O knjizi je za portal Plesna scena pisala Jasmina Fučkan: “Polazeći od pitanja kako izvedbene umjetnosti – poglavito postdramske kazališne i plesne izvedbe – proizvode, prenose i organiziraju emocionalna i afektivna iskustva te na koji način gledatelj sudjeluje u izvedbi tjelesno, senzorno i afektivno, autorica otvara nove ulaze u područje teatrološke prakse pisanja.

Ključan fokus njezine interpretacije jest senzorijalno područje emocionalnog i kognitivnog iskustva, dakle doživljaja i k tome osobito onih koji afirmiraju rubna pitanja i omekšavaju granice i propusnost između privatnog i javnog, svakodnevnog i umjetničkog.”

Predstavljanje je zamišljeno u dva dijela. Prvi će imati izvedbeni karakter i oslanjati se na postupke iz predstave Lucije Klarić Zadnji voz, dok će drugi biti posvećen razgovoru o knjizi u kojem sudjeluju Jelena Marković, Sanea Mihaljević i Jasna Žmak. Umjesto tradicionalno moderirane promocije, sudionice će iz vlastitih pozicija i iskustava čitanja otvarati teme i pitanja za zajedničku raspravu.

Na promociji bit će osiguran prijevod na hrvatski znakovni jezik s Nives Gotovac i Nadijom Svetić Lovreković.

Više detalja pronađite ovdje.

Ove godine predstavit će se tri nova dramska teksta suvremenih spisateljica Petre Pleše, Mateje Posedi i Rone Žulj. “Autentičnim, promišljenim i lucidnim dramaturškim pristupima tekstovi progovaraju o različitim individualnim i kolektivnim previranjima koja svakodnevno živimo”, istaknuto je u najavi. Manifestaciju otvara okrugli stol pod nazivom Uloga i odgovornost kritike u afirmiranju novih dramaturga/dramatičara na kojem sudjeluju Igor Ružić i Ana Fazekaš, a moderira ga Antonela Tošić.

Nakon diskusije, u 20 sati započinje izvedbeni program uprizorenjem teksta Barem jedan uspjeh danas Rone Žulj. “Tekst Rone Žulj kroz niz kratkih, scenski nabijenih fragmenata dekonstruira fenomen Melanije Trump kao suvremenog medijskog i političkog konstrukta. Autorica gradi kompleksan portret žene koja je postala ‘pojava u bijelom’, istražujući duboki raskorak između privatne intime i javne maske koju zahtijevaju kamera, bljeskalice i uloga prve dame”, stoji u najavi.

U četvrtak, 3. rujna, u 17 sati održava se masterclass Marije Milisavljević pod nazivom Rules and How to Not Follow Them u kojem predavačica predstavlja temeljna načela dramskog pisanja i posljedice njihova prekoračivanja. Isti dan u 20 sati izvodi se tekst Petre Pleše pod nazivom Don’t Cry For Me, Argentina, smješten u izoliranom selu gdje “dolazak tajanstvenog svećenika narušava krhku ravnotežu muške zajednice. Radnja se vrti oko mračne tajne i bizarne traume: djevojčice koja je preko noći neočekivano ‘ostarjela’ sedamdeset godina”, istaknuto je u najavi.

Program zatvara izvedba teksta Zemlja zabune autorice Mateje Posedi u kojem se prepliću ratna destrukcija, obiteljska kriza i kazališna iluzija. Kako piše u najavi: “o lomi prostor i vrijeme, ispreplićući ratnu destrukciju, obiteljske krize i samu kazališnu iluziju. U svijetu u kojem vojnici sakupljaju ljudske ostatke s terena, a majka stoji pred ruševinama vlastitog doma, glavna junakinja Dramatičarka grčevito pokušava postaviti svoj tekst na scenu. Njezin je rad očajnički pokušaj uspostavljanja reda u svijetu općeg besmisla.”

Ulaz na sva događanja je besplatan. Sva događanja, osim masterclassa Marije Milisavljević, odvijaju se na hrvatskom jeziku. Ulaz u KunstTeatar vodi preko stepenica, ali je po potrebi moguće osigurati pristup bez prepreka – za te potrebe javite se na kontakt broj 091 252 0431. Sadržaji ne uključuju jake zvučne ni svjetlosne podražaje.

Ova predstava kroz žanr vesterna donosi arhetipsku priču o složenom odnosu između sina i oca, istražujući “njihovu fizičku razdvojenost, ali unutarnju neraskidivu povezanost”. Jimmy Ćorak, kauboj u potrazi za vlastitim identitetom, kreće na put na kojem pokušava dokazati da je “najbolji revolveraš na cijelom svijetu”. No njegov dvoboj s Johnnyjem Bradom, koji se odvija u trenutku kada sunce doseže zenit, prelazi granice običnog obračuna. “Revolveri su upereni, a jedan metak naći će se u srcu drugog revolveraša, dok će riječi pronaći svoj put do srca suparnika, ostavljajući trajan trag”, stoji u opisu predstave.

Više detalja o predstavi možete pročitati u kritici Gorana Pavlića.

Ulaznice su dostupne na platformi ulaznice.hr i njihovim prodajnim mjestima, a uz promotivni kod (KUNST26) u ožujku se mogu nabaviti s popustom.

Polazeći od osobnog iskustva iz 2011. godine kada je, kao članica publike na predstavi Mandićstroj redatelja Bojana Jablanovca i glumca Marka Mandića, zbog pucnja kazališnim pištoljem dobila tinitus i hiperakuziju, Žmak u ovom Žmakstroju istražuje načine na koje umjetnost oblikuje stvarnost koju živimo. Iako naizgled nepovezane, teme tinitusa i patrijarhata postaju centralne okosnice ove predstave koja operira na granici stand-upa i izvedbenog predavanja.

Stajući prvi put na scenu u ulozi izvođačice, Žmak se bavi pitanjima istinitosti i reprezentacije, participativnosti i odgovornosti, provodeći nas kroz vlastita dramaturška i seksualna iskustva postavljajući pritom sebi i publici pitanja o važnosti i smislu umjetničke proizvodnje u doba divljeg kapitalizma. 

Više detalja o predstavi pronađite ovdje.

Ova predstava kroz žanr vesterna donosi arhetipsku priču o složenom odnosu između sina i oca, istražujući “njihovu fizičku razdvojenost, ali unutarnju neraskidivu povezanost”. Jimmy Ćorak, kauboj u potrazi za vlastitim identitetom, kreće na put na kojem pokušava dokazati da je “najbolji revolveraš na cijelom svijetu”. No njegov dvoboj s Johnnyjem Bradom, koji se odvija u trenutku kada sunce doseže zenit, prelazi granice običnog obračuna. “Revolveri su upereni, a jedan metak naći će se u srcu drugog revolveraša, dok će riječi pronaći svoj put do srca suparnika, ostavljajući trajan trag”, stoji u opisu predstave.

Više detalja o predstavi možete pročitati u kritici Gorana Pavlića. Ulaznice su dostupne na platformi ulaznice.hr i njihovim prodajnim mjestima.

“Bilo bi šteta to ne obaviti danas drama je o prekidu dugogodišnje ljubavne veze. Radnja se odvija tijekom jednog dana u kojem se sada bivši par susreće kako bi definirali pravila prekida, racionalizirali emotivna stanja i pripremili se za samostalnu budućnost. No, kroz njihove susrete razotkrivaju se pravi razlozi prekida, koji se opiru pokušajima da ih se iskaže riječima”, stoji u najavi predstave. Kritiku predstave Mihaela Željka Crnčeca možete pročitati ovdje.

Ivor Martinić autor je i redatelj predstave koju izvode Bernard Tomić, Pavle Vrkljan uz glas Maje Posavec. Dramaturgiju potpisuje Luka Bosanac, kostimografiju Matija Dijanović MJ, oblikovatelj svjetla je Martin Šatović, a autorica glazbe je Maja Posavec.

Više informacija o predstavi potražite ovdje.

Riječ je o drami koja tematizira prekid dugogodišnje ljubavne veze, a kada se jedan partner ne može sjetiti najvažnijeg događaja u njihovom odnosu za drugog partnera, nastaje kriza. Kako stoji u najavi, ova drama “govori o potrebi da se ispriča intimna povijest, potrebi za zajedništvom i komunikacijom. Struktura drame je otvorena, pruža brojne mogućnosti izvođenja te zahtijeva od glumaca da posude vlastite biografije ili improviziraju slične”.

Martinić je na drami počeo raditi 2019. godine na nekonvencionalan način, čitanjem u kafiću. Drugu etapu projekta obilježila je otvorena scenska komunikacija Posavec i Vrkljana s autorom, te istraživanje međusobih profesionalnih odnosa “u potrazi za zadovoljavajućom reprezentacijom drame u kazališnom prostoru”, stoji u najavi. Od 2020. projekt je usmjeren na odnos glumaca i dramskog teksta u izvedbi.

Predstava je nastala u koprodukciji organizacije T25 i KunstTeatra.

Više informacija dostupno je ovdje.

“Predstava se bavi svijetom Mare i Lenu, dviju ne više djevojčica, još ne žena, svijet je u kojem, baš kao i Barbie, one mogu biti sve što žele,” stoji u najavi. U izvedbi likovi djevojčica Mara i Lenu kroz svoju igru daju oštar i duhovit komentar društeve i političke situacije u lokalnom kontekstu. Predstava je prepuna primjera diskriminacije nad ženama, šovinističkih viceva i igra kroz koje ove djevojčice nude kritiku mizoginog društva.

Izvođačice su Lana Meniga i Nikolina Prkačin, dramaturginja Nina Gojić, suradnica za pokret Andreja Jandrić, kostimografkinja Ana Fucijaš, oblikovatelj zvuka Nenad Kovačić, oblikovatelj svjetla Elvis Butković, producenti Romana Brajša i Ivor Martinić, asistentica kostimografije Tina Spahija, asistentica produkcije Dina Tudor, fotografkinja Karla Jurić, a dizajner Pavao Kuharić. 

Predstava je nastala u koprodukciji Umjetničke organizacije Punctum, Umjetničke organizacije T25 i KunstTeatra. Ulaznice su dostupne na platformi ulaznice.hr i njihovim prodajnim mjestima.

Više informacija o predstavi možete pronaći ovdje.

Riječ je o predstavi autorice Ksenije Zec te suautorice i izvođačice Une Štalcar Furač koja progovara o zastrašujućoj i invazivnoj brzini kojom tehnologija i digitalizacija utječu na živote vrlo mladih ljudi.

Predstava je inspirirana slučajno pronađenim videom djevojke u trenutku kad “nije sasvim svoja”, Alter(N)acija predstavlja scensko traganje za nečim neodređenim što se manifestira u vidu praznine i odsustva, ali i svojevrsnog nasilja nad nama.

Uz plesačicu Unu Štalcar Furač, u predstavi se pojavljuje i Šimun Stankov u ulozi DJ-a koji intervenira u glazbu Nenada Sinkauza.

Više detalja pronađite ovdje.

Tijekom programa KUFER_koncept polaznici i polaznice, uz mentorsko savjetovanje Nikoline Rafaj i Ivane Vuković uz Romanu Brajša, radili su na razvoju vlastitih koncepata. Program se zaokružuje javnim predstavljanjem nastalih radova s ciljem uspostavljanja novih suradnji te pronalaska potencijalnih producenata na nezavisnoj sceni i u institucionalnom kontekstu. Moderator predstavljanja je Ivan Planinić.

Kroz format pitchinga, u trajanju do 10 minuta, publici će biti predstavljeni koncepti Bile smo vještice – tijelo, vatra i šutnja autorskog tima Kristine Grubiše, Mie Leonie i Dorotee Ilečić Sever, Da li su vanzemaljci jestivi? autora Nikole Stanišića, Pisma autorskog tima Antonije Zots Marijanović i Dominika Dolenca, Zamka za hobotnice autorice Antonele Tošić, Soba koju ostavljamo autorice Anđele Žužul i Živjet ću 200 godina pa makar da umrem autorice Ive Štefanije Slosar.

Više informacija pronađite ovdje.