Na sličan je način u svibnju objavljen i poziv za predlaganje članova vijeća, upućen ustanovama u kulturi, umjetničkim organizacijama i udrugama te drugim pravnim i fizičkim osobama koje djeluju u području kulture i umjetnosti. Umjesto da bude istaknuta na naslovnoj stranici Ministarstva, u skladu s ranijom praksom, objava je bila smještena u manje vidljivu kategoriju “Javni pozivi” unutar zasebne rubrike “Natječaji”. Već je tada otvoreno pitanje transparentnosti postupka, koje se sada ponovno javlja i u kontekstu objave novih sastava kulturnih vijeća.

Zadaća kulturnih vijeća, kako ih definira Zakon o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi, jest predlaganje ciljeva kulturne politike i mjera za njezino provođenje te, prije svega, vrednovanje programa i projekata od interesa za Republiku Hrvatsku. U praksi to znači da vijeća razmatraju prijave pristigle na javni poziv, a na temelju njihovih preporuka ministrica donosi konačne odluke o financiranju. Svako vijeće ima pet članova_ica, od kojih je jedan predsjednik_ca, a mandat im traje četiri godine. Zakon također propisuje da prilikom imenovanja ministrica treba voditi računa o stručnoj kompetenciji članova_ica i njihovoj ravnomjernoj regionalnoj zastupljenosti.

Od šest vijeća koja djeluju pri Ministarstvu, za nezavisnu kulturnu scenu posebno je relevantno ono za interdisciplinarne i nove umjetničke i kulturne prakse. Za razliku od područja poput književnosti, glazbe, dramske ili vizualne umjetnosti, jasno definiranih kroz disciplinarne podjele, ova kategorija otvara prostor za programe koji ih nadilaze i nastaju na sjecištima umjetničkih praksi. U uvjetima poziva ističu se, primjerice, istraživački procesi koji uključuju nove tehnologije i teorijska znanja, a posebno se vrednuju pristupi koji unose element inovativnosti i eksperimenta i otvaraju participativne formate usmjerene prema novim skupinama publike.

U novi saziv Kulturnog vijeća za interdisciplinarne i nove umjetničke i kulturne prakse imenovani su: Martina Gojčeta Silić, prodekanica za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, ujedno predsjednica Vijeća; Jelena Tamindžija Donnart, kustosica Umjetničke galerije Dubrovnik; Goran Galić, glavni urednik Vijenca; Emina Berbić Kolar, dekanica Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku; te ravnatelj HNK Šibenik Jakov Bilić.

Predsjednica Kulturnog vijeća za dramsku i plesnu umjetnost je teatrologinja Martina Petranović, znanstvena savjetnica na Odsjeku za povijest hrvatskog kazališta Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU-a. Uz nju, članovi su kazališna redateljica Nenni Delmestre, bivša ravnateljica Drame HNK-a Split; Marin Blažević, bivši intendant HNK-a Ivan pl. Zajc u Rijeci, koji je prije toga predavao na Akademiji dramske umjetnosti i Muzičkoj akademiji u Zagrebu; glumica Sandra Lončarić, dugogodišnja članica Drame HNK-a Osijek; te glumac Ivica Pucar, član ansambla Gradskog dramskog kazališta Gavella.

U Kulturnom vijeću za glazbenu i glazbeno-scensku umjetnost predsjednica je muzikologinja Hana Breko Kustura, znanstvena suradnica u stalnom zvanju na HAZU-u i redovna profesorica na Muzičkoj akademiji u Zagrebu specijalizirana za srednjovjekovnu glazbu. Uz nju, u vijeću su dirigentica Antoaneta Radočaj Jerković, redovita profesorica na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, gdje predaje kolegije iz područja zborske umjetnosti, dirigiranja i glazbene pedagogije; Filip Pavišić, dirigent u Operi HNK-a Osijek i bivši ravnatelj Opere te kuće; pijanistica Tamara Jurkić Sviben, prodekanica za znanost, umjetnost i suradnju na Učiteljskom fakultetu, pročelnica Odjela za glazbu Matice hrvatske, ujedno dugogodišnja urednica glazbene rubrike časopisa Vijenac; te jazz glazbenik i skladatelj, dugogodišnji član Jazz orkestra HRT-a Miro Kadoić.

Sastav Kulturnog vijeća za vizualne umjetnosti predvodi Gordana Bakić, slikarica i profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu te redovita članica Razreda za likovne umjetnosti HAZU-a. Uz nju, članovi su viša kustosica-pedagoginja Kristina Delalić Vetengl iz Muzeja likovnih umjetnosti u Osijeku; kipar Ivan Fijolić; slikar i profesor na Umjetničkoj akademiji u Splitu Viktor Popović; te povjesničarka umjetnosti Anita Ruso Brečić, viša asistentica na Filozofskom fakultetu u Osijeku, gdje predaje kolegije iz područja renesanse i baroka, ujedno i kreatorica platforme Moje! za posredovanje u umjetninama.

Predsjednica Vijeća za knjigu i nakladništvo je Zrinka Stričević Kovačević, profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (Katedra za slovački jezik i književnost), članica Hrvatskog filološkog društva i Odjela za književnost Matice hrvatske. Članovi su viša lektorica na Odsjeku za talijanistiku Ana Badurina, prevoditeljica i bivša predsjednica Društva hrvatskih književnih prevodilaca; akademik Ratko Cvetnić, pisac i član Razreda za književnost HAZU-a; Sanja Roić, redovna profesorica na Odsjeku za talijanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu te Snježana Šetka, predsjednica ogranka Matice hrvatske u Splitu i dugogodišnja novinarka i urednica Slobodne Dalmacije, gdje je uređivala posebno izdanje Europa namijenjeno hrvatskoj dijaspori te pisala i uređivala sadržaje na vjerskom portalu Misija.

Konačno, Kulturno vijeće za kulturno-umjetnički amaterizam čine Katarina Bušić, muzejska savjetnica u Etnografskom muzeju u Zagrebu i predsjednica Upravnog vijeća Ansambla LADO; Tomislav Habulin, glazbeni pedagog i voditelj pjevanja u zboru “Ivan Goran Kovačić”; trombonist i skladatelj Vanja Lisjak; Krunoslav Šokac, plesač i pjevač tradicijske glazbe, do 2024. umjetnički voditelj Ansambla LADO; te Tvrtko Zebec, etnolog specijaliziran za tradicijske plesove, znanstveni savjetnik u Institutu za etnologiju i folkloristiku i umjetnički voditelj Međunarodne smotre folklora u Zagrebu.

Ovaj će sastav kulturnih vijeća u narednom razdoblju imati ključnu ulogu u oblikovanju kulturnih politika i usmjeravanju budućeg financiranja, a prva prilika za to bit će Javni poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi za 2026. godinu, otvoren do 8. listopada u 17 sati.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Iza scene koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Iako je riječ o važnom pozivu koji određuje budući sastav tijela s ključnom ulogom u vrednovanju kulturnih programa, objava nije istaknuta na naslovnici mrežnih stranica Ministarstva kulture i medija, već je poziv objavljen isključivo u manje vidljivoj kategoriji Javni pozivi, unutar rubrike Natječaji. U isto vrijeme, na naslovnoj stranici Ministarstva uredno je istaknut javni poziv objavljen neposredno prije ovog – onaj za dodjelu nagrada najboljim knjižarama u 2025. godini, kao i niz drugih javnih poziva koji se redovito objavljuju među vijestima na naslovnici. Do objave ovog teksta poziv nije podijeljen ni putem službene Facebook stranice Ministarstva.

Prema važećem Zakonu o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi, dovoljno je da se javni poziv objavi na mrežnim stranicama Ministarstva, nije propisana nužnost njegova dodatnog isticanja. Ipak, s obzirom na važnost poziva i činjenicu da Ministarstvo većinu javnih poziva redovito dijeli među istaknutim vijestima na naslovnici te putem društvenih mreža, moglo bi se očekivati da se i ovaj poziv komunicira putem uobičajenih kanala kako bi bio dostupniji i vidljiviji stručnoj i široj javnosti. Budući da je na isti način bio objavljen i poziv iz 2021. godine, takva praksa otvara pitanja o transparentnosti procesa imenovanja.

Slična pitanja otvorila su se i prilikom donošenja novog zakona o kulturnim vijećima, koji je 2022. godine zamijenio dotadašnji pravni okvir. Naime, aktualni sastav kulturnih vijeća imenovan je 2. srpnja 2021. godine, na temelju tada važećeg Zakona o kulturnim vijećima. U međuvremenu je donesen novi Zakon o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi, kojim su izmijenjeni obuhvati i nazivi pojedinih vijeća.

Iako je u Nacrtu zakona upućenom u javno savjetovanje stajalo da će se u roku od mjesec dana od njegova stupanja na snagu pokrenuti postupak imenovanja novih vijeća, a mandat dotadašnjih članova prestati imenovanjem novih, ta je odredba u konačnom tekstu izostavljena. Umjesto toga, u finalni tekst Zakona naknadno je unesena odredba prema kojoj postojeća vijeća nastavljaju s radom do isteka mandata, odnosno do razrješenja.

Uz pitanje načina na koji se članovi vijeća imenuju, jednako je važno sagledati i njihovu stvarnu ulogu u odlučivanju o javnim potrebama u kulturi. Prema spomenutom Zakonu o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi, ta tijela imaju savjetodavnu ulogu u sustavu dodjele sredstava. Među ključne zadaće članova vijeća spada stručna evaluacija programa i projekata prijavljenih na javne pozive Ministarstva, kao i predlaganje kriterija prema kojima se oni vrednuju. Na temelju tih prijedloga nadležno tijelo – u ovom slučaju ministrica kulture – donosi konačne odluke o financiranju.

No, model rada kulturnih vijeća više je puta bio predmet javnih rasprava i zahtjeva za unaprjeđenje, posebno u dijelu koji se odnosi na dosljednost u poštivanju kriterija i obrazloženja donošenja odluka. Da se ministrica u svojim odlukama ne vodi nužno stručnim procjenama vijeća, a niti kriterijima javnog poziva, potvrdio je uvid u prijedlog Kulturnog vijeća za interdisciplinarne i nove umjetničke prakse za 2024. godinu, iz kojeg je vidljivo da konačne odluke Ministarstva u više slučajeva odstupaju od prijedloga vijeća.

Unatoč otvorenim pitanjima vezanima uz dosadašnje funkcioniranje kulturnih vijeća, članovi tih tijela bi, sukladno Zakonu, trebali pridonijeti stručnom, transparentnom i uključivom odlučivanju o financiranju kulture, ali i usmjeravanju kulturne politike u cjelini. Predstojeće imenovanje novih članova bi stoga trebalo biti prilika za jačanje povjerenja u rad vijeća i osnaživanje uloge struke u kulturnom sustavu.

Poziv za predlaganje članica i članova vijeća otvoren je do 4. lipnja 2025.

Konferencija se održava nakon javne objave prijedloga Kulturnog vijeća za interdisciplinarne i nove umjetničke prakse s popisom programa i projekata te predloženim iznosom financijske potpore, koji pokazuje kako ministrica odluke o financiranju donosi uz zaobilaženje prijedloga stručnog Vijeća, bez jasnih obrazloženja i pravila jednakih za sve prijavitelje.

“Smatramo da ovakav način upravljanja javnim sredstvima, gdje se pojedinim prijaviteljima bez jasnih, nedvosmislenih i sljedivih kriterija i procedura dodijeljeni iznos povećavaju, smanjuju ili im se odbijaju programi, nastavlja na dugogodišnje netransparentne prakse ovog ministarstva koje prijavitelje stavlja u nepovoljan i nepravedan položaj”, poručuju iz Klubture. 

Najavljuju kako će se na konferenciji dotaknuti i drugih ključnih pitanja upravljanja kulturnim sektorom od strane Ministarstva kulture i medija RH, a uz predstavnika Saveza udruga Klubtura Domagoja Šavora, govore Ana Kutleša iz udruge BLOK – Lokalne baze za osvježavanje kulture i Tonči Kranjčević Batalić iz splitske Platforme Doma mladih.

Tko i kako donosi odluke?

Prema Zakonu o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi usvojenom 2022. godine, Vijeće izrađuje prijedlog na temelju kojeg davatelj financijskih sredstava donosi odluku o dodjeli sredstava. Prijedlog vijeća savjetodavnog je karaktera, a ovlasti davatelja financijskih sredstava u ime Republike Hrvatske obavlja ministrica kulture. Ukratko, kakve god odluke o financiranju bile donesene, za njih je fiskalno i vrijednosno odgovorna ministrica kulture.

Kako u dopisu povodom ZPPI-ja navodi Ministarstvo kulture i medija, prijedlog Vijeća za 2024. godinu izrađen je nakon provedenog postupka vrednovanja programa i projekata te dostavljen donositelju odluke o financiranju. Taj postupak propisuje članak 15. spomenutog Zakona, prema kojem vijeća u svom radu, između ostalog, stručno vrednuju i ocjenjuju programe i projekte prijavljene na javni poziv i predlažu kriterije njihova vrednovanja. Na ovom mjestu važno je istaknuti, kao što i samo Ministarstvo kulture i medija navodi, da dokumenti koji bi upućivali da je taj postupak zaista proveden, poput evaluacija programa ili obrazloženja odluka – ne postoje. Stručne ocjene Vijeća dostupne su nam samo u obliku predloženog iznosa financiranja koji se nalazi u ovoj tablici.

Uvidom u nju ipak možemo vidjeti što je Kulturno vijeće za interdisciplinarne i nove umjetničke i kulturne prakse (u sastavu Branka Benčić, predsjednica, i članovi Nina Križan, Martina Miholić, Martina Silić i Zlatko Vidačković) predložilo, a što je ministrica Nina Obuljen Koržinek na koncu odlučila.

Što je Vijeće odlučilo?

Kulturno vijeće za interdisciplinarne i nove umjetničke i kulturne prakse u svom se radu vodilo uvjetima propisanim u Uputama za predlagatelje. Prema Uputama, programi koji nisu prihvatljivi za financiranje su oni koji po svojim temeljnim karakteristikama pripadaju programskim djelatnostima koja vrednuju druga kulturna vijeća, zatim programi koji se odnose na medijsku produkciju i audiovizualno stvaralaštvo te programi koji se odnose na izradu i održavanje mrežne stranice i objavu elektroničkih publikacija, razvoj mobilnih aplikacija i sl. Nisu prihvatljivi ni programi za čiju su realizaciju tražena sredstva samo od Ministarstva kulture i medija, programi koji nisu izvršili dosadašnje obveze prema Ministarstvu te programi koji nisu prijavljeni u skladu s propozicijama Poziva i Uputa.

U tom smislu, od 508 prijavljenih programa, Vijeće je više od 200 programa odbilo jer su prijavitelji za realizaciju tražili samo sredstva Ministarstva kulture i medija (oznaka C u tablici), dok je sedam programa odbilo jer ne pripadaju programskoj djelatnosti interdisciplinarnih i novih umjetničkih i kulturnih praksi. Sve ostale programe Vijeće je predložilo za financiranje. Ako su programi prijavljeni u krivoj potprogramskoj djelatnosti (cjelogodišnji programi, razvoj i produkcija projekata mladih umjetnika do 30 godina, umjetnička istraživanja i produkcije, festivali i manifestacije, edukativni program), Vijeće ih je prebacilo u točnu kategoriju.

Što je ministrica kulture odlučila?

Od oko 200 programa odbijenih zbog toga što nemaju sufinanciranje, za sedam programa financiranje je ipak odobreno. Od 16 programa koje je Vijeće stručnom procjenom odbilo jer ne pripadaju programskoj djelatnosti, dva su programa odlukom ministrice ipak odobrena za financiranje. Unatoč odluci Vijeća o financiranju i prijedlogu iznosa, 14 programa je iz financiranja u potpunosti izbačeno. Povećan je iznos koji je Vijeće odredilo za financiranje 49 programa, i to na način da je tek osam programa ostvarilo povećanje veće od 1000 eura. Za tri programa smanjen je iznos koji je Vijeće predložilo.

Kulturno vijeće za interdisciplinarne i nove umjetničke i kulturne prakse dosljedno je donijelo prijedlog odluke o financiranju, držeći se uvjeta koje je zajedno s Ministarstvom (članak 15. Zakona) izradilo za konkretni poziv. Nameće se pitanje zašto je i na temelju kojih kriterija ministrica kulture donijela odluke kojima, suprotno prijedlogu Vijeća, pojedine programe u potpunosti izbacuje iz financiranja, nekima povećava predložena sredstva ili pak u financiranje propušta programe koji ne ispunjavaju uvjete propisane natječajem. Ovo smo pitanje postavili ministrici, a komentar smo tražili i od predsjednice Vijeća za interdisciplinarne i nove umjetničke prakse, no do objave teksta nismo dobili njihove odgovore.

Izostanak evaluacije svakog programa predloženog za financiranje u ovom kontekstu dodatno doprinosi netransparentnosti jer, osim što prijaviteljima programa otežava promišljanje sadržaja koji produciraju u svjetlu njegovog razvoja i održivosti, ne postoji niti jasno izraženo i javno dostupno stručno vrednovanje koje bi predstavljalo branu proizvoljnosti. Ovako možemo zaključiti samo to da se radi o arbitrarnoj odluci koja nije utemeljena ni na čemu provjerljivom, mjerljivom ili dokazivom, čime Nina Obuljen Koržinek prijavitelje stavlja u neravnopravan položaj, kršeći time propise Republike Hrvatske u čije ime ove odluke donosi.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kulturne trase društvenosti koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Ministarstvo kulture otvorilo je 17. svibnja javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o kulturnim vijećima. Savjetovanje je otvoreno do 1. lipnja, iako Zakon o pravu na pristup informacijama propisuje da su tijela javne vlasti dužna provesti savjetovanje u pravilu u trajanju od 30 dana. Zbog nespretne formulacije koja spaja “dužnost” i “u pravilu”, ostavštini bivše Vlade, na Povjerenici za informiranje sada je uspostavljanje prakse tumačenja izraza “u pravilu”.

Tijekom 1990-ih država se za kulturu brinula na razini financiranja i kontrole ravnateljskih pozicija javnih institucija u kulturi, a financijske potpore bile su rezervirane za javne ustanove kojima su se podmirivali osnovni troškovi infrastrukture, tzv. hladni pogon. Uvođenjem modela “javnih potreba” 1993. otvaraju se jednogodišnji javni natječaji za potporu programima javnim kulturnim ustanovama te u manjoj mjeri organizacijama i pojedincima s izvaninstitucionalne scene. O financiranju, po principu onoga što je u interesu Republike Hrvatske, odlučivale su komisije koje je imenovalo Ministarstvo kulture. 

Zakon o kulturnim vijećima donesen je 2001. “radi predlaga­nja ci­ljeva kulturne politike i mjera za njezino provođe­nje, a posebice predlaga­nja programa javnih potreba u kulturi (…) te radi ostvarivanja utjecaja kulturnih djelatnika i umjetnika na donoše­nje odluka važnih za kulturu i umjetnost”. Zakon se mijenjao 2004, 2009. i 2013. godine. Godine 2004. Ministarstvo je bez ikakve javne rasprave i kroz hitnu saborsku proceduru pokušalo ukinuti neka od postojećih vijeća te umanjiti njihovu ulogu u odlučivanju o javnom financiranju u kulturi. Iste je godine donesen Zakon o osnivanju kulturnih vijeća županija i gradova koji imaju više od 30 tisuća stanovnika, a izmjenama i dopunama iz 2013. taj je broj smanjen na 20 tisuća.

U aktualnom prijedlogu zakona izmijenjen je osnovni cilj osnivanja vijeća. Brisana je njihova uloga u predlaganju ciljeva kulturne politike i mjera za njezino provođenje, a naglašena je savjetodavna uloga pri “razvoju kulture i umjetnosti”. Vijeća više ne pružaju stručnu pomoć ministru kulture pri provedbi godišnjih i dugoročnih (koji se, podsjetimo, ukidaju novim Pravilnikom o izboru i utvrđivanju programa javnih potreba u kulturi) programa niti suodlučuju o utvrđivanju kulturne politike. 

S obzirom da “neka od dosadašnjih kulturnih vijeća nisu zaživjela ni opravdala potrebu njihova osnivanja” te se “nije ukazala ni potreba za osnivanjem drugih kulturnih vijeća”, novim se Zakonom ukida Vijeće za financiranje međunarodnih projekata, ali i stavak 2. članka 2. koji propisuje mogućnost osnivanja novih vijeća “slijedeći razvoj suvremene umjetnosti, kulture i kreativnih industrija”. Dosadašnji naziv Vijeća za dramsku i plesnu umjetnost te izvedbene umjetnosti mijenja se u Vijeće za kazališnu umjetnost, Vijeće za glazbu i glazbeno-scenske umjetnosti u Vijeće za glazbenu umjetnost, Vijeća za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost u Vijeće za knjigu i nakladništvo, Vijeća za inovativne umjetničke i kulturne prakse u Vijeće za inovativne umjetničke prakse. Tako su inovativne kulturne prakse izbačene iz Zakona što će svakako rezultirati i drugačijim tumačenjima programa prikladnih za financiranje.

A njih će sada predlagati vijeća od pet članova koja neće činiti kulturni djelatnici i umjetnici te drugi stručnjaci koji “svojim dosadašnjim dostignućima i poznavanjem problema vezanih uz utvrđivanje i provedbu kulturne politike mogu pridonijeti ostvarenju ciljeva radi kojih je Vijeće osnovano”, već oni “afirmirani u svojim područjima”. Također, u radu sjednica bez prava odlučivanja sada mogu sudjelovati i “drugi stručnjaci” ne nužno vezani uz područje kulture i umjetnosti.

Prema prijedlogu, izbor članova Vijeća pokreće ministar javnim pozivom ustanovama u kulturi, umjetničkim organizacijama i udrugama te drugim pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju djelatnost u području kulture i umjetnosti za podnošenje pisanih i obrazloženih prijedloga kandidata. Iz prijedloga zakona izbačene su udruge iz područja kulture, a dodane “druge pravne i fizičke osobe”. Po novom, član Vijeća može biti razrješen i “ako svojim djelovanjem ili ponašanjem narušava ugled Vijeća ili ministarstva nadležnog za poslove kulture”. Članovi vijeća stavljaju mandat na raspolaganje ako prestane mandat ministru koji je donio odluku o njegovom imenovanju. 

Brisan je članak 12. koji je osiguravao posebnu pozornost “promicanju potreba u kulturi i umjetnosti nacionalnih manjina i njihovom kulturnom stvaralaštvu” te članak 13. koji je pripisivao “promicanje hrvatskoga kulturnog i umjetničkog stvaralaštva u inozemstvu” i mjere koje “omogućuju hrvatskoj javnosti da se upoznaje s priznatim vrijednostima i suvremenim nastojanjima u umjetnosti i kulturi drugih naroda”, kao i stavak 2. tog članka koji propisuje da vijeća u svom radu potvrđuju načela multikulturalnosti.

Javnost rada Vijeća ostvaruje se objavljivanjem zapisnika o radu Vijeća zajedno s odlukom ministra na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za poslove kulture. Još je jedna zanimljivost vezana uz “novu” kulturnu politiku ministra Hasanbegovića. Već naslov članka 2. “Kulturna vijeća pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture” unosi novu terminologiju koju potvrđuje članak 3. kada govori o “ministru nadležnom za kulturu” te se takvi pojmovi protežu cijelim Zakonom. Dakle, zakon više ne spominje Ministarstvo i ministra kulture već resor i njegovog čelnika “nadležne za kulturu”. Ne želeći prejudicirati značenje ove promjene, valja nam samo podsjetiti na moć jezika koji ne samo opisuje stvarnost već ju istovremeno i stvara. Ono što postoji u jeziku, uskoro počinje postojati u stvarnosti. Ili iz nje nestaje, ovisno o volji zakonodavca.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Pozvane su javne gradske ustanove kulture, udruge kulture i umjetnosti i druge pravne osobe s područja kulture i umjetnosti i samostalni umjetnici da podnesu pisane i obrazložene prijedloge kandidata za izbor članova kulturnih vijeća do petka, 4. listopada.

Ministarstvo kulture uputilo je javni poziv za predlaganje članova kulturnog vijeća za dramsku i plesnu umjetnost te izvedbene umjetnosti i kulturnog vijeća za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost.

Pozivaju se institucije i udruge iz područja kulture i umjetnosti da podnesu pisane i obrazložene prijedloge kandidata za izbor članova Vijeća koja se osnivaju pri Ministarstvu kulture iz navedenih područja kulture i umjetnosti, i to do 19. listopada.

Za članove vijeća Grada i Ministarstva imenuju se kulturni djelatnici i umjetnici te drugi stručnjaci koji svojim dosadašnjim dostignućima i poznavanjem problema vezanih uz utvrđivanje i provedbu kulturne politike mogu pridonijeti ostvarivanju ciljeva zbog kojih su vijeća osnovana.

Poziv Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport pronađite ovdje, a javni poziv Ministarstva kulture ovdje.

GUOKS / MINK

Trenutačno smo ponovno suočeni s izazovom promjene zakonodavnog okvira glede odlučivanja ali koje je, prema mišljenju stručne ali i šire javnosti, prošlo nedovoljno kvalitetnu javnu raspravu”, stoji u najavi tribine koja će biti održana 4. travnja u KIC-u, s početkom u 19 sati.

Organizatori pozivaju sve zainteresirane da se uključe i ponude svoja razmišljanja o načinu odlučivanja u kulturi. Na tribini sudjeluju Vitomira Lončar, Nina Obuljen Koržinek i Sanjin Dragojević, a moderatorica je Danijela Stanojević. 

Nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kulturnim vijećima utvrđuju se područja za koja se osnivaju kulturna vijeća, uređuje se sastav kulturnih vijeća, pitanje sukoba interesa za članove kulturnih vijeća, obvezno osnivanje vijeća za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje imaju više od dvadeset tisuća stanovnika. Prijelaznim i završnim odredbama propisuje se nastavak rada postojećih kulturnih vijeća, rok za izbor novoosnovanih vijeća te imenovanje dva nova člana onih Vijeća za koje se utvrdi da će imati sedam članova.

Mišljenja, primjedbe i prijedloge o budućem Nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kulturnim vijećima možete slati na ovu adresu najkasnije do 15. rujna 2012. godine.