Ciklus donosi osam filmova koji će se prikazivati u Kulturno informativnom centru (KIC), a 3. svibnja u 21 sat otvorit će ga Štrajk (1925), nadahnut krvavim gušenjem radničkih pobuna u Rusiji početkom 20. stoljeća te poznat po asocijativnoj montaži koja kulminira završnicom u kojoj se ubijanje radnika uspoređuje s klanjem stoke.

Snimljen prema istinitim događajima iz prve ruske revolucije 1905. godine, Oklopnjača Potemkin (1925) najpoznatije je Ejzenštejnovo ostvarenje zapamćeno po antologijskoj sceni pokolja na odeskim stepenicama. Iako smatran komunističkim propagandnim alatom, film je u anketi na Svjetskoj izložbi u Bruxellesu 1958. izabran za najbolji film svih vremena.

Dok Oktobar (1927) prati događaje koji prethode Listopadskoj revoluciji i napadu na Zimski dvorac u Petrogradu, Staro i novo (1929) kroz propagandni ton slavi kolektivizaciju poljoprivrede. Da živi Meksiko! (1932) zamišljen je kao epizodična freska Meksika koja kroz različite likovne stilove meksičkih umjetnika prikazuje povijesni i kulturni razvoj zemlje, od tradicije i folklora do revolucionarne svijesti, s motivom života i smrti kao središnjom temom. 

Aleksandar Nevski (1938) fokusira se na lik istoimenog kneza i obranu Rusije od strane invazije, djelujući kao alegorija opasnosti od nacističke Njemačke. Film kulminira slavnom scenom bitke na zaleđenom Čudskom jezeru koju prati glazba Sergeja Prokofjeva. 

Retrospektivu 16. i 17. svibnja zaključuje dvodijelni povijesni ep s Nikolajem Čerkasovom u naslovnoj ulozi, koji prikazuje uspon Ivana IV Groznog i njegovu borbu za centralizaciju vlasti u 16. stoljeću. Dok je Ivan Grozni I (1944) bio u skladu sa Staljinovim viđenjem Groznog kao snažnog vladara i utemeljitelja moderne ruske države, Ivan Grozni II (1946) naglašava njegovu tiransku stranu.

Raspored projekcija Tuškanca u gostima dostupan je ovdje. Ulaznice je moguće kupiti na blagajni kina domaćina sat vremena prije početka projekcije, kao i online putem platforme ulaznice.hr.

Neki od razloga zbog kojih su okupljeni filmovi svojevremeno bili zabranjeni su izneseni pogledi “na društvenu zbilju i ironijskog zadiranja u političke dogme”, piše u najavi programa. Filmski ciklus 9. travnja otvara Grad redateljskog trojca Marka Babca, Kokana Rakonjca i Živojina Pavlovića, zatim su na rasporedu crnovalni Rani radovi Želimira Žilnika i Uloga moje porodice u svjetskoj revoluciji Bate Čengića. Osim toga, prikazuju se provokativna ostvarenja kratkoga metra u režiji Karpa Godine i Rajka Grlića te kontroverzni Plastični Isus zbog kojeg je Lazar Stojanović odslužio zatvorsku kaznu.

Kustosica i voditeljica programa Kinocenzura je Jelena Pašić, filmska kritičarka i povjesničarka umjetnosti.

Detalje o programu možete pronaći ovdje.

Kako piše u najavi, “nekadašnje učilište potrošačkih navika generacija građana, raskošna gradska institucija, oslonac lokalnog identiteta i uspješan radni kolektiv – robna kuća NAMA odlazi putem kojim su otišla gotovo sva uspješna poduzeća iz modernog razdoblja Republike Hrvatske”. Tema diskusije bit će okolnosti koje su doprinijele zatvaranju robne kuće Nama smještene u Ilici, te mogućim dugoročnim posljedicama njena gašenja.

U tribini sudjeluju: Marina Pavković, doktorica arhitekture i ekonomistica; Lana Kosovac, redateljica i politologinja; Mario Iveković, predsjednik Novog sindikata, uz sudjelovanje drugih stručnih dionika dugotrajnog procesa gašenja robne kuće. Razgovor će moderirati novinar Domagoj Novokmet.

Program u utorak, 17. veljače, u 19 sati otvara dokumentarni film Orwell 2+2=5 
haićanskog redatelja Raoula Pecka koji kroz arhivske snimke i refleksivnu naraciju povezuje Orwellovu biografiju s današnjim mehanizmima moći. Nakon projekcije održat će se razgovor u kojem sudjeluju novinar Jerko Bakotin, kritičarka i spisateljica Nataša Govedić te književna teoretičarka i kritičarka Marija Ott Franolić.

U srijedu, 18. veljače u 19 sati Obitelj Giacometti donosi filmsku priču o odrastanju kipara Alberta Giacomettija koji je poznat po svojim skulpturama “tankih ljudi” inspiriranih Sarterovom egzistencijalističkom filozofijom. Nakon projekcije održat će se razgovor u kojem sudjeluju umjetnik Željko Beljan i kustosica Leila Topić.

U četvrtak, 19. veljače u 19 sati prikazuje se lutkarski dokumentarac Sentimentalno putovanje na planet Paradžanov o armenskom filmskom redatelju Sergeju Paradžanovu. Ova filmska posveta snimljena je povodom 100. obljetnice rođenja autora filmova Sjenke zaboravljenih predaka i Sajat-Nova, te predstavlja osobnu vizuru na njegov umjetnički svijet i sovjetski progon zbog kojeg je proveo pet godina u zatvoru. Nakon projekcije održat će se razgovor u kojem sudjeluju filmolozi Tomislav Brlek i Višnja Pentić. 

U petak, 20. veljače u 19 sati na rasporedu je Louise Bourgeois: Skulptura i bijes. Kronika sedam dekada u životu i djelu francusko-američke umjetnice Louise Bourgeois ispričana je kroz dnevničke zapise, refleksije o umjetnosti i psihoanalizi. U istom bloku prikazuje se Sjećanje na Nadju u režiji Alaina Flesichera, film snimljen povodom 100. obljetnice Bretonova Manifesta nadrealizma. Nakon projekcije održat će se razgovor u kojem sudjeluju kritičarka i esejistica Ana Fazekaš, kiparica i multimedijalna umjetnica Ana Mušćet te likovna i filmska kritičarka Jelena Pašić.

Program će u subotu, 21. veljače u 19 sati zaključiti dokumentarac Neobično putovanje: Priča o Rockyju Horroru u kojem se kroz intervjue s izvornim glumcima i slavnim fanovima doznaje više o ovom mjuziklu. Nakon projekcije održat će se razgovor u kojem sudjeluju filmski i glazbeni kritičar Željko Luketić te Sofia Ambicia i Potpuna Prisutnost, članice drag kolektiva House of Ambicía. 

Selektorica programa je filmska kritičarka i kustosica Dina Pokrajac.

Više detalja pronađite ovdje.

Kustoska koncepcija okuplja mlade umjetnike u različitim medijima likovnog i umjetničkog izraza sa zajedničkim motivom fluidnosti u samoreprezentaciji. Kako piše u najavi, takav “pristup kustosi su pronašli u radovima koji su nastali u suradnji i suživotu parova (David Bakarić Mihaljević i Ana Stražičić, Luisa Pascu i Teo Kiš), u dijalogu umjetnice s članovima obitelji (Glorija Lizde), u dozvoljavanju intimnog, gotovo voajerskog pogleda u osobni život (Hana Belobrk), ili u fetišizaciji osobnih, svakodnevnih predmeta (Kora Rogina)”.

“Nepredvidivost u šetnji kroz život, uvijek uspijeva biti koji korak ispred nas. Kročeći tom nesigurnom stazom, primjećujemo da se ispred nas ne ukazuje stabilni horizont, no u toj spoznaji nismo sami. Utjehu nam daju šetači hirovite kobi, čiji karakter nije nužno istovjetan našem, no staza jest, što ih čini našim suputnicima. U pokušaju da ostanemo dovoljno otvoreni da vlastito iskustvo razumijemo kroz druge, pokazuje nam se jedna neočekivana mogućnost zajedništva. Ako one oko sebe shvaćamo kao meke, propusne procese, poistovjećivanje s njima postaje jednostavno kao uštimavanje u isti ton”, ističu kustosi.

Izložba se može posjetiti do 8. ožujka, a više detalja pronađite ovdje.

Na rasporedu u srijedu nalaze se dokumentarac Recital (1972) Petra Krelje i dugomatražni igrani film Život sa stricem (1988) Krste Papića.

Dokumentarni film Petra Krelje “naizgled slavi režim kroz prikaz seoske priredbe u povodu Dana Republike, ali Kreljin režijski pristup otkriva nam grotesknost i nenamjernu komičnost priredbe”, piše u najavi. Papićev film Život sa stricem donosi priču o partijskom moćniku koji se preobratio na vjeru, najavljujući rast moći i utjecaja katoličke crkve.

Film Život sa stricem ima engleske podnaslove, stoga iz organizacije poseban poziv upućuju stranim studentima i ostalim stranim državljanima. Kustos programa je Juraj Kukoč, viši filmski arhivist iz Hrvatske kinoteke.

Ulaz na program je besplatan.

Tema dvanaestog susreta Knjiškog moljca bit će maskulinitet i njegova pojava u medijskom prostoru povodom recentnih primjera širenja cenzure, jačanja mizoginije, idealizacije maskuliniteta i patrijarhalnih vrijednosti.

Kako navode urednice emisije, Ema Marača i Izabela Šegedin, u ovoj seansi bavit će se pitanjima “Što nam desničarski hetero-kult maskuliniteta otkriva o njima?”, “Preferiraju li strejt alfa mužjaci odobrenje i društvo žena ili muškaraca?” i “Zašto je mržnja prema ženama temelj suvremenog maskuliniteta?”.

Osim urednica emisije, o primjerima “desničarsko-fašističkog draga” govorit će prevoditeljica i kulturalna kritičarka Karla Kurtoić.

Više detalja o programu pronađite ovdje.

Program čini obljetnička izložba, a pokreće se i novi digitalni arhiv koji će od 17. prosinca biti dostupan na adresi arhiv.kic.hr, dok će večer otvorenja zaokružiti jazz program inspiriran Modern Jazz Quartetom – svojevrsna glazbena posveta KIC-ovoj povijesti.

“KIC je osnovan 1965. kao Centar za kulturu i informacije, s vizijom da se putem inovativnih formi progovara o suvremenim društveno-političkim zbivanjima, kulturnoj politici i najvažnijim društvenim temama”, a od svojih početaka razvijao je “širok spektar programa – od informativno-političkih i književnih, preko likovnih i glazbenih, do filmskih i opće-kulturnih sadržaja. Godine 1969. u sklopu ustanove osnovana je Galerija Forum, kojom je upravljao tim renomiranih umjetnika predvođen Edom Murtićem, a kasnije proširenom Studijem GF posvećenim mladim, još neafirmiranim autorima”, stoji u najavi.

Postav izložbe u Galeriji Forum “prati prva dva desetljeća Centra i njegovu specifičnu ulogu u lokalnom kontekstu, u vrijeme socijalističkog modernizma, obilježeno intenzivnim društvenim razvojem i specifičnim jugoslavenskim političkim kontekstom”. Istovremeno, moći će se pogledati instalacija s multimedijalnim sadržajem, a koju su oblikovale dizajnerica Petra Milički i arhitektica Iva Maria Jurić, dok oncepciju potpisuje Jelena Pašić“, stoji u najavi programa.

Online arhiv omogućuje pregled gradiva koje uključuje plakate, fotografije, tiskane publikacije, filmske zapise i tonske snimke zabilježene u posljednjih šezdeset godina KIC-ova djelovanja.

Izložba ostaje otvorena do 31. siječnja.

Human Rights Film Festival posvećen je ljudskopravaškim temama i autorskom filmu, a ove godine donosi dvadeset i jedno filmsko ostvarenje – igrane, dokumentarne i eksperimentalne filmove koji su obilježili tekuću godinu. Festival će u ponedjeljak, 1. prosinca u 19 sati u Kinoteci otvoriti domaći dokumentarni film Ono što treba činiti Srđana Kovačevića.

Film Ono što treba činiti svoju je svjetsku premijeru imao na Međunarodnom festivalu dokumentarnog i animiranog filma DOK Leipzig 2025. godine, a donosi priču “o troje pojedinaca koji formiraju sindikat za pomoć imigrantima. Njihovo Radničko savjetovalište iz Ljubljane (Delavska svetovalnica) postaje svakodnevna adresa i jedini saveznik za brojne radnike sa Balkana, Afrike ili Azije, gdje svakodnevno traže pomoć”, stoji u najavi.

Pored filma otvaranja, Hrvatsku i regiju zastupaju raznovrsni art filmovi; animirani film Svi operateri su trenutno zauzeti autora Dalibora Barića, dokumentarni film Ne shvaćajte to ozbiljno Jelene Jureše u belgijsko-hrvatskoj produkciji, igrani film Linije života Daneta Komljana, Otapanje vladara Ivana Salatića, te Centar i Inventar  Ivana Markovića.

Human Rights Film Festival profilirao se kao festival koji prati i podržava rad najznačajnijih autorica i autora nezavisnog filma pa tako i ove godine donosi aktualne naslove Kelly Reichardt, Paola Sorrentina, Lava Diaza, Kamala Aljafarija, Masche Schilinski, Lászla Nemesa, Bena Riversa i mnogih drugih. 

Pored filmskog, festival uključuje i popratni, diskurzivni program koji za cilj ima otvoriti aktualne društveno političke teme u suradnji s kolegice i kolege iz beogradskog Studentskog kulturnog centra u egzilu (SKC u egzilu).

Detalje o satnici možete pronaći ovdje.

Dokumentarni film Petra Krelje Povratak (1975.) donosi priču o djevojčici kojoj socijalni radnik pokušava pronaći dom. Riječ je o kratkometražnom filmu koji u trinaest minuta izlaže složenu priču o odnosu doma i socijalnih ustanova. Na rasporedu se nalazi i dugometražni igrani film Tri Ane (1959.) Branka Bauera o potrazi oca za kćeri izgubljenoj u ratu. Tri Ane naturalistička je melodrama koja je “nakon nedavne revalorizacije dobila zasluženi status klasika i prepoznata je kao najava jugoslavenskog crnog vala”, stoji u najavi.

Uoči projekcije uvodnu riječ održat će Dubravka Zima, nastavnica povijesti hrvatskog filma na Fakultetu hrvatskih studija. Kustos programa je Juraj Kukoč, viši filmski arhivist iz Hrvatske kinoteke.

Ulaz na projekciju je besplatan, a više detalja pronađite ovdje.