnije umjetničke inicijative slovenskog kolektiva Neue Slowenische Kunst.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><span style="line-height: 20px;"><a href="http://www.passport.nsk.si/" target="_blank" rel="noopener">Elektronički konzulat NSK</a>-a&nbsp;u prostorima <a href="http://www.e-flux.com/" target="_blank" rel="noopener">e-fluxa</a> u New Yorku započet će s radom 12. prosinca u 18 sati. Diplomatsko primanje vodit će NSK konzul <strong>Anton Vidokle</strong>, predstavnik <strong>Irwin </strong>grupe, ujedno i predstavnik njujorškog ogranka Građana NSK, koji će biti počasni gosti na primanju. U Elektroničkom konzulatu publika će moći steći pristup informacijama o <strong>Državi u vremenu NSK</strong> i njenim aktivnostima. Svi koji će željeti moći će se prijaviti za NSK putovnicu.</span></p>
<p>Država u vremenu NSK osnovana je 1992. godine transformacijom umjetničkog kolektiva <strong>Neue Slowenische Kunst</strong> (NSK). Kolektiv su oformile tri umjetničke skupine,&nbsp;<span style="line-height: 20px;">1984. godine&nbsp;</span><span style="line-height: 20px;">u Jugoslaviji: muzička skupina </span><strong>Laibach</strong><span style="line-height: 20px;">, grupa vizualnih umjetnika Irwin i kazališna skupina </span><strong>Gledališče sester Scipion Nasice</strong><span style="line-height: 20px;">. Ključni elementi za rad NSK-a bili su suradnja, slobodni protok ideja između individua i grupe te zajedničko planiranje akcija. Država NSK bila je reakcija na političke promjene u Jugoslaviji i Istočnoj Europi početkom 1990-ih. Uz pokretanje projekata poput privremenih ambasada i konzulata, Država u vremenu NSK počela je izdavati putovnice 1993. Trenutno oko 14 000 ljudi diljem svijeta posjeduje NSK putovnicu.</span></p>
<p>Internet je bio ključan za širenje poruke Države NSK. Već 1994. kreirana je web stranica Elektroničke ambasade Tokyo, dok je 2001. dizajner <strong>Haris Hararis</strong> pokrenuo neslužbenu <a href="http://nskstate.com/" target="_blank" rel="noopener">web stranicu</a> Države NSK koja je postala glavno mjesto sastanka za građane Države. U isto vrijeme, postalo je jasno da su se građani počeli samoorganizirati, kako online tako i u stvarnom svijetu. Koristili su konceptualni prostor i ikonografiju Države u vremenu NSK te raznih NSK grupa kao ishodišta za vlastite akcije i odgovore, što su podržali i &nbsp;osnivači NSK-a. Nakon prvog <a href="http://congress.nskstate.com/" target="_blank" rel="noopener">Kongresa građana NSK</a>, koji je bio održan u Berlinu 2010. godine, Država NSK počela je živjeti svoj život, nezavisan od njenih stvaratelja.</p>
<p style="text-align: right;"><span style="color: #888888; font-size: x-small;">T.Ž. / e-flux / Foto: jm3</span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Vrijeme za novu državu</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/vizualne_umjetnosti/vrijeme-za-novu-drzavu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[petra]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 30 Mar 2012 20:54:47 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vizualne umjetnosti]]></category>
		<category><![CDATA[calvert 22]]></category>
		<category><![CDATA[irwin]]></category>
		<category><![CDATA[laibach]]></category>
		<category><![CDATA[London]]></category>
		<category><![CDATA[neue slowenishe kunst scipio nasica sister theatre]]></category>
		<category><![CDATA[NSK]]></category>
		<category><![CDATA[retrospektiva]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=vrijeme-za-novu-drzavu</guid>

					<description><![CDATA[U Londonu je najavljena velika izložba Neue Slowenische Kunst. ]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Zahvaljujući londonskoj zakladi <strong>Calvert 22</strong>, u Ujedinjenom kraljevstvu bit će organizirane dvije izložbe posvećene jednom od najutjecajnijih regionalnih umjetničkih pokreta druge polovice 20. stoljeća &#8211; <strong>Neue Slowenishe Kunst</strong> (NSK), koju su ranih &#8217;80-ih osnovali članovi skupina <strong>Laibach</strong>, <strong>IRWIN</strong> i kazališta <strong>Sestre Scipion Nasice</strong>. Na ovoj izložbi londonska publika će od 4. travnja do 24. lipnja moći pogledati izložbu posvećenu slovenskoj grupi IRWN kao i seriju radova građana <strong>Države NSK</strong>.</p>
<p>Pod naslovom <em>Time for a new state</em> organizirana je prva velika izložba grupe IRWIN u Ujedinjenom kraljevstvu. Temeljna teza koja se provlači kroz rad grupe IRWIN jest da slika nikada nije neutralana, kao što nije od značenja oslobođen ni prostor u kojem se prikazuje. U svojim umjetničkim projektima, IRWIN se opetovano bavi poviješću Evrope, posebno dijalektikom avangarde i totalitarizma. Londonskom izložbom bit će obilježena dvadeseta godišnjica IRWIN-ova projekta <em>NSK Moscow Embassy</em> te će se prikazati posebne adaptacije ranijih radova iz <em>Was ist Kunst?</em> serije, kao i <em>Est Art Map</em> koji se obraća problemu isključivanja suvremene istočnoevropske umjetnosti iz kanona modernizma. Izložbom kurira <strong>Lina Džuverović</strong>.</p>
<p>Druga izložba koja je također organizirana u prostoru zaklade Calvert 22, sastoji se od izabranih <em>NSK Folk Art</em> radova, to jest raznorodne kolekcije koju čine djela građana NSK Države. Ovu virtualnu državu osnovanu 1992. godine, danas čini više od četrnaest tisuća građana sa svih kontinenata, koji osim što posjeduju NSK putovnicu, također voljno sudjeluju u rastućim inicijativama koje globalno organizira &#8220;njihova matica&#8221;.</p>
<p>Kako je najavljeno, u sklopu londonske izložbe izdavat će se putovnice Države NSK, čitat će se tekstovi nastali u sklopu projekta te će biti organizirani razgovori i projekcije filmova. Također, <strong>Saša Nabergoj</strong> iz <a href="http://www.scca-ljubljana.si/" target="_blank" rel="noopener">SCCA Ljubljana</a> održat će radionicu naslova <em>Samo-historizacija kao umjetnička praksa</em>, koja dolazi kao uvod u širu raspravu na jednodnevnom simpoziju <em>Arhiva kao Strategija: Razgovori o Samo-historizaciji na Istoku</em>. O NSK, kao i umjetnosti Istočne Evrope, tom će prilikom govoriti <strong>Charles Esche</strong>, <strong>Gediminas Gasparavičius</strong>, IRWIN, Saša Nabergoj, <strong>Milena Tomić</strong> i <strong>Jonah Westerman</strong>.</p>
<p>Zaklada Calvert 22 je neprofitna zaklada posvećena prezentaciji suvremene umjetnosti i kulture koja dolazi s područja bivšeg SSSR-a i Istočne Evrope. Više o izložbi i popratnom programu možete saznati na njihovim <a href="http://www.calvert22.org/e/exhibition-programme/time-for-a-new-state/time-for-a-new-state/" target="_blank" rel="noopener">stranicama</a>.&nbsp;</p>
<p style="text-align: right;"><span style="font-size: x-small; color: #888888;">P. N. / Calvert 22</span>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Ljubljana dočekala MSUM</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/ljubljana-docekala-msum/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[ante]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 28 Nov 2011 07:54:59 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[anton vidokl]]></category>
		<category><![CDATA[apolonija šušteršič]]></category>
		<category><![CDATA[arteast 2000+]]></category>
		<category><![CDATA[braco dimitrijević sanja iveković]]></category>
		<category><![CDATA[dalibor martinis]]></category>
		<category><![CDATA[dan perjovschi]]></category>
		<category><![CDATA[e-flux]]></category>
		<category><![CDATA[evr]]></category>
		<category><![CDATA[gorgona]]></category>
		<category><![CDATA[igor zabela]]></category>
		<category><![CDATA[Julieta Aranda]]></category>
		<category><![CDATA[julije knifer macba]]></category>
		<category><![CDATA[laibach]]></category>
		<category><![CDATA[mhka]]></category>
		<category><![CDATA[Mladen Stilinović]]></category>
		<category><![CDATA[moderna galerija u ljubljani]]></category>
		<category><![CDATA[msum metelkova]]></category>
		<category><![CDATA[muzej afekata]]></category>
		<category><![CDATA[muzej suvremen umjetnosti metelkova]]></category>
		<category><![CDATA[neue slowenische kunst]]></category>
		<category><![CDATA[Novi kolektivizam]]></category>
		<category><![CDATA[sadašnjost i prisutnost]]></category>
		<category><![CDATA[suvremena umjetnost]]></category>
		<category><![CDATA[tomislav gotovac]]></category>
		<category><![CDATA[van abbemuseum]]></category>
		<category><![CDATA[vlasta delimar]]></category>
		<category><![CDATA[zdenka badovinac]]></category>
		<category><![CDATA[želimir žilnik]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=ljubljana-docekala-msum</guid>

					<description><![CDATA[Ljubljana je konačno dobila Muzej suvremene umjetnosti Metelkova (MSUM) - u novom muzejskom kompleksu na prostoru nekadašnje vojarne Jugoslovenske narodne armije.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">MSUM je otvoren 26. studenog stalnim postavom <em>Sadašnjost i prisutnost</em> s radovima iz kolekcije istočnoeuropske umjetnosti <em>Arteast 2000+</em> <a href="http://www.mg-lj.si/" target="_blank" title="" onclick="" rel="noopener">Moderne galerije</a> i izložbom <em>Muzej afekata</em> s radovima iz zbirki muzeja iz Ljubljane, Barcelone, Eindhovena i Antwerpena. MSUM je dio ljubljanske Moderne galerije, a otvoren je u renoviranoj zgradi bivše vojarne &#8211; u dijelu kompleksa kojem pripada i <a href="http://www.metelkova.org/" target="_blank" title="" onclick="" rel="noopener">Autonomni kulturni centar Metelkova</a>, koji je skvotiran prije dvadesetak godina, a danas čini jednu od nezaobilaznih ljubljanskih turističkih atrakcija. Moderna galerija je prije više od 15 godina dobila na upotrebu taj prostor, koji je sada dom njene zbirke suvremene umjetnosti (nacionalna i strana zbirka) <em>Arteast 2000+</em>, a na istoj lokaciji su i dokumentacija, knjižnica i restauratorska radionica. Iako je ravnateljica Moderne galerije <strong>Zdenka Badovinac</strong> osmislila taj projekt i program s&nbsp;<strong>Igorom Zabelom</strong> još prije desetak godina, dugo se čekalo na njegovu realizaciju.</div>
<p style="text-align: justify;">Inauguralna izložba MSUM-a&nbsp;<em>Sadašnjost i prisutnost</em>, čiji su kustosi Zdenka Badovinac, <strong>Bojana Piškur</strong> i <strong>Igor Španjol</strong>, predstavlja radove gotovo sto umjetnika s prostora bivše Jugoslavije i zemalja Istočne Europe &#8211; poslijeratnu avangardu od &#8217;60-ih godina 20. stoljeća do danas iz kolekcije <em>Arteast 2000+</em> i nacionalne zbirke Moderne galerije. Koautorski tim izložbe <em>Sadašnjost i prisutnost</em> čine <strong>Dunja Blažević</strong>, <strong>Andreja Hribernik</strong> i <strong>Igor Vidmar</strong>. Izložba predstavlja radove umjetnika različitih generacija, a s prostora bivše Jugoslavije tu su, među ostalima, <strong>Vlasta Delimar</strong>, <strong>Braco Dimitrijević</strong>, <strong>Vuk Ćosić</strong>, <strong>Marina Gržinić</strong> &amp; <strong>Aina Šmid</strong>, <strong>Jusuf Hadžifejzović</strong>, <strong>Sanja Iveković</strong>, <strong>Dalibor Martinis</strong>, <strong>Janez Janša &amp; Janez Janša &amp; Janez Janša</strong>, <strong>Marko Kovačič</strong>, <strong>David Maljković</strong>, <strong>Vlado Martek</strong>, <strong>Tanja Ostojić</strong>, <strong>Marko Peljhan</strong>, <strong>Alenka Pirman</strong>, <strong>Tadej Pogačar</strong>, <strong>Marko Pogačnik</strong>, <strong>Marjetica Potrč</strong>, <strong>Marija Mojca Pungerčar</strong>, <strong>Mladen Stilinović</strong>, <strong>Nebojša Šerić-Šoba</strong>, <strong>Miha Štrukelj</strong>, <strong>Raša Todosijević</strong>, <strong>Slaven Tolj,</strong> <strong>Goran Trbuljak</strong>, <strong>Želimir Žilnik</strong>&#8230; i grupe<strong> Gorgona</strong>, <strong>OHO</strong>, <strong>Novi kolektivizam</strong>, <strong>Neue Slowenische Kunst</strong>, <strong>Irwin</strong>, <strong>Laibach</strong>, <strong>Punk Museum</strong>, <strong>Son:Da</strong>…</p>
<div style="text-align: justify;">Izložba <em>Muzej afekata</em>, u okviru projekta <em>L&#8217;Internationale</em>, predstavlja radove internacionalne grupe umjetnika iz kolekcija Moderne galerije u Ljubljani, <a href="http://www.macba.cat/controller.php" target="_blank" title="" onclick="" rel="noopener">Muzeja suvremene umjetnosti</a> u Barceloni, <a href="http://www.vanabbemuseum.nl/en/?no_cache=1&amp;cHash=6bca090a07" target="_blank" title="" onclick="" rel="noopener">Van Abbemuseuma</a>&nbsp;iz Eindhovena i <a href="http://www.muhka.be/" target="_blank" title="" onclick="" rel="noopener">Muzeja moderne umetnosti</a> u Antwerpenu, nastale između različitih događaja u Europi u razdoblju od 1957. od 1986. godine. Među sudionicima te izložbe, čiji su kustosi <strong>Bart de Baere</strong> i <strong>Bartomeu Marí</strong> (s <strong>Bojanom Piškur</strong>, <strong>Leen De Backer</strong> i <strong>Teresom Grandas</strong>), također su i umjetnici s prostora bivše Jugoslavije, kao što su <strong>Marina Abramović</strong>, <strong>Dimitrije Bašičević</strong> <strong>Mangelos</strong>, <strong>Tomislav Gotovac</strong>, Sanja Iveković, <strong>Julije Knifer</strong>, OHO grupa, <strong>Mladen Stilinović</strong>, <strong>Ilija Šoškić</strong>&#8230;</div>
<p style="text-align: justify;">MSUM predstavlja i nekoliko specijalnih projekata, uključujući prostor za interakciju s publikom, koji je osmišljen u suradnji s umjetnicom <strong>Apolonijom Šušteršič</strong>. U prizemlju je i dio namijenjen projektu <em><a href="http://www.e-flux.com/shows/view/3956" target="_blank" title="" onclick="" rel="noopener">EVR</a> </em>(e-flux video rental), koji je donacija umjetnika <strong>Antona Vidokla</strong> i <strong>Juliete Arande</strong>, a osmišljen je kao videoarhiv, prostor za projekcije i besplatno iznajmljivanje videa. Otvaranje MSUM-a popraćeno je još jednom velikom donacijom internacionalno poznatog rumunskog umjetnika <strong>Dana Perjovschija</strong>, nazvanom <em>Godine</em> <em>1990. govorili&nbsp;</em><em>smo</em><em>&nbsp;o slobodi, sada govorimo o novcu</em>, koji analizira fenomen borbe za preživljavanje umjetnosti.</p>
<h5 style="text-align: right;"><span class="Apple-style-span" style="color: rgb(150, 150, 150); font-weight: normal;">Izvor: SEEcult.org&nbsp;</span></h5>
<div id="isChromeWebToolbarDiv" style="display:none"></div>
<div id="isChromeWebToolbarDiv" style="display:none"></div>
<div id="isChromeWebToolbarDiv" style="display:none"></div>
<div id="isChromeWebToolbarDiv" style="display:none"></div>
<div id="isChromeWebToolbarDiv" style="display:none"></div>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Ceci n&#8217;est pas Malevich!</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/izlozba/ceci-n-est-pas-malevich/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[nikolina]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 03 May 2011 14:18:02 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ceci n'est pas Malevich!]]></category>
		<category><![CDATA[Dom hrvatskih likovnih umjetnika (HDLU)]]></category>
		<category><![CDATA[laibach]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=ceci-n-est-pas-malevich</guid>

					<description><![CDATA[Multidisciplinarna i performerska grupa Laibach nakon 28 godina ponovo se vraća u Galeriju PM.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div align="justify">
<p>Njihova je izložba 1983. zbog političkog pritiska prijevremeno prekinuta i zatvorena. Po prvi puta u svim galerijskim prostorijama <strong>Doma hrvatskih likovnih umjetnika</strong> domaćoj će se publici, u vizualnom obliku ove retrospektivne izložbe, predstaviti ključna poetika razvoja <strong>Laibacha</strong> od prve dekade 1980-ih do danas (kolektivno, anonimno, apropriacija, nadidentifikacija, monumentalna retroavangarda, <em>remake</em>, kolaž, citat, rekontekstualizacija&#8230;). Na izložbi će biti predstavljeni najvažniji stadiji razvoja grupe: multimedijalne instalacije, uljane slike, grafike, fotografije, video, zvuk, manifestni tekstovi i dokumenti.</p>
<p>Članovi Laibacha će na otvorenju izložbe izvesti i kratki zvučni performans, a njihov <a target="_blank" href="http://www.muzika.hr/clanak/31243/najave/laibach-slave-30-godina-u-boogaloo-clubu.aspx" rel="noopener">samostalni koncert</a> u sklopu 30-godišnjice postojanja održat će se 21. svibnja u zagrebačkom klubu <strong>Boogaloo</strong>.
  </p>
<p>Izložbu možete pogledati do 26. svibnja od utorka do petka između 11 i 19 sati te vikendom od 10 do 14 sati.
  </p>
<p>
    
  </p>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Elektronska glazba u Jugoslaviji</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/predstavljanje/elektronska-glazba-u-jugoslaviji/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[nikolina]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 31 Jan 2011 08:59:40 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Autopsia]]></category>
		<category><![CDATA[Borghesia]]></category>
		<category><![CDATA[Dušan Hedl]]></category>
		<category><![CDATA[Ex Yu electronica]]></category>
		<category><![CDATA[Goran Jemrić]]></category>
		<category><![CDATA[laibach]]></category>
		<category><![CDATA[Studentski centar]]></category>
		<category><![CDATA[Subkulturni azil Maribor]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=elektronska-glazba-u-jugoslaviji</guid>

					<description><![CDATA[Projekt <i>Ex Yu Electronica</i> fokusira se na marginalne trendove u nekadašnjoj jugoslavenskoj popularnoj kulturi osamdesetih godina.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div align="justify"> Ciljem projekta je postavljanja novih vrijednosti i njihove kanonizacije u glavne tokove povijesti umjetnosti.
</div>
<p align="justify">Tema prve retrospektivne kompilacije je <em>Hometaping in Self-Management</em> &#8211; scena nezavisne elektronske glazbe u nekadašnjoj Jugoslaviji koja je zaživjela u okviru &#8220;kulture kaseta&#8221; osammdesetih. Kompilacija Ex Yu electronica je izašla pod okriljem nove edicije <strong>Subkulturnog azila — Monofonika</strong>.
</p>
<div align="justify">
</div>
<p align="justify">Predstavljanje vinilne kompilacije <em>Ex Yu Electronica</em> održat će se <strong>3. veljače </strong>u<strong> 17 sati </strong>na kojem sudjeluju <strong>Dušan Hedl</strong> i <strong>Goran Jemrić</strong>, u 18 sati je <em>session</em> analogne elektronske glazbe sa sudjelovanjem publike, a u 19 druženje s učesnicima projekta i <em>jam sessiona</em>. Nakon Zagreba organizatori će komplilaciju predstaviti u Mariboru, Ljubljani i Beogradu.&nbsp;<br />
  
</p>
<div align="justify">
</div>
<p align="justify"><strong>Subkulturni azil Maribor</strong> je zavod za umjetničku produkciju i izdavaštvo kojeg je 1999. godine osnovao <strong>Dušan Hedl</strong>. Bavi se projektima kulturne, informativne, društvene i istraživačke prirode.
</p>
<p align="justify">
  </p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
