<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>lab852 &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/lab852/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Wed, 16 Jul 2025 11:36:22 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.4</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>lab852 &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Jelsa Art Bijenale: Concrete Tenderness</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/festival/jelsa-art-bijenale-concrete-tenderness/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 07 Jul 2025 08:46:36 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Cocina de Guerrilla]]></category>
		<category><![CDATA[francisca rocha goncalves]]></category>
		<category><![CDATA[Hvar]]></category>
		<category><![CDATA[ivan marušić klif]]></category>
		<category><![CDATA[javni prostor]]></category>
		<category><![CDATA[jelsa art biennale]]></category>
		<category><![CDATA[karla crnčević]]></category>
		<category><![CDATA[lab852]]></category>
		<category><![CDATA[merieke leena]]></category>
		<category><![CDATA[muzej općine jelsa]]></category>
		<category><![CDATA[nježnost]]></category>
		<category><![CDATA[pauline almeida]]></category>
		<category><![CDATA[umjetnička akcija]]></category>
		<category><![CDATA[umjetnička instalacija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=76767</guid>

					<description><![CDATA[Međunarodni festival suvremene umjetnosti koji se održava na otoku&#160;Hvaru Jelsa Art Bijenale najavljuje svoje četvrto izdanje koje će se održati od 4. srpnja do 15. rujna pod nazivom Concrete Tenderness. Jelsa Art Bijenale je festival suvremene umjetnosti koji povezuje različite publike kroz mnoštvo umjetničkih medija i praksi. Usredotočuje se podjednako na etablirane umjetnike i umjetnice...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Međunarodni festival suvremene umjetnosti koji se održava na otoku&nbsp;Hvaru <em>Jelsa Art Bijenale</em> najavljuje svoje četvrto izdanje koje će se održati <strong>od 4. srpnja</strong> <strong>do 15. rujna</strong> pod nazivom <em>Concrete Tenderness</em>.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><em>Jelsa Art Bijenale</em> je <a href="https://jabiennial.com/">festival</a> suvremene umjetnosti koji povezuje različite publike kroz mnoštvo umjetničkih medija i praksi. Usredotočuje se podjednako na etablirane umjetnike i umjetnice u usponu, a  specifičan po radovima koji su većinom izvedeni u javnom prostoru s ciljem približavanja suvremene umjetnosti što široj publici te naglašavanja umjetnosti koja prenosi poruku o društvenoj odgovornosti i održivosti.</p>



<p class="wp-block-paragraph">U svom četvrtom izdanju festival donosi bogat program instalacija, izložbi, performansa, radionica, predavanja i glazbenih događaja. Ovogodišnja tema,&nbsp;<em>Concrete Tenderness</em>, pod vodstvom kustoskog kolektiva&nbsp;<a href="https://lab852.us21.list-manage.com/track/click?u=c4d9d41b86f87acca5581599c&amp;id=f20f8f713a&amp;e=c00592860f" target="_blank" rel="noreferrer noopener">Lab852</a>, poziva publiku da istraži napetosti između trajnosti i krhkosti, napretka i brižnosti, postavljajući pitanje: &#8220;Može li se nježnost ugraditi u strukture i sustave koji se često čine tvrdima i nepopustljivima?&#8221;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Tijekom trajanja bijenala, u konobi u neposrednoj blizini <a href="https://web.facebook.com/monadejelsa/?locale=hr_HR&amp;_rdc=1&amp;_rdr#">Galerije Monade</a>, izmijenit će se tri video instalacije umjetnika: <strong>Kalina Mihova</strong> (Bugarska), <strong>Gemme Riggs</strong> (UK) i <strong>Laure Adel</strong>. Osim toga, sredinu mjeseca obilježit će akcija <em>Riba ribi čuva rep</em> kolektiva <a href="https://www.karraskan.org/socias/cocina-de-guerrilla/">Cocina de Guerrila</a> i <strong>Karle Crnčević</strong>, a zatim se 23. srpnja u prostorima Kuće Dobrović i <a href="https://muzejopcinejelsa.hr/en/home/">Muzeju općine Jelsa</a> otvara izložba <em>Making the Invisible Visible</em>, autora <strong>Ivana Marušića Klifa</strong>, <strong>Francisce Roche Goncalves</strong>, <strong>Marieke Leene</strong> i <strong>Pauline Almeide</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Više detalja pronađite <a href="https://jabiennial.com/programme/">ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Anatomija kale – multidisciplinarno istraživanje jelšanske ulice</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/izlozba/anatomija-kale-multidisciplinarno-istrazivanje-jelsanske-ulice/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Helena Lepur]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 25 Apr 2025 12:00:42 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Galerija Modulor]]></category>
		<category><![CDATA[Hvar]]></category>
		<category><![CDATA[jelsa art bijenale]]></category>
		<category><![CDATA[lab852]]></category>
		<category><![CDATA[multidisciplinarnost]]></category>
		<category><![CDATA[održivi otok]]></category>
		<category><![CDATA[olga christoph]]></category>
		<category><![CDATA[turizam]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=74327</guid>

					<description><![CDATA[U&#160;utorak, 29. travnja&#160;u&#160;19 sati, u&#160;Galeriji Modulor&#160;(Park Stara Trešnjevka 1) održat će se otvorenje izložbe&#160;Anatomija kale – multidisciplinarno istraživanje jelšanske ulice. Izložba nastaje u organizaciji udruge&#160;Anatomija otoka – centar za istraživanje i razvoj, kustoskog kolektiva&#160;Lab852&#160;i udruge&#160;Održivi otok&#160;iz Jelse, a predstavlja rezultate opsežnog istraživačkog i umjetničkog rada tijekom&#160;Jelsa Art Bijenala 2023. Otvorenje izložbe ujedno je i najava&#160;četvrtog...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">U&nbsp;utorak,<strong> 29. travnja</strong>&nbsp;u&nbsp;19 sati, u<strong>&nbsp;</strong><a href="https://www.facebook.com/galerijamodulor/?locale=hr_HR">Galeriji Modulor&nbsp;</a>(Park Stara Trešnjevka 1) održat će se otvorenje izložbe&nbsp;<em>Anatomija kale – multidisciplinarno istraživanje jelšanske ulice</em>. Izložba nastaje u organizaciji udruge&nbsp;<a href="https://www.anatomija-otoka.com/">Anatomija otoka – centar za istraživanje i razvoj</a>, kustoskog kolektiva&nbsp;<a href="https://lab852.com/">Lab852</a>&nbsp;i udruge&nbsp;<a href="https://odrziviotok.hr/">Održivi otok</a>&nbsp;iz Jelse, a predstavlja rezultate opsežnog istraživačkog i umjetničkog rada tijekom&nbsp;<em>Jelsa Art Bijenala 2023.</em></p>



<p class="wp-block-paragraph">Otvorenje izložbe ujedno je i najava&nbsp;četvrtog izdanja <em>Jelsa Art Bijenala 2025</em>, festivala suvremene umjetnosti kojim se organizatori_ce bave već osam godina u kontinuitetu. Svoj će rad u nastanku na otvaranju izložbe predstaviti umjetnički dvojac&nbsp;<strong>Olga Christoph</strong>&nbsp;koji trenutačno borave na istraživačkoj rezidenciji u Jelsi, a osim spomenutih umjetnika, događanje će upotpuniti i&nbsp;ženska<strong> Klapa Figurin</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><em>Anatomija kale – multidisciplinarno istraživanje jelšanske ulice</em> kroz spoj znanstvenih disciplina i umjetničkih praksi ispituje osjećaj pripadnosti mjestu i zajednici u kontekstu specifične kale – tradicionalne dalmatinske ulice – u Jelsi na otoku Hvaru. Osim toga, izložba se bavi temama ulične baštine, zvukova otoka i tišine, simboličke praznine, kao i utjecaja turizma na prostorni razvoj i svakodnevni život otočana. Posjetitelji_ce će kroz izložbu imati priliku upoznati povijest mjesta Jelsa, kao i priče njenih stanovnika, te su pozvani_e na simboličko mapiranje vlastite &#8220;kale&#8221; i njezinih značenja.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ulaz je slobodan, a izložba ostaje otvorena do 24. svibnja.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Više informacija možete pronaći <a href="https://cekate.hr/program/izlozba-anatomija-kale-multidisciplinarno-istrazivanje-jelsanske-ulice/">ovdje</a>.</p>



<p class="wp-block-paragraph"></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Intimna vježba aktivizma</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/intervju/intimna-vjezba-aktivizma/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ivana Pejić]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 02 Sep 2021 12:27:35 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Intervju]]></category>
		<category><![CDATA[aktivizam]]></category>
		<category><![CDATA[artivizam]]></category>
		<category><![CDATA[jelsa art biennale]]></category>
		<category><![CDATA[lab852]]></category>
		<category><![CDATA[Luzinterruptus]]></category>
		<category><![CDATA[The Plastic We Live With]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=intimna-vjezba-aktivizma</guid>

					<description><![CDATA[<p>S članovima madridskog umjetničkog kolektiva Luzinterruptus razgovaramo o vizualnom jeziku i pristupima koje koriste u promicanju građanske svijesti o ključnim društvenim problemima.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Ovog je ljeta u organizaciji kreativne agencije <a href="https://www.lab852.com" target="_blank" rel="noopener">LAB852</a> na Hvaru održano prvo izdanje umjetničkog festivala <a href="https://www.lab852.com/jab/" target="_blank" rel="noopener">Jelsa Art Bijenale</a>. Od 1. srpnja do 2. kolovoza, Festival je okupio hrvatske, regionalne i međunarodne umjetnike koji su predstavili svoje radove u kontekstu javnog prostora Jelse, a u okviru ovogodišnje <a href="https://www.lab852.com/portfolios/koncept/" target="_blank" rel="noopener">teme</a> – <em>Saturn u opoziciji</em>. Astronomski fenomen čije ime nosi naziv krovne teme Bijenala ujedno se zbivao tijekom trajanja festivala, no tematske silnice festivala osim onih astronomskih premrežuju niz ideja koje se ponajviše odnose na Saturnove aspekte i njegovu mitološku simboliku. Tako je tema objedinila niz ideja o prividnom ubrzanju vremena u opreci s njegovim usporavanjem, o procesima propadanja i izgradnje, o vječnom raspršivanju materije i vremena u kontrastu s nemogućnošću razgradnje u jeku ekološke krize.</p>
<p>Tijekom čitavog festivala izvedene su različite intervencije u javnom prostoru Jelse, a možda najupečatljivija je bila ona anonimnog umjetničkog kolektiva <strong>Luzinterruptus</strong> iz Madrida. Kolektiv djeluje od 2008. godine, a od samog početka u svojem umjetničkom radu koriste svjetlo kako bi na doslovan i simbolički način osvijetlili probleme grada i usmjerili na njih pozornost vlasti i građana. Njihova je umjetnička praksa subverzivna, a odlikuje se efemernošću i radom s lokalnom zajednicom.</p>
<p>Kolektiv se na Jelsa Art Bijenalu predstavio participativnom instalacijom <em>The</em> <em>Plastic We Live With</em>, postavljenom na pročelju prvog jelšanskog hotela Jadran, otvorenog 1911. godine. Hotel već 20 godine nije u upotrebi, a neprestani zahtjevi za novim, kao i pretjerani razvoj turizma, otjelovljeni su u njegovim raspadajućim zidovima. Stoga je kolektiv Luzinterruptus iskoristio pročelje hotela u središtu Jelse kako bi osvijetlili problem potrošačkog neoliberalnog sustava i razarajućeg zagađenja koje donosi. Postavljajući oko 3.500 plastičnih vrećica u prazne prozore i puštajući snopove svjetlosti kroz njih iz unutrašnjosti hotela, kolektiv je stvorio istovremeno začudan, atraktivan i zastrašujući prizor.</p>
<p>Povodom njihovog gostovanja na Jelsa Art Bijenalu, s članovima umjetničkog kolektiva Luzinterruptus (koji i u odgovorima nastupaju kao kolektiv) razgovarali smo o vizualnom jeziku i metodama koje koriste u promicanju građanske svijesti, bilo o globalnim ili lokalnim pitanjima.</p>
<p><strong>Vaši radovi pokrivaju širok raspon tema koje se odnose na društvenu nepravdu, ali u novije vrijeme i klimatske promjene i ekologiju. Ta su djela efemerna, ponekad kompostabilna i reciklabilna. Kakav je odnos te efemernosti prema temama koje obrađujete?</strong></p>
<p>Efemerna strana našeg rada ima više veze s filozofijom našeg kolektiva nego s pitanjima kojima se bavimo. Počeli smo naš rad s gerilskim instalacijama, pretpostavljajući da će sve što ćemo učiniti imati ograničeno i kratko trajanje, vrlo određeno kontekstom. Ako radite sa svjetlom ilegalno na ulici, noću, znate da će taj rad ostati na mjestu sve dok ga prolaznici ne odnesu. Svjetlo je privlačno i teško je odoljeti želji da se preuzme kontrola nad njim. To je glavni razlog zbog kojeg ne pridajemo posebnu vrijednost trajanju onoga što radimo. Osim toga, radimo s prilično jednostavnim materijalima, recikliranim, organskim, obično loše ili niske kvalitete. Oni uobičajeno ni u dobrim uvjetima ne izdrže dugo. Međutim, zanimljivo nam je dopustiti ljudima da svojim kućama ponesu privlačan svjetlosni objekt koji je dio našeg rada, i znati da te objekte ljudi zapravo koriste.</p>
<p><strong>Kako je svjetlo postalo glavni alat vašeg vizualnog jezika?</strong></p>
<p>Htjeli smo proizvesti radove koji bi mogli privući pažnju ljudi, a koji ne bi ostavljali trajne tragove u okolišu. Svjetlo nam je nudilo tu mogućnost. Svjetlost je vitalni element, a uz njega se može postići veliki vizualni učinak uz minimalne resurse. Kad svjetlo nestane, sve se vraća u normalu bez negativnog utjecaja na okolinu. Gdje god pogledate, postoje odsjaji i nagovještaji svjetlosti, samo ih morate usmjeriti tamo gdje želite da pozornost ljudi bude usredotočena.</p>
<p><img fetchpriority="high" decoding="async" title="Luzinterruptus, Jelsa Art Biennale" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2021/09/jab_630.png" width="630" height="433" /></p>
<p><strong>Kako doživljavate procese suradnje s volonterima, što to donosi ljudima uključenim u proizvodnju ovih instalacija? Što ta participativna metoda donosi vama?</strong></p>
<p>Volimo raditi na suradnički način. Vjerujemo da je to dobar način da se instalacije percipiraju kao da pripadaju svakoj zajednici. Suradnjom umjetnički radovi postaju dio grupe, a to daje mnogo više smisla cijelom procesu. Povrh toga, volimo provoditi vrijeme s ljudima koji žive ondje gdje stvaramo, jer će nam oni definitivno dati jasniju viziju tema koje adresiramo svojim radom. Tako će na kraju rad doista biti prožet stvarnim kontekstom. To vidimo kao zajedničku razmjenu u kojoj svatko može nešto dodati i naučiti.</p>
<p><strong>Kakvo je vaše iskustvo s publikom? Događa li se interakcija, imate li osjećaj da su vaša djela relacijska, sama po sebi razumljiva i učinkovita?</strong></p>
<p>Naši su radovi sami po sebi jasni, ili pokušavamo da takvi budu. Kako stvaramo na ulici, znamo da ljudi nailaze na naše radove bez uputstava za uporabu, pa ako ih ne bi razumjeli to bi značilo da ne funkcioniraju. Nastojimo uključiti javnost u sve korake stvaralačkog procesa: pri inicijalnim dogovorima tražimo suradnju svakoga tko želi pomoći; zatim u fazi prikupljanja materijala (također tražimo od lokalnih zajednica da doniraju materijale koje više ne koriste), a tijekom izložbe ne dopuštamo naplatu ulaza posjetiteljima i pokušavamo radove učiniti pristupačnima svima. Ako je moguće, na kraju izložbe doniramo posjetiteljima sav osvijetljeni materijal. Sviđa nam se ideja nastavka naših umjetničkih djela u njihovim domovima.</p>
<p><strong>Dio vaših radova izvedeno je gerilski, ali neki od njih su narudžbe od pojedinih institucija ili organizacija. Koja je glavna razlika u izvođenju, produkciji i odabiru predstavljenih radova?</strong></p>
<p>Na ulicama izvodimo djela malih dimenzija i uvijek ih sami financiramo. U procesu rada često sudjeluju naši prijatelji, a izvode se iznenadno. Teme su političke, a ponekad i vrlo lokalne. Ne brinemo se toliko o savršenom rezultatu, jer je taj proces za nas razigrana zabava i intimnija vježba aktivizma. Osjećamo se ugodno probleme koji su nam važni adresirati na &#8216;manjoj skali&#8217; i izaći na ulice, raditi bez dozvola, ilegalno. S druge strane, kad stvaramo naručene radove, uključujemo se u projekte s većim budžetima i svoj rad naplaćujemo. Budući da smo plaćeni, stvaraju se određena očekivanja o tome što ćemo učiniti. Pokušavamo imati čitav proces pod kontrolom prije nego što se obvežemo, kako ne bi došlo do iznenađenja koja bi nas mogla spriječiti u izvršavanju dogovorenog. Što se tiče sadržaja, u ovim slučajevima teme su univerzalnija pitanja od globalnog interesa koja nas se svih tiču. Budući da obično radimo s javnim novcem (nikada za komercijalne brendove ili kompanije), želimo da ono što radimo služi za promicanje građanske svijesti. Želimo da svi razumiju poantu, zato se uglavnom fokusiramo na pitanja održivosti i ekologije. No, u posljednje vrijeme razmišljamo i o poetičnijim djelima koja govore o određenim osjećajima.</p>
<p><img decoding="async" title="Luzinterruptus, Jelsa Art Biennale" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2021/09/jab_2_630.jpg" width="630" height="433" /></p>
<p><strong>S obzirom na to da ponekad radite gerilski i ilegalno, odlučili ste djelovati kao anonimni umjetnički kolektiv. Kako ste uspjeli ostati anonimni 13 godina? Je li bilo nekih izazova u kolektivu po pitanju autorstva? </strong></p>
<p>Nismo imali puno problema s anonimnošću, svi naši suradnici to poštuju. U kolektivnom radu nemamo problema, aktivno sudjelujemo u procesima zajedno s ljudima koji nam pomažu. Koegzistiramo i komuniciramo s njima i želimo da se svaki volonter osjeća kao dio kolektiva. Po pitanju promocije našeg rada vrlo smo skrupulozni i radije se ne pojavljujemo u javnosti. To nam ne predstavlja nikakav problem, jer je tako unaprijed utvrđeno ugovorom. Što se tiče ega umjetnika i osobnog samopouzdanja, nismo zainteresirani za to da budemo poznati i popularni. Želimo da fokus bude na djelu, a ne na nama. Ipak, želimo da se prizna autorstvo onoga što radimo. Naposljetku, živimo od svojeg umjetničkog rada.</p>
<p><strong>Kako funkcionirate u kontekstu malih lokalnih zajednica poput Jelse na otoku Hvaru, u odnosu na rad u velikim gradovima poput Madrida? Kako doživljavate razlike u karakteru publike i logističke podrške?</strong></p>
<p>U malim sredinama lakše je približiti se radu &#8211; gotovo svi znaju tko ste i što radite, a poznaju i proces rada. Na taj je način i poruka razumljivija i bliža lokalnoj zajednici. Srećemo mnogo ljudi koji onda dovedu druge ljudi i informacije se šire doslovno od usta do usta. Zanimljivo je vidjeti trenutak u kojem više ne morate objašnjavati umjetnički rad, jer svatko tko je bio blizu može ispričati o njemu bolje od nas samih. U velikim gradovima morate koristiti medije i društvene mreže kako bi ljudi saznali da nešto radite. Komadi moraju biti izrađeni u većim razmjerima kako ih kontekst mjesta ne bi progutao. U takvim sredinama neprestano se nešto događa i jako je teško zadobiti pozornost zajednice, postići da joj vaš rad nešto znači. Povrh toga, ljude koji posjećuju instalacije nerijetko više zanima umjetnička kvaliteta i medijski utjecaj onoga što vide naspram onoga što pokušavamo reći.</p>
<p><strong>Smatrate li da umjetnost može biti pokretač promjena u društvu? </strong></p>
<p>Trudimo se ne pridavati preveliku važnosti onome što radimo. Sigurni smo da se naši radovi otvaraju određene rasprave i mi smo time zadovoljni, raduju nas takve reakcije. Ali pretpostaviti da naši radovi imaju moć promijeniti nešto&#8230; Pa, sumnjičavi smo u vezi toga. Možda je to stoga što smo prilično pesimistični u pogledu opstanka ljudske rase općenito. Svi svjesni što naš potrošački i neoliberalni način života podrazumijeva. Teško je gledati u budućnost kad nema jasne sadašnjosti, a beznađe i nevjerica je prisutna i kod mladih i kod starijih. Za sada se čini da se među svima nama nastanio divlji hedonizam.</p>
<div></div>
<div><span style="color: #888888; font-family: Arial; font-size: small;"><span style="caret-color: #888888;">Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta <em>Kultura solidarnosti</em> koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.</span></span></div>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Skriveni Zagreb</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/predstavljanje/skriveni-zagreb/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Lujo Parežanin]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 23 Oct 2018 11:09:55 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Booksa]]></category>
		<category><![CDATA[booksa]]></category>
		<category><![CDATA[lab852]]></category>
		<category><![CDATA[Lost in Zagreb]]></category>
		<category><![CDATA[Maj Horn]]></category>
		<category><![CDATA[Niko Mihaljević]]></category>
		<category><![CDATA[Tin Dožić]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=skriveni-zagreb</guid>

					<description><![CDATA[<p>Publikacija <em>Lost in Zagreb</em> dio je serije alternativnih vodiča koji nastoje istražiti različite socijalne slojeve i ekonomije gradova i mapirati stvarnost migracija diljem Europe.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>U petak, <strong>26. listopada</strong> u <strong>19 sati</strong> u klubu <strong>Booksa</strong> održava se predstavljanje alternativnog vodiča i umjetničke knjige <em>Lost in Zagreb</em>.</p>
<p><em>Lost in Zagreb</em> alternativni je vodič i umjetnička knjiga razvijena 2018. godine, u kojem su predstavljeni lokaliteti grada Zagreba kroz šest tematskih cjelina: <em>Mjesta za druženje</em>, <em>Mjesta za doživljaj umjetnosti</em>, <em>Moda</em>, <em>Mjesta za djecu</em> te <em>Zelena područja i planina Medvednica</em>. Trojezičan, na engleskom, arapskom i hrvatskom jeziku, vodič je kreiran za širu publiku i posjetitelje grada te je stvoren za besplatnu distribuciju. &nbsp;</p>
<p><em>Lost in Zagreb</em> nastao je kao suradnički projekt danske umjetnice <strong>Maj Horn</strong> i organizacije <strong>Lab852</strong>, u sklopu projekta <em>Magic Carpets</em>, sufinanciranog iz fondova Kreativna Europa, uz podršku multimedijalnog umjetnika <strong>Tina Dožića</strong> i dizajn <strong>Nike Mihaljevića</strong>. Projekt je nastao u suradnji s grupom lokalnih umjetnika i ljudi različitih vještina, produkt je umjetničkih šetnji, diskusija i radionica, u kojem su različiti glasovi i načini viđenja grada rezultirali tekstovima, crtežima i fotografijama koje se mogu pronaći u vodiču.</p>
<p>Publikacija je dio niza alternativnih vodiča različitih europskih gradova (<em>Maps of Copenhagen</em>, nastao u suradnji Maj Horn i <strong>Signe Rom</strong>, 2012.) koji ciljaju istražiti različite socijalne slojeve i ekonomije gradova, kao i mapirati stvarnost migracija diljem Europe. Na promociji će biti predstavljen proces njezina nastanke.</p>
<p>Na izradi publikacije surađivali su <strong>Talal Abedrabbo</strong>, <strong>Tin Dožić</strong>, <strong>Marija Kamber</strong>, <strong>Mia Maraković</strong>, <strong>Jason Mulhausen</strong>, <strong>Wesam Al Obaidy</strong>, <strong>Zoulkefel Said</strong>, <strong>Shaema Al Zubaidy</strong>, <strong>Kasper Binzer</strong>. Za prijevode su zaslužni&nbsp;<strong>David Stanetti</strong> i <strong>Sanela Al Dilawi</strong>.&nbsp;</p>
<p>Maj Horn je danska umjetnica čije se djelovanje bavi javnim sferama i zajednicama putem istraživanja aspekata dijeljenja znanja i identiteta i atmosfere mjesta.</p>
<p>Niko Mihaljević je postkonceptualni umjetnik, samostalni grafički dizajner i predavač iz Zagreba.</p>
<p><em>Lost in Zagreb</em> nastao je u sklopu projekta <em>Magic Carpets</em>, sufinanciranog iz fondova Kreativna Europa, Ministarstva kulture RH, Gradskog ureda za kulturu i Danskog vijeća za umjetnost.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Festival Željezara: Zajednički (g)rad</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/festival/festival-zeljezara-zajednicki-grad/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matija Mrakovčić]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 19 May 2015 10:03:16 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[archisquad]]></category>
		<category><![CDATA[festival željezara]]></category>
		<category><![CDATA[Galerija Miroslav Kraljević]]></category>
		<category><![CDATA[grad na drugi pogled]]></category>
		<category><![CDATA[kontraakcija]]></category>
		<category><![CDATA[lab852]]></category>
		<category><![CDATA[marijan crtalić]]></category>
		<category><![CDATA[Sisak]]></category>
		<category><![CDATA[Željezara, naselje Caprag]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=festival-zeljezara-zajednicki-grad</guid>

					<description><![CDATA[Drugo izdanje Festivala Željezara kulturnim razmjenama i proizvodnjom nastavlja s revitalizacijom grada Siska.
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<h2>Sisak, 1-7. lipnja</h2>
<p>Drugo izdanje Festivala Željezara održat će se <strong>od 1. do 7. lipnja</strong> na različitim lokacijama grada Siska, no većina festivalskog programa odvijat će se u industrijskoj zoni nekadašnje tvornice – Institutu Željezara, naselju Caprag, te okolnim javnim prostorima.&nbsp;</p>
<p><span style="line-height: 20.7999992370605px;">Osnovni cilj Festivala Željezara, koji je pokrenut 2014. godine, jest gradu Sisku povratiti status koji je nekada imao – da ponovno postane živo mjesto kulturne razmjene i proizvodnje. U tom procesu centralno mjesto simbolički zauzima Željezara čije se širenje i komplementiranje podudara s razdobljem najjačeg urbanog razvoja Siska (1955. – 1980.). Postupno gašenje Željezare u velikoj se mjeri odrazilo na sisačku svakodnevicu i stanovnike koji su gurnuti u ekonomski, socijalni i kulturni razdor, stoga je ista lokacija odabrana i za epicentar zajedničkog rada na revitalizaciji lokalne zajednice.&nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20.7999992370605px;">Program ovogodišnjeg Festivala Željezara jest umjetnički i aktivistički, i rezultat je cjelogodišnje suradnje festivalskih partnera – profitnih i neprofitnih organizacija u području kulture: umjetničke organizacije <strong>Nevidljivi Sisak, Galerije Miroslav Kraljević, kreativne agencije Lab 852, KontraAkcije</strong>, umjetnika <strong>Marijana Crtalića</strong> i kustosice <strong>Nataše Kadin</strong>. U sedam festivalskih dana održat će se brojne radionice, umjetničke rezidencije, predavanja, performansi, tribine, izložbe, predstavljanja istraživačkih studija, različiti tematski obilasci grada Siska te nekoliko glazbenih izvedbi.&nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20.7999992370605px;">Organizatori i provoditelji festivalskog programa istim žele propitati uloge i mogućnosti kulture, umjetnosti i kreativnosti u planiranju razvoja zajednice grada Siska te održivi razvoj iste realizirati kroz kulturne procese participacije i suradnje. Upravo stoga izuzetno bitan dio programa čini <em>Inkubator Željezara</em>, u organizaciji LAB 852, sastavljen od niza predavanja, otvorenih diskusija, predstavljanja relevantnih regionalnih i europskih primjera inkubatora iz Beograda i Nantesa, radionica za djecu, mlade i odrasle, te sasvim posebnog glazbenog inkubatora – European Music Incubator za razvoj karijera mladih glazbenika. European Music Incubator se organizira u okviru manifestacije <em>Rendez-vous</em>, festival Francuske u Hrvatskoj. Bečka vokalistica, skladateljica, glazbenica, znanstvenica, performerica i radijska umjetnica <strong>Elisabeth Schimana</strong> upravo boravi u Sisku gdje u Parku skulptura postavlja svoju zvučnu instalaciju <em>Röhrenklang/Tube-sound/Zvuk cijevi</em> koja će se realizirati uz stručnu podršku&nbsp;</span><span style="line-height: 20.7999992370605px;">sisačke galerije Striegel.&nbsp;</span><strong style="line-height: 20.7999992370605px;">Irena Ateljević</strong><span style="line-height: 20.7999992370605px;">, ekološka feministica i stručnjakinja za održivi razvoj, ponudit će u svom predavanju </span><strong style="line-height: 20.7999992370605px;">1. lipnja</strong><span style="line-height: 20.7999992370605px;"> novu perspektivu razvoja kulturnih i kreativnih industrija temeljenu na paradigmi transmodernosti, nove planetarne vizije prema kojoj cijelo čovječanstvo postaje svjesno da smo svi međusobno povezani, uključujući i naše ekosustave biljaka i životinja. </span></p>
<p><span style="line-height: 20.7999992370605px;">U trenutku kada se brojne inicijative iz različitih perspektiva bave pitanjem revitalizacije industrijske baštine Siska, polazišna osnova panel diskusije koja će biti održana 1. lipnja je potreba za njihovom integracijom, umrežavanjem, suradnjom i artikuliranjem zajedničke vizije u skladu s postojećim uspješnim inicijativama i lokalnim resursima. U diskusiji sudjeluju <strong>Vlatko Čakširan</strong> (Gradski muzej Sisak), <strong>Krunoslava Kosina – Milutinović</strong> (Aplied Ceramics, PISAK, KULin), Marijan Crtalić (Festival Željezara), <strong>Alma Trauber</strong> (Gradska galerija Striegel) i <strong>Goran Grgurač</strong>&nbsp;(pročelnik Ureda za kulturu Grada Siska), uz moderaturu <strong>Karmen Krasić Kožul</strong> (Lab 852).</span></p>
<p><span style="line-height: 20.7999992370605px;"><strong>Latica Mladina</strong>, psihoterapeutkinja i stručnjakinja za razvoj ljudskih potencijala, polaznicima radionice 1. lipnja ponudit će niz kolaborativnih alata s ciljem zajedničkog definiranja nekoliko mogućih scenarija lokalnog razvoja (pesimističnog, optimističnog i realističnog). Sudjelovanje u radionici je zbog ograničenog broja polaznika potrebno prijaviti na <a href="mailto:info@lab852.com" target="_blank" rel="noopener">e-mail</a>.</span></p>
<div><span style="line-height: 20.7999992370605px;">Zagrebačka Galerija Miroslav Kraljević (GMK) Festivalu Željezara pridonosi izložbom i programom </span><em style="line-height: 20.7999992370605px;">Zajednički (g)rad</em><span style="line-height: 20.7999992370605px;"> – kustoskim i umjetničkim istraživanjem povijesti Željezare Sisak i nedavne prošlosti grada obilježene tranzicijskim i privatizacijskim procesima te rastućom nezaposlenosti. <em>Zajednički (g)rad</em> predstavit će se istraživačkim projektom grupe Archisquad – hitnaArhitektura, javnim intervencijama umjetnika </span><strong style="line-height: 20.7999992370605px;">Vladana Jeremića i Rene Rädle</strong><span style="line-height: 20.7999992370605px;">, putem suradnje studenata Metaluškog fakulteta u Sisku i Akademije primijenjene umjetnosti u Rijeci – </span><em style="line-height: 20.7999992370605px;">Pogled na drugi grad</em><span style="line-height: 20.7999992370605px;"> te s novim video-radom umjetnika </span><strong style="line-height: 20.7999992370605px;">Marka Tadića</strong><span style="line-height: 20.7999992370605px;">.&nbsp;</span></div>
<p><span style="line-height: 20.7999992370605px;">S ciljem jačanja interesa lokalne zajednice u promišljanju novih i kreativnih rješenja u planiranju Siska, festivalski partneri <em>Muzej Kvarta</em> i Kontraakcija na ovogodišnjem izdanju Željezare organiziraju izložbu <em>Re:cap Muzej Kvarta Željezara</em> (2014.) koja će se održati <strong>od 16. do 30. svibnja</strong> u sisačkoj Galeriji Striegl, a za vrijeme Festivala pozivaju na različite tematske šetnje gradom uz stručno vodstvo.&nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20.7999992370605px;">Umjetnički direktor Festivala Željezara Marijan Crtalić nastavit će s prošlogodišnjim edukativno-turističkim programom <em>Kulturni stalker</em> u sklopu kojeg će se obilaziti industrijske zone nekadašnje Željezare Sisak, njen funkcionalni dio danas u vlasništvu talijanske tvrtke ABS te željezarsko radničko naselja Caprag.&nbsp;</span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
