kustosvo – Kulturpunkt https://kulturpunkt.hr nezavisna kultura / suvremena umjetnost / društvo Thu, 28 Feb 2013 13:05:44 +0000 en hourly 1 https://wordpress.org/?v=6.8.3 https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png kustosvo – Kulturpunkt https://kulturpunkt.hr 32 32 Knjiga umjetnika https://kulturpunkt.hr/vijesti/vizualne_umjetnosti/knjiga-umjetnika/ Thu, 28 Feb 2013 13:05:44 +0000 https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=knjiga-umjetnika Izložbom aBook [artist's book] u galeriji Galženica, polaznici ovogodišnjeg programa Kustoske platforme predstavljaju svoj istraživački rad.

]]> Polaznici Kustoske platforme, uz mentorstvo Ane Kovačić i asistenciju Mateje Kuke, u galeriji Galženica spremaju završnu izložbu iz projekta. Pod naslovom aBook [artist’s book], polaznici će u velikogoričkoj galeriji od 8. ožujka do 10. travnja predstaviti svoje istraživanje povijesnog razvoja medija knjige umjetnika. Izložba je posebna ne samo zbog velikog broja uključenih umjetnika, već i zbog toga što na njoj zajednički izlažu etablirani umjetnici i njihovi mladi kolege koji su na scenu tek zakoračili.

Područje istraživanje polaznika programa Kustoske platforme zanimljivo je i aktualno. Mladi kustosi tijekom projekta su bili podijeljeni u šest različitih grupa te su se bavili definicijom pojma knjige umjetnika, povijesnim razvojem, vizualnom poezijom, knjigom umjetnika danas te suradnjom umjetnika i kustosa. 

“Ono što knjigu umjetnika čini drugačijim medijem od ostalih umjetničkih ostvarenja jest činjenica da ju se može uzeti u ruku, čitati, listati, gledati, opipati te na taj način ostvaruje blisku vezu s publikom. Umjetnici je shvaćaju kao prostor kojeg mogu ispuniti i tako prenijeti svoje ideje, stavove, intimna razmišljanja ili aktivistički progovoriti o temama koje ih zanimaju”, istaknuli su iz Kustoske platforme. 

 aBook [artist’s book]

Knjiga umjetnika pojavljuje se s avangardnm pokretima početkom 20. stoljeća, a u Hrvatskoj pojavom konceptualne umjetnosti 1960-ih. Iako pod ovim pojmom knpodrazumijevamo i knjige poezije J.P. Kamova iz 1907. te Đerdanove i Stočićeve zbirke konkretne poezije, procvat medija knjige umjetnika dogodio se s početkom rada grupe Gorgona i konceptualnih umjetnika (Stilinović, Trbuljak, Iveković i ostali). Dio izložbe u galeriji Galženica bavi se vizualnom poezijom koja se javlja s neoavangardnim pokretima u zemljama bivše Jugoslavije 1960-ih i 1970-ih. Vizualna poezija je granični medij između poezije i likovne umjetnosti, a ono što ih spaja jest svijest o jeziku kao materiji. Uz knjige vizualne poezije biti će izložena i popratna dokumentacija, poput časopisa, kataloga izložbi, eseja.

Važan dio postava predstavljaju i knjige mlađih, suvremenih umjetnika koji “kroz ovaj medij reagiraju na društvene i političke fenomene ili reflektiraju svoj intimni svijet. Njihove knjige umjetnika nastaju često u sklopu istraživanja ili razrade nekog kasnijeg djela, ali nekima je i sama knjiga krajnji cilj”. 

Organizatori su istaknuli i istraživanje grupe polaznika koja se bavila odnosom umjetnika, kustosa i dizajnera, koje je isprobala i na vlastitom primjeru izradivši svoju knjigu umjetnika. Izložba aBook [artist’s book] predstavlja knjige Zvonimira Baloga, Vlaste Delimar, Brace Dimitrijevića, Fokus Grupe, Gorgone, Grupe Bosch&Bosch, Grupe šestorice autora, Tine Gverović, Sanje Iveković, Luke Kedže, Neve Kiš, Darka Kolibaša, Antuna B. Kolumbića, Katalin Ladik, Branka Maleša, Dimitrija Bašičevića Mangelosa, Sanje Marčetić, Vlade Marteka, Dalibora Martinisa, Slavka Matkovića, Dražena Mazura, Ivana Jelinčića Merlina, Mirona Milića, Bojana Mucka, Martina Peranovića, Jelene Perišić, Ivane Pipal, Barbare Radelja, Svena Razuma, Mladena Stilinovića, Josipa Stošića, Tee Stražičić, Jaroslava Supeka, Balinta Szombathyja, Marka Tadića, Stipana Tadića, Gorana Trbuljaka, Marija Udženija, Milka Valenta, Borbena Vladovića i Francija Zagoričnika. 

Izvor: Kustoska platforma / Fotografija: Nambi Kezić

]]> Politike vremena, politike zaborava https://kulturpunkt.hr/vijesti/vizualne_umjetnosti/politike-vremena-politike-zaborava/ Mon, 09 Jul 2012 11:07:32 +0000 https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=politike-vremena-politike-zaborava Novi broj časopisa Manifesta Journal naslova I Forgot to Remember to Forget posvećen je politikama vremena u produkciji umjetnosti. 

 
]]> Petnaest broj časopisa Manifesta Journal naslova I Forgot to Remember to Forget,  od sada je dostupan za besplatno preuzimanje. Urednički tim na čelu s Rashom Saliti novo je izdanje ovog međunarodnog časopisa za teoriju i praksu suvremenog kustostva odlučio posvetiti istraživanju politika vremena u produkciji umjetnosti, sjećanja i subjektiviteta, u odnosu na načine na koje je vrijeme konstruirano u kasnokapitalističkim i ostalim društvima. 

Tako je u ovom broju moguće čitati tekstove koji propituju prakse sjećanja i historiografije, bilo da ih primjenjuje država, civilno društvo ili pojedinci, te eseje o umjetničkim djelima i filmovima koji predstavljaju, re-prezentiraju i ponovno izvode potisnute povijesti. 

Novi broj otvara Fawwaz Traboulsi tekstom Guilt matters koji kritizira kulturalizam u kontekstu sjećanja i zaboravljanja libanonskog civilnog rata. Başak Ertür svoju je studiju Plenty of History posvetila vidljivsti i pristupačnosti znanja o pokolju armenaca u Istambulskim javnim knjižnicama. Gareth Evans u Manifesti piše o “razmišljanju kroz vrijeme” u filmu Patricia Guzmána Nostalgia for the Light, dok Elena Sorokina u eseju Zero Gravity Revolt sovjetsku SF produkciju tridesetih razmatra kao utjelovljenje znanstvenog komunizma u popularnoj prozi.  

Kustosica interenetskog arhiva Tuning Baghdad Regine Basha s čitateljima časopisa Manifesta Journal podijelila je sjećanja te video i audio zpise gotovo zaboravljenih iračkih glazbenika, dok Sami Shalom Chetrit rekonstruira album forografija izraelskiog ogranka pokreta Crnih pantera. Između ostalih, u friškom izdanju časopisa objavljen je i tekst Ivane Bago i Antonije Majače koje predlžu odugovlačenje vremena produkcije bijenalnih izložbi u cilju ponovnog postavljanja interpretacijskog i refleksijskog okvira takvih modela umjetničke reprezentacije. Zaključno, Manifesta Journal 15 zatvara umrežena igra Josepha Del Pesca i Ala McElratha koja simulira rat i “nikad ne zaboravlja”. 

Uredništvo novog broja čine Nataša Petrešin-Bachelez, Virginie Bobin, Rasha Salti, Lisa Mazza i Shannon d’Avout. Manifesta Journal 15 možete besplatno preuzeti s istaknutog linka.  

KP / Izvor: MJ 15 

]]>