Povodom završetka ovogodišnjeg ciklusa, u petak, 20. veljače, u prostoru Društva arhitekata Zagreb i Udruženja hrvatskih arhitekata (Trg bana Josipa Jelačića 3/1), po prvi će se put održati javni program i dodjela diploma polaznicima_ama. 

Program započinje u 19 sati razgovorom s polaznicima_ama Kulturpunktove novinarske školice, koji će podijeliti svoja iskustva sudjelovanja u programu, mentorskog procesa i rada na tekstovima. Razgovor moderira jedna od mentorica programa, novinarka Barbara Matejčić. 

Uz razgovor s polaznicima, program uključuje i predstavljanje drugih obrazovnih programa u kulturi, koji kroz različite formate pružaju prostor za profesionalni razvoj i rad u području umjetnosti i medija. Edukacije Aplauz ne plaća stanarinu i Političku školu za umjetnike predstavit će Ana Kutleša iz BLOK-a, o Restartovoj Školi dokumentarnog filma govorit će Branka Šamija, a Radionicu filmske kritike i analize Kinokluba Zagreb predstavit će Višnja Pentić.

Program je otvoren svima zainteresiranima za neformalne kulturno-umjetničke programe koji razmišljaju o prijavi ili iz prve ruke žele doznati više o načinu rada i iskustvima polaznika. Nakon službenog dijela predviđeno je neformalno druženje i prilika za razgovor s mentorima i predstavnicima programa.

Edukacijski program Kulturpunktova novinarska školica Kurziv provodi uz potporu Grada Zagreba i Zaklade “Kultura nova”. 

Od naših početaka fokus je ostao isti – kritički i analitički pratiti gibanja na suvremenoj nezavisnoj kulturnoj sceni i kontinuirano otvarati prostor za nova imena i nove ideje koja istu tu scenu grade i vuku prema naprijed. Nakon pionirskih godina pod Savezom udruga Klubtura, Kulturpunkt od 2009. izlazi pod okriljem udruge Kurziv – organizacije koja zapisuje usmenu povijest nezavisne kulturne scene, obrazuje generacije mladih kritičara i novinara u kulturi, objavljuje kritička izdanja posvećena refleksiji o umjetnosti i kulturi, istražuje reparativne kulturne i umjetničke prakse, organizira kulturna događanja. Uostalom, uvijek možete baciti oko i na to što o našem radu imaju za reći naše kolegice, bivše urednice i sadašnje suradnice, ugledne kulturne akterice, spisateljice, prevoditeljice, aktivistkinje i prijateljice.

Ako danas otvorite Kulturpunkt, dočekat će vas preko 1420 tematskih i kritičkih analiza kulturnih fenomena, 860 umjetničkih kritika, 880 intervjua, 460 podcasta, audio vodstava i reportaža, preko 4500 vijesti i preko 5000 natječaja te više od 11400 najava događanja u kulturi diljem Hrvatske. Njegova snaga, doduše, nije samo u brojkama. Tamo ćete naći mlade autor_ice, manjinske glasove, eksperimentalne forme, ozbiljne analize, duhovite eseje, ilustrirane reportaže, poetične audio-priče. Doista za svakoga ponešto. 

Ova rođendanska proslava sličnog je koncepta. Umjesto suhoparnih refleksija i historizacija, Kulturpunkt se odlučio izvrnuti naopako, izvjesiti prljavo rublje, prepustiti se niskim strastima i jednostavno se opustiti i dobro zabaviti. 

U petak, 5. rujna, na čitav jedan dan Kulturpunkt preuzima Pogon Jedinstvo i Močvaru gdje vas očekuju šlageri s Ivanom Starčević i Matijom Antolićem, Kulturpunktov štand s izdanjima i merchom, turbo-tribina o revolucionarnom potencijalu partijanja s Lanom Pukanić, izvrgavanje Kulturpunkta javnom ruglu u roastu s Tihanom Bertek, Karlom Kostadinovski, Lukom Ostojićem i Igorom Ružićem, neumorni synth-wave Neon Lies i tinejdžerski riot grrrl Željezne pilule. Bit će tu i naši specijalni gosti Damir Bartol Indoš i Tanja Vrvilo s Kućom ekstremnom muzičkog kazališta koji će se tijekom cijelog dana uključivati u program, a nakon dana provedenog na otvorenom, selimo se u Močvaru i plešemo uz eksperimentalne beatove i vizuale tonote, Babilonske i Heartskomerza. 

Ili, kako kaže Mima Simić: “Na jednoj platnenoj vrećici sam pročitala da je navodno John Waters rekao: ako dođete kod nekog doma i ta osoba nema knjiga na polici – nemojte se poševiti s tom osobom. Prilagodit ću to ovoj temi: ako dođete kod nekog doma, odete u browser – njemu, njoj ili njima – i ako nema Kulturpunkta, vratite se doma.”

Detalje i raspored programa potražite ovdje.

Danas je to – kao i tada – respektabilan medij s jasnom uređivačkom politikom i izbrušenim kriterijima, otvoren novim ljudima i formama, eksperimentu i humoru. Promijenila su se samo vremena. 

S Deom Vidović, Vatroslavom Milošem i Ivanom Pejić – urednicama iz različitih faza rada i razvoja Kulturpunkta – zavirit ćemo u jučer, danas i potencijalno sutra jedinog preostalog sveobuhvatnog kritičkog medija za kulturu, umjetnost i društvo. Razgovor vodi novinarka i urednica Anja Cerar. 

Vidimo se u parku ispred Bookse 6. lipnja u 20 sati!

***

Kako sve zvuči feministički smijeh, i zašto je važno da i smijehom rušimo vlažne zidove patrijarhata? Za kakve načine ruganja, ismijavanja, zezanja priželjkujemo da su glasniji, i zašto? Može li humor biti alat feminističke borbe, i kako umjetnost može pomoći?

Zli jezici bi rekli tko čemu feministkinje o p______(nadopuni po želji). A mi kažemo: zaslužile smo sve, pa što ne bi i humor. 

O različitim feminističko-kreativnim uporabama humora (i možemo li bolje od “koliko feministkinja treba za zamijeniti jednu žarulju”), saznat ćemo  u ponedjeljak kad ćete imati priliku izazvati naše sugovornice i dokazati da ste duhovitiji “na feministički” od Hane, Jasne Jasne, Tanje i Ivane.

***

O sudionicama:

Hana Ćurak je istraživačica i producentica u oblasti kulture. Trenutno je zaposlena kao istraživačica na Institutu za evropsku etnologiju Humboldt univerziteta u Berlinu te konsultantica u fondaciji European Endowment for Democracy. Njen doktorski rad bavi se interventnim političkim potencijalom kolektivnih kustoskih praksi u postjugoslovenskom kontekstu. Osnivačica je Sve su to vještice, progresivne eksperimentalne platforme i arhiva s fokusom na postjugoslovenski feminizam. Njeni autorski doprinosi nalaze se u različitim akademskim i medijskim publikacijama.

Tanja Šljivar je dramska autorka. Rođena je u Banjaluci, i studirala je dramaturgiju u Beogradu, kao i primenjene pozorišne studije u Gisenu. Drame su joj izvođene, objavljivane i scenski čitane na više od deset jezika i to u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Nemačkoj, Poljskoj, Finskoj, Hrvatskoj, Albaniji, Španiji, Austriji i Slovačkoj. Pored drama piše i filmske scenarije, kratke priče, teorijske tekstove, libreta i tekstove za projekte iz vizuelnih umjetnosti. Dobitnica je Sterijine nagrade, dvije nagrade Miodrag Žalica, te nagrada Borislav Mihajlović Mihiz i Slobodan Selenić, a bila je nominovana i za Retzhofer Dramapreis i nagradu sekcije Stückemarkt na festivalu Theatertreffen u Berlinu. Tokom 2019. godine radila je kao direktorka drame u Narodnom pozorištu u Beogradu. Bila je gošća različitih književnih rezidencija. Trenutno piše svoj prvi roman i predaje scensko pisanje u Beogradu. 

Ivana Vuković, magistrica dramaturgije i apsolventica komparativne književnosti, rođena je u Splitu. Piše za kazalište, film i televiziju, surađuje kao autorica i dramaturginja na filmskim i kazališnim projektima. Radi na produkcijama KunstTeatra, Kufera, ZKM-a, HNK Split, KMD Dubrovnik, GKL Split, PlayDrame, Montažstroja. Dobitnica je nekoliko nagrada za svoje dramske tekstove i predstave. Predstave na kojima je radila kao dramaturginja i kao autorica teksta prikazivane su na festivalima poput MOT-a, BITEF-a, Dubrovačkih ljetnih igara, te nagrađivane na festivalima Marulovi dani, NHG, Male scene Rijeka, Dani satire, Mali Marulić. Drame su joj izvođene i kao radio-drame u dramskom programu Hrvatskog radija, te objavljene u časopisu Kazalište i publikaciji Croatian Theatre. Ponosna je suosnivačica umjetničke organizacije Kuća Klajn i članica SPID-a. 

Jasna Žmak radi kao dramaturginja, spisateljica, istraživačica i psihodramska praktičarka. Docentica je na odsjeku dramaturgije na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu gdje je prethodno i diplomirala. Doktorirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Između ostalog, objavila je knjigu eseja o ženskoj seksualnosti One stvari (Fraktura, 2020). Organizirala je i mentorirala više radionica na temu pisanja, dramaturgije i/ili feminističke kritike te redovito vodi psihodramske radionice na temu ženske i queer seksualnosti. Predsjednica je strukovne udruge SPID – Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela.

***

Događanje nastaje uz prostornu podršku Centra mladih Ribnjak. U slučaju kiše, tribina će se održati u Velikoj dvorani Centra.

Autor vizuala: Zoran Đukić

***

Program se provodi se uz financijsku podršku Ministarstva kulture i medija, Grada Zagreba i Zaklade Kultura Nova.

Odgovarajući na potrebu za kritičkim uvidima koji prate složenost i živost suvremene umjetničke i kulturne produkcije, kao i na sve manju zastupljenost posvećene i dubinske kritike u mainstream medijskom krajoliku, Kulturpunkt, odnosno Kurziv kao njegov nakladnik, već podulji niz godina radi na jačanju prostora za kritičku refleksiju. 

Prvi smjer naše posvećenosti razvoju kritike kao prakse i forme jest urednički rad s domaćim kritičarkama i kritičarima te objava njihovih tekstova na portalu, i on se razvija od samih početaka Kulturpunkta, odnosno od 2006. godine. Drugi smjer nastaje nešto kasnije kao zasebna programska linija posvećena razvoju kritike u širem smislu – pored klasične novinske kritike, ona se kroz diskurzivne, edukativne i razne druge formate bavi i refleksijom u području kritičke teorije i kritičkog promišljanja umjetnosti i društva, stvarajući prostor za komunikaciju i živu raspravu. Drugim riječima, kritiku i kritič(ars)ki rad kroz ovu programsku liniju, pokrenutu u suradnji s udrugom Kulturtreger (Booksa.hr), trudimo se osnažiti ne samo u medijskom, već i u širem kulturnom i društvenom kontekstu. 

Kritička linija zato odolijeva izazovima već više od deset godina, raste i razvija se u različitim geografskim, suradničkim i tematskim smjerovima. Njenim dijelom je i neformalna regionalna platforma Svijet oko nas, koja je od 2016. posvećena jačanju potencijala i prostora kritičkog mišljenja u kulturnom prostoru bivše Jugoslavije. Posljednje dane 2022. koristimo kako bismo se još jednom osvrnuli na ključne teme kojima smo se bavili i ljude koji su označili ovogodišnji program naše kritičke linije.

Jedna od osnovnih postavki od samih početaka jest ta da je umjetničkoj kritici kakva fingira “objektivnost” i “distancu”, kritici kakva se objektu svog promišljanja i/li čitatelju_ici obraća s visoka – odavno odzvonilo. Umjesto toga, zalažemo se za razvoj kritike kakva je u bliskom, sugovorničkom odnosu s praksom, a u godini iza nas ovaj je fokus poprimio nove konture kroz program Kritička dramaturgija koji smo razvili u suradnji sa strukovnom udrugom Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela (SPID). Kritička dramaturgija održala se ljetos kao ciklus različitih formata, a zanimali su nas nehijerarhijski modeli stvaranja i promišljanja izvedbe i filma. Program su koncipirale SPID-ovka Nina Gojić i Kurzivovka Hana Sirovica, a u fokusu je imao teme reciklaže u filmu, feminističkih principa rada u izvedbi te kolektivnog i kolaborativnog kritičarskog stvaranja. 

Uz radne grupe, koje su na navedene teme osmislile i vodile filmske radnice Karla Crnčević i Daria Blažević, plesna umjetnica i teoretičarka Ana Dubljević i kolektiv Critical Interruptions (kritičarke/umjetnice Bojana Janković i Diana Damian Martin), program je uključivao i niz javnih razgovora u kojima su uz voditeljice radnih grupa sudjelovale i naše drage suradnice, kritičarke i/li dramaturginje: Lucija Klarić, Ana Fazekaš, Pia Brezavšček i kritičarski kvadrilog u sastavu Jasna Jasna Žmak, Agata Juniku, Goran Pavlić i Una Bauer. Za sve koji su propustili pridružiti nam se uživo, snimke razgovora dostupne su na Kulturpunktovom Youtube kanalu. Potaknute novim smjerovima koje nam je Kritička dramaturgija otvorila, drago nam je najaviti da program nastavljamo i u idućoj godini, i dalje uz dramatično prepoznatljive vizuale Zorana Đukića.

Još jedan ciklus koji je obilježio godinu, odnosno njezin izmak, bio je Seminar koji smo u prosincu organizirali u suradnji s partnerskom organizacijom SCCA-Ljubljana u sklopu diskurzivnog dijela Human Rights Film Festivala. Seminar je redovni program kojim uz predavanja pozvanih teoretičara_ki i istraživačica_a jednom godišnje ispitujemo različite društvene i kulturne fenomene. Nedavno izdanje nosilo je naziv Seminar za prekarna vremena i bavilo se problemima s kojima se suočava kreativni i intelektualni rad danas, u razdoblju koje je oblikovano rastućom neizvjesnošću, društvenim podjelama i nazadovanjem životnih i radnih uvjeta. Predavanja o različitim naličjima prekarnosti u kulturrnom i intelektualnom radu održale su poljska filozofkinja Ewa Majewska, slovenska sociologinja Katja Praznik te domaći istraživači_ce i teoretičarke_i kulture Lea Horvat i Mario Kikaš, a popratnu diskusiju moderirala je Barbara Gregov.

U foto-finišu godine, u Zagrebu smo u suradnji s Kooperativom organizirali Na istom prostoru, ispred vremena, razgovor posvećen kritičkom razmatranju nasljeđa nezavisnih kulturnih scena bivše Jugoslavije, odnosno umjetničkih praksi koje su se na našem području razvijale u izvaninstitucionalnom kontekstu od devedesetih do danas, ali i stvaralaštvu koje im je prethodilo od sedamdesetih godina. Na tribini su sudjelovale kustosice, kritičarke, kulturne radnice i aktivne stvarateljice povijesti srpske i hrvatske nezavisne scene Darka Radosavljević i Janka Vukmir, istraživač tog perioda, kritičar i kustos Bojan Krištofić te kritičarka Miona Muštra.

Ovom je razgovoru prethodila tribina Pripasti ili propasti u (ne)zaslužnim vremenima, koja je srodne teme historijata izvedbenih umjetnosti na nezavisnoj sceni protresla ljetos u sklopu Jedinstvene vrtne zabave, a na njoj su također sudjelovali aktivni dionici_e i istraživači_ce scene Ivana Slunjski, Igor Mihovilović, Agata Juniku, Iva-Matija Bitanga i Ljubica Anđelković Džabić uz vodstvo Marije Krnić. Povod za obje tribine bio je naš recentni zbornik posvećen novijoj povijesti domaće nezavisne umjetničke scene koji možete preuzeti ovdje.

Pored nabrojanih, prisjećamo se i nekih od događanja koja su se održala diljem regije kao dio platforme koju koordiniramo: tribinu o stanju kritike u bivšoj Jugoslaviji na kojoj su uz Kulturtregerovu Miku Buljević i Kurzivovu Hanu Sirovicu sudjelovali izvedbeni i filmski kritičari Rok Vevar (Slovenija) i Mirza Skenderagić (BiH) organizirali smo u travnju u Mostaru, što je bilo prvo gostovanje naše platforme u Hercegovini. Jesenas su pak u Beograd na poziv naše parnerske organizacije Maska i festivala BITEF doputovale Ana Fazekaš i Hana Sirovica. One su svojim izlaganjima, uz Borisava Matića iz partnerske organizacije Pobunjene čitateljke i niz autorica i autora iz regije, sudjelovale na međunarodnoj konferenciji o jugofuturizmu The swish of the tracksuits of the future i predstavljanju novog broja časopisa Maska. Na poziv partnerske organizacije SEEcult.org i srpske sekcije međunarodnog udruženja likovnih kritičara AICA, u Beograd su na Oktobarski salon u prosincu stigli naši suradnici_e Leila Topić i Miha Colner, koji su sudjelovali u raspravi o budućnosti te manifestacije suvremene umjetnosti i snimanju serijala Kritika na delu.

Pored javnog programa, u sklopu kritičke linije nedavno smo počeli provoditi istraživanje čiji je cilj kritička (re)valorizacija recentne povijesti umjetničkih i kulturnih praksi, a koje ispituje relacije između uvjeta u kulturnom sustavu i razvoja (ili sputavanja) eksperimentalnih tendencija i sklonosti eksperimentu od 1970-tih do danas. Istraživanje uskoro ulazi u novu fazu, u kojoj ćemo početi javno predstavljati njegove teme, metode i zaključke, a pripremamo i niz novih formi na razmeđu kritike, prakse, eksperimenta i teorije koje će se u njegovom okviru razvijati.

Kulturpunktova novinarska školica – Svijet umjetnosti besplatan je, jednosemestralni edukacijski program za mlade od 16 do 30 godina koji žele usvojiti temeljna znanja i vještine u poljima suvremenih kulturnih, umjetničkih i medijskih praksi.

Udruga Kurziv, nakladnik portala Kulturpunkt.hr, provodi Školicu od 2009. i u dosadašnjih jedanaest ciklusa obrazovano je oko 150 polaznika. Ovaj jedinstveni edukacijski program organiziramo kako bismo pridonijeli raznolikosti medijskog uvida u područje suvremene kulture te motivirali mlade autore za produkciju novinarskih tema iz tog područja.

Dvanaesti ciklus Školice počinje 5. listopada 2020. i traje do veljače 2021. godine. Program se održava u večernjim terminima ponedjeljkom i srijedom, a detaljan raspored i program polaznici će dobiti pri prvom susretu. Predavači i voditelji radionica istaknuti su kulturni radnici, istraživači i predavači, novinari te kustosi i umjetnici.

Kulturpunktova novinarska školica sastoji se od četiri tematske cjeline (medijska pismenost, nezavisna kultura, suvremena umjetnost i proizvodnja sadržaja), a obuhvaća seriju predavanja o suvremenim umjetničkim praksama, kulturnim i medijskim politikama, radionički segment usmjeren na usvajanje vještina pisanog i radijskog novinarstva te analizu umjetničkog rada, kao i praktičan rad uz izravnu mentorsku podršku i objavljivanje članaka na portalu Kulturpunkt.hr.

Prijava za edukacijski program treba sadržavati ime i prezime, kratki životopis, kontakt podatke (e-mail, broj mobitela), motivacijsko pismo (do 1800 znakova) i kratki autorski osvrt na temu iz područja kulture (od 1800 do 2700 znakova). Prijave treba slati na adresu elektroničke pošte s naslovom “Prijava za Školicu”, najkasnije do 21. rujna u 24 sata.

Na istu adresu možete poslati sve upite vezane uz prijavu i program.

Zbog specifičnih uvjeta u kojima se odvija ovogodišnji ciklus, Kulturpunktova novinarska školica primit će do 10 polaznika, a svi prijavljeni će o rezultatima selekcije biti obaviješteni putem maila do 28. rujna.

Edukacijski program provodi udruga Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva, u suradnji s net.kulturnim klubom MaMa, a podržavaju ga Ministarstvo kulture RH i Zaklada Kultura Nova.

Transformacijom pristupa i formata komunikacije sve je zahtjevnije usuglašavanje misije medija poput Kulturpunkta s navikama praćenja kulturnih sadržaja na različitim online platformama. Kulturpunkt.hr medij je koji postoji od 2005. godine prateći šire polje kulture, politike i društva, ali osobito fokusirano i dosljedno nezavisnu i suvremenu umjetničku i kulturnu produkciju te kritičke aktivističke prakse. To sa sobom nosi izuzetnu odgovornost kako prema prema akteri(ca)ma koji_e čine ovu scenu i postojećim čitatelji(ca)ma tako i prema onima koji su za kulturu i društveni angažman građanskih inicijativa zainteresirani, a s kojima još nismo ostvarili odnos.

Neosporno je kako su društvene mreže jedan od glavnih kanala komunikacije medija i publike. Stoga je izazov izmjena trendova medijacije sadržaja, kao i amplitude u popularnosti društvenih mreža i drugih kanala posredovanja kulturnih sadržaja u različitim dobnim i društvenim skupinama. Promjena navika informiranja, praćenja i prenošenja sadržaja (koja je osobito vidljiva u mlađe populacije) utječe i još će više u narednim godinama utjecati na interes za sadržaje kulturnih portala poput Kulturpunkta. Međutim, naš prioritet nije praćenje trendova već analiza njihovog konteksta te učinka evolucije komunikacijskih kanala i promjene interesa potencijalnih čitatelja na medijske i kulturne procese.

Ovim smo procesima prilagodili i istraživački postupak. U suradnji s Dinom Vozab i Davorkom Vidović, istraživačicama medijskih sustava i publika, provodimo obuhvatno istraživanje o navikama praćenja kulture s fokusom na teme i formu komunikacije kulturnih sadržaja koje javnost zainteresiranu za kulturne sadržaje privlači da prate ove sadržaje u fizičkom prostoru i online. Istraživanje je nakon organiziranja fokus grupa nastavak dobilo u anketnom upitniku koji kreće u širu online distribuciju obuhvaćajući za kulturne sadržaje zainteresiranu javnost.

Nadamo se kako će nam okolnosti dozvoliti da zaključke istraživanja na jesen predstavimo na tribini o transformacijama medija i njihovom specifičnom utjecaju na polje kulture, kako bismo u razgovoru s kolegama iz medijskog polja pokušali naći odgovor na sveprisutni trend opadanja broja i interesa čitatelja medija općenito, a specifično onih u polju (nezavisne) kulture. Želja nam je omogućiti uvid u navike i stavove postojećih i potencijalnih čitatelja i na temelju toga zajednički promisliti nove formate komuniciranja sadržaja nezavisne kulturne scene, bez činjenja neželjenih sadržajnih kompromisa. Hoće li se medijsko polje uslijed prihvaćanja tehnoloških noviteta i formi medijacije sadržaja uspjeti othrvati spektakularizaciji novinarstva ili će iskoristiti potencijal novih tehnologija (subverzivni i emotivni) upravo za rušenje barijera između šire javnosti i tema od javnog značaja, daljnja su pitanja koja se otvaraju i u čiju je analizu ulažemo i ovim istraživanjem.

Upitnik koji možete pronaći i ispuniti na sljedećem linku ostaje otvoren do 29.kolovoza.

U sklopu Abecede nezavisne kulture, dugogodišnjeg projekta dokumentiranja i kontekstualiziranja polja nezavisne kulture u Hrvatskoj od 1990-ih, u suradnji s Rijeka EPK 2020, udruga Kurziv, nakladnik portala Kulturpunkt.hr, organizira otvoreni javni razgovor na temu prostora za rad i prezentaciju rada organizacija i inicijativa u kulturi, s posebnim fokusom na suradnje s različitim akterima u polju te nove modele upravljanja kulturnim prostorima. 

U prosincu 2012. organizirali smo otvoreni razgovor u prostoru kojim je upravljao SU Molekula na Delti, a koji je kao jedini prostor za nezavisnu kulturu u tom trenutku bio nedostatan i neadekvatan za sve što se događalo u Rijeci. Otada je primjer povezivanja javnog i izvaninstitucionalnog sektora, Sveučilišta, gradskih kulturnih institucija poput MMSU i HNK, Odjela za kulturu i nezavisne kulturne scene postao jedinstven primjer suradnje lokalne uprave s širim krugom kulturnih aktera. Molekula od 2013. godine upravlja prostorima Palacha, Filodrammaticae i Hartere, odnosno Grad osigurava infrastrukturu i plaća režijske troškove, a Savez tim prostorima osigurava javnu, kulturnu i društvenu namjenu. Otvaranje europskih strukturnih fondova omogućilo je financiranje razvoja novih modela upravljanja kulturnom infrastrukturom, konkretnije civilno-javnih partnerstava. Također, Rijeka je u ožujku 2016. proglašena Europskom prijestolnicom kulture 2020, što je otvorilo neke nove procese na nezavisnoj kulturnoj sceni. U sklopu EPK osmišljen je i otvoren novi suradnički prostor RiHub, prostore na Delti sada koriste umjetnici kao ateljee, prostore za rad i prezentaciju, u prostoru Palacha, između ostalog djeluje Galerija SKC, ali je prostor otvoren nizu organizacija za provedbu svojih programa (probe, predstave, radionice, koncerti, sajmovi itd.). Filodrammaticu također koriste i udruge i pojedinci koji ne pripadaju Savezu, Hartera je zbog previsokih troškova uređenja prepuštena propadanju, otvorena je nova zgrada Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, u prostor Studija Kamov smjestile su se inicijative Građanke svom gradu i Vijeće mladih Benčić, dio prostorija u ex-Ivexu na Delti koristi se za probe bendova, a njima upravlja udruga RiRock.

U petak, 30. studenog u 17 sati u prostor RiHuba pozvani su akteri s nezavisne kulturne scene koji koriste navedene prostore, predstavnici Grada, Europske prijestolnice kulture i Sveučilišta, te svi zainteresirani pojedinci, da bi u neformalnom otvorenom razgovoru pokušali iscrtati daljnji razvojni put Rijeke u pogledu zajedničkih prostora za kulturu i društveno angažirane prakse te zajedničkih borbi za otvorenije društvo, koje nam predstoje.

U prostoru RiHuba gdje će se održati javni razgovor bit će postavljeni materijali dviju izložbi nastalih u sklopu projekta. Izložba Abeceda Nezavisne kulture obuhvaća 16 trailera i video intervjua s umjetnicama i organizacijama koje su obilježile nezavisne kulturne scene Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Crne Gore. Izložba je nastala u sklopu suradnje Kurziva s beogradskim SEEcultom, a u travnju 2017. postavljena je kao dio šire dokumentacijske izložbe, u suradnji s Gongom, pod nazivom Otpor, pokret, promjena: fragmenti aktivističkih i umjetničkih praksi u regiji od 1980-ih naovamo. Izložba Nezavisni prostori – prostori nezavisnih, nastala u suradnji s udrugom Kulturtreger i SU Klubtura, svojevrstan je povijesni hod kroz društvene centre, klubove i prostore u Hrvatskoj u kojima od sredine devedesetih godina do danas djeluju organizacije nezavisne kulture i u kojima se nezavisna kulturna scena stvara i reproducira. Autori izložbe su Dejan Dragosavac Ruta i Dunja Kučinac.

Abeceda nezavisne kulture dugogodišnji je projekt otvorenog kraja koji dokumentira polje nezavisne kulture u Hrvatskoj od 1990-ih, ali i ranije. Projekt je nastao kao odgovor na potrebu veće vidljivosti sadržaja koje produciraju akteri nezavisne kulturne scene, te dokumentacije inovativnih praksi i procesa koje razvijaju. Od 2009. godine udruga Kurziv provodi dubinske intervjue s predstavnicima organizacija, umjetnicima i kulturnim radnicima iz cijele Hrvatske, a trenutno se u virtualnom arhivu usmene povijesti na portalu Kulturpunkt.hr nalazi preko stotinu intervjua u pisanom i video formatu. Od 2011. u projekt se uključuje udruga Kulturtreger kada zajedno otvaraju Centar za dokumentiranje nezavisne kulture u klubu Booksa u Zagrebu. Od tada Centar radi kao otvoreni fizički arhiv materijala koje su proizvele organizacije nezavisne kulture te različiti pojedinci (dizajneri, umjetnici, kustosi, teoretičari, aktivisti) te se razvija ne samo kao mjesto očuvanja i historizacije, nego i edukacije, istraživanja i promocije nezavisne kulturne scene u Hrvatskoj.

Tijekom provedbe projekta prepoznajemo potrebu dubljeg istraživanja tema koje otvaraju organizacije u polju kulture. Tako se pitanje prostora za rad i prezentaciju rada aktera ispostavilo kao jedno od konkretnijih i dugotrajnijih. Njega pokušavamo zahvatiti putem dubinskih fokusiranih intervjua, izložbe Nezavisni prostori – prostori nezavisnih, te publikacije pod nazivom Sitni vez društvene promjene: od prostora inkubacije do prostora participacije, koja putem tekstova i intervjua dokumentira procese nastanka današnjih društveno-kulturnih centara.

Aktivnosti u sklopu projekta podržavaju Ministarstvo kulture i Zaklada Kultura nova.

Piše: Kulturpunkt.hr

Nezavisna kulturna scena u Hrvatskoj od početka devedesetih godina do danas nigdje nije sustavno dokumentirana. Zbog svoje izvaninstitucionalne pozicije i čestog snažnog društvenog i kritičkog angažmana nikada nije bila u fokusu muzeja i arhiva, a same organizacije na sceni nemaju kapacitete dostatne za redovno i adekvatno (ako uopće ikakvo) arhiviranje vlastite produkcije i prezentaciju svog rada. Upravo na tu situaciju nezavisne kulture kao slijepe pjege u institucionalno zabilježenoj kulturnoj i društvenoj povijesti Hrvatske, svojim radom kroz više od pet godina nastoji odgovoriti Centar za dokumentiranje nezavisne kulture, otvoreni community arhiv nezavisne kulturne scene.

Centar je dio šireg projekta istraživanja, dokumentiranja i promocije nezavisne kulturne scene pod nazivom Abeceda nezavisne kulture, koji vode Kurziv (Kulturpunkt.hr) i Kulturtreger (Booksa). Počeci projekta sežu u 2009. godinu, kada je Kurziv počeo prikupljati sjećanja, iskustva i znanja aktera nezavisne kulturne scene u Hrvatskoj te ih objavljivati u formi dubinskih intervjua koji se nalaze u posebnoj rubrici na portalu Kulturpunkt.hr i čine arhivu usmene povijesti s više od 80 pisanih i video intervjua s umjetnicima, aktivistima i kulturnim radnicima diljem Hrvatske i regije. U tom periodu Kurziv je objavio i dvije publikacije, koje su tematski i kritički historizirale nezavisnu scenu – Dizajn i nezavisna kultura (2010) te From Consideration to Commitment: Art in Critical Confrontation to Society (Belgrade, Ljubljana, Skopje, Zagreb: 1990-2010) (2011).

Tijekom prve dvije godine prikupljanja intervjua, postalo je očigledno da fizički materijali, u formi u kojoj bi bili pretraživi i dostupni bilo kome izvan uskog kruga pojedine organizacije ili inicijative, a često ni unutar njega – jednostavno ne postoje. Plakate, flajere, kataloge, knjige, brošure, audio i video dokumentaciju većina je inicijativa i udruga čuvala i čuva u neorganiziranim kutijama, ladicama i policama te na hard diskovima u kojima nisu adekvatno pohranjeni niti dostupni, pa tako vrijedna znanja koju čuvaju i kulturno-društvena povijest o kojoj svjedoče podliježu propadanju i ostaju nedostupne istraživačima, novim generacijama i široj javnosti. Kurziv i Kulturtreger zajedničkim snagama u prostoru bivše knjižare kluba Booksa u prosincu 2011. godine otvaraju Centar za dokumentiranje nezavisne kulture kao arhiv materijala koji od tada sustavno prikuplja, pohranjuje, obrađuje, katalogizira, digitalizira, prezentira i nudi na korištenje raznolike materijale proizvedene na nezavisnoj kulturnoj sceni u Hrvatskoj od 1990. do danas.

U Centru je trenutno prikupljeno nekoliko tisuća jedinica materijala, digitalizirano više stotina tiskanih materijala te je preko 1500 jedinica opisano i pretraživo u katalogu. Broj pohranjene i obrađene građe raste iz tjedna u tjedan, te je ona trajno dostupna zainteresiranoj javnosti za besplatno korištenje u istraživačke svrhe u prostoru Centra u klubu Booksa, redovno od utorka do petka, uz prethodnu najavu. Centar je trenutno jedino mjesto koje sustavno arhivira i u potpunosti besplatno na jednom mjestu nudi materijale na korištenje, a odnedavno ima i vlastitu web stranicu – abcdnk.hr – na kojoj možete pronaći sve informacije o arhivu i projektima koji se u njemu provode. 

Osim samog arhiviranja materijalne i usmene povijesti, do danas su se djelatnost Centra te aktivnosti u sklopu projekta razvijali u tri ključna smjera: kritička obrada i prezentacija građe, edukacija te zagovaranje. Ovdje su uključene radijska emisija koju od jeseni 2014. godine suradnički produciraju Kurziv, Kulturtreger i Radio Student, produkcija dokumentarnih izložbi Abeceda nezavisne kulture i Nezavisni prostori – prostori nezavisnih, niz javnih događanja, otvorenih razgovora, predstavljanja i tribina, edukacija kroz radionice arhiviranja za organizacije u nezavisnoj kulturi te za studente muzeologije i arhivistike Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji mogu odabrati svoju obaveznu praksu obaviti u Centru, te zagovarački rad zajedno s nekolicinom drugim arhiva i knjižnica civilnog društva u Zagrebu i Čakovcu. Osim u Hrvatskoj, projekt je iskoračio prema regiji kroz suradnju sa SEEcultom iz Beograda, SCCA iz Ljubljane i Quendra Multimedijom iz Prištine. 

Potreba za daljnjim jačanjem inicijativa dokumentiranja i promocije nezavisne kulture nije snažna, dakle, samo u Hrvatskoj, nego i u ostalim zemljama regije. Za ozbiljnije pomake u očuvanju ovog vrijednog kulturnog naslijeđa, koje nije samo ostvarilo neke od ključnih umjetničkih inovacija, nego i iznimno doprinijelo demokratizaciji društveno-političkog polja i promociji kritičkog razmišljanja i građanskog aktivizma, bit će potrebno paralelno jačati horizontalne suradnje unutar civilnog polja te suradnje s institucijama, kao i aktivno utjecati na unapređenje javnih politika u području arhiviranja i civilnog društva.