“Gošća tribine Sonja Leboš problematizirat će sjećanje grada kroz filmsku perspektivu te utjecaj filmske industrije na identitet grada. Zagreb je puno više u filmu nego što se može pretpostaviti. Preko sto godina u filmu dokumentirani su gradski trgovi, ulice, parkovi…. Leboš nam nudi jednu novu perspektivu kroz koju možemo kritički misliti grad”, ističe se u najavi tribine. 

Na tribini će govoriti antropologija Sonja Leboš i etnologinja i povjesničarka dr.sc. Valentina Gulin-Zrnić, a moderirati ju dr.sc. Tomislav Pletenac. Autorica i voditeljica projekta je sociokulturna antropologinja dr.sc. Senka Božić-Vrbančić. 

Naime, u modernom političkom sistemu izbjeglice su tako grupe ljudi koje su smještene između teritorija suverenih nacionalnih država predstavljajući “višak” u međunarodnom poretku nacionalnih država. Izmješteni, dis-locirani, počesto bez države, odnosno, političke zajednice u koju bi se mogli vratiti, izbjeglice plutaju u ispražnjenom političkom prostoru, prostoru “ničega”, “limbu” ostavljeni na milost i nemilost različitih aktera.

Na predavanju Od Josa do Zagreba u srijedu, 14. svibnja u 20 sati će se lokalno-globalna problematika izbjegličkih kretanja i njihova aktualnost u suvremenom svijetu tematizirati kroz život Walea Shonyikia Princa, azilanta iz Nigerije koji živi u Zagrebu, i ciklus fotografija Ane Mihalić Tu i tamo.

Ana Mihalić je u svom umjetničkom radu tematizirala njegova sjećanja na odlazak iz Nigerije, negdašnji život te konstrukciju novog hibridnog identiteta u Zagrebu. Upravo ti aspekti izbjegličkog iskustva te njihova umjetnička reprezentacija činit će početne točke “s kojih” će se progovoriti o izbjegličkom iskustvu “s ruba”.  Sudjeluju autorica i voditeljica projekta prof.dr.sc. Senka Božić-Vrbančić i gosti dr.sc. Duško Petrović i fotografkinja Ana Mihalić.

Tribina će se održati u sklopu  interdisciplinarnog projekta koji se bavi problematikom vezanom uz propitivanje različitih načina konstruiranja javnog sjećanja te ulogom kulturnih memorija u formiranju kolektivnog identiteta.

Projekt kvARTura: kulturne memorije bavi se kulturnim memorijama koje su formirane izvan formalnih povijesnih diskursa, ali artikuliraju s tim diskursima, te analizom procesa kojim su memorije postale dio popularne kulture. Istraživat će se različita građa (performans, usmene povijesti, film, umjetnost, urbani prostor …) s posebnim fokusom na analizu popularizacije memorije, odnosno kroz analizu načina na koji je sjećanje ispripovijedano kroz popularnu kulturu.

Kulturne memorije kao područje istraživanja u posljednjih dvadeset godina postaju sastavni dio raznih disciplina: od antropologije, sociologije, kulturne geografije, povijesti, kulturnih studija do književnosti, studija performansa, povijesti umjetnosti i filmskih studija. U kontekstu u kojem dijalog između prošlosti i sadašnjosti nikad ne završava, način na koji pojedinci i čitave zajednice pamte prošlost i identificiraju se s njome složen je proces artikuliran kroz različitosti i sličnosti te oblikovan raznim značenjima koje pridajemo tim pojmovima. Ovaj se projekt bavi kulturnim memorijama koje su formirane izvan formalnih povijesnih diskursa, ali se u tim diskursima artikuliraju, te analizom procesa kojim su memorije postale dio popularne kulture. Istražuje se različita građa, poput performansa, usmene povijesti, filma, umjetnosti, urbanoga prostora, s posebnim osvrtom na analizu popularizacije memorije odnosno analizu načina na koji je sjećanje ispripovijedano kroz popularnu kulturu.

Projekt okuplja, povezuje i potiče na suradnju umjetnike, aktiviste, studente i samostalne istraživače koji se bave uključivanjem kulturnih memorija u svoj istraživački rad. Realizira se tijekom deset susreta u dva ciklusa istraživačkih radionica i tribina. Svibanjski odnosno lipanjski ciklus nastavlja se u listopadu i studenom najavljenim predavanjima i radionicama Renate Jambrešić Kirin (ženska sjećanja i sjećanja na žene iz prvih godina socijalizma), Tomislava Pletenca (povezanost traumatičnog iskustva, sjećanja i jezika), Maje Dubljević i Tanje Petrović iz Documente (osobna sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasilja), Džemala Sokolovića (o manje poznatoj, a svjetlijoj strani bosanske tragedije) te Nikice Gilića i Rajka Petkovića (memorija i sjećanje na primjerima iz klasika filmske umjetnosti).

Autorica i voditeljica projekta je Senka Božić, a detaljnije informacije o predavanjima, koja su slobodna i besplatna, možete pronaći ovdje.

KP / CKT

I AM 1984 govori o 1984. god. iz perspektive različitih realnosti i fikcija – od događaja iz nacionalne komunističke i svjetske povijesti, preko znanstvene fantastike, filmova i 3D animacije, te virtualnih svjetova interneta i video igara, uspostavljajući kompleksno nizanje informacija kroz formu predavanja. Neočekivane poveznice između autobiografskih i povijesnih činjenica uprizorene su kroz crtež….

Ovaj nagrađivani performans je dosad izveden u sedam europskih zemalja, između ostaloga u Centru Georges Pompidou, Musee Jeu de Paume i Menagerie de verre u Parizu.  

O performansu će u utorak, 5. lipnja, od 20 sati razgovarati Barbara Matijević, Senka Božić, Tomislav Pletenac i Mario Vrbančić.