<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>kultura sjećanja &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/kultura_sjecanja/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Thu, 12 Nov 2026 09:52:11 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.4</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>kultura sjećanja &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Ratovi sjećanja</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/tema/ratovi-sjecanja/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ivana Pejić]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 08 Apr 2026 15:06:26 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Tema]]></category>
		<category><![CDATA[Civil Liberties Union for Europe]]></category>
		<category><![CDATA[kultura sjećanja]]></category>
		<category><![CDATA[oluja]]></category>
		<category><![CDATA[rat]]></category>
		<category><![CDATA[tomo medved]]></category>
		<category><![CDATA[YIHR]]></category>
		<category><![CDATA[za hrvatsku slobode]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?p=82904</guid>

					<description><![CDATA[Slučaj napada na YIHR potvrđuje obrazac političkog obračuna s neistomišljenicima koji započinje diskreditiranjem, nastavlja se zastrašivanjem, a završava institucionalnim discipliniranjem.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">U ponedjeljak, 30. ožujka <a href="https://www.liberties.eu/en">Civil Liberties Union for Europe</a> objavljuje <a href="https://www.liberties.eu/f/wtaqoq">opsežno izvješće</a> o stanju vladavine prava u Europskoj uniji, u kojem Hrvatsku svrstava među države koje “dosljedno i namjerno” slabe demokratske standarde, među ostalim i kroz pritiske na organizacije civilnog društva. Reakcije vladajućih stižu brzo i očekivano: negiraju se nalazi o pogoršanju stanja u pravosuđu i medijima, a izvješće se odbacuje kao politički motivirano – kao “denuncijantski pamflet” iza kojeg navodno stoje simpatizeri lijevih opcija s ciljem crnjenja Hrvatske pred očima svijeta.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Dan kasnije, u utorak ujutro, jedna od organizacija koje se u posljednje vrijeme redovito nalaze na meti napada s političke desnice, Inicijativa mladih za ljudska prava (<a href="https://www.yihr.hr/?locale=hr">YIHR</a>), evakuira svoj ured na zagrebačkoj Trešnjevci. U kuverti otvorenoj na radnom stolu nalazi se bijeli prah i poruka “neurotoksin”. Slijedi poziv policiji, očevid, potom i uključivanje postrojbe za nuklearno-biološko-kemijsku obranu. Ubrzo se utvrđuje da je riječ o bezopasnoj tvari, izbjeljivaču brašna. Važnije od same supstance je poruka koju ona nosi, kao čin zastrašivanja upućen organizaciji koja se bavi ljudskim pravima i suočavanjem s nasljeđem ratova devedesetih.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Treći čin dolazi već u četvrtak. Na adresu Inicijative, koja je samo dva dana ranije bila meta prijetnje, stiže novi napad, ovog puta iz samog vrha vlasti. Ministar hrvatskih branitelja<strong> Tomo Medved</strong> <a href="https://n1info.hr/vijesti/ministarstvo-branitelja-inicijativa-mladih-za-ljudska-prava-gradi-lazni-narativ-o-oluji/">javno proziva</a> organizaciju zbog Erasmus+ programa koji provodi pod nazivom <em>Kad kažeš Oluja</em>, zamišljenog kao prostor susreta mladih iz Hrvatske i Srbije i razmjene različitih iskustava i sjećanja na rat. Dok ga YIHR predstavlja kao “prvi primjer strukturiranog dijaloga o ratu među mladima iz poslijeratne generacije”, u priopćenju Ministarstva program se opisuje kao pokušaj “izgradnje lažnog narativa” koji “vrijeđa dostojanstvo hrvatskih branitelja i svih stradalnika iz Domovinskog rata”, uz kategoričko odbacivanje ideje da Operacija Oluja može biti promišljana i kao iskustvo koje uključuje dimenziju stradanja i traume srpskih civila.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Tako smo u par koraka stigli do prepoznatljivog obrasca obračuna s neistomišljenicima koji pratimo već neko vrijeme, a koji kreće s delegitimiranjem svake kritike, potom se prelijeva u anonimno zastrašivanje, da bi završio institucionalnim discipliniranjem. Možda bi i vladajući prepoznali da svojim napadima potvrđuju ono na što upozoravaju izvještaji o rapidnom rasapu demokratskih standarda, da nisu zalijepljeni (p)ocrnjenom Hrvatskom.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Na tu razinu političke instrumentalizacije institucija pažnju su skrenuli i članovi Inicijative, ukazujući u svom <a href="https://www.yihr.hr/hr/odgovor-i-poziv-ministarstvu-hrvatskih-branitelja-i-mladezi-hdz-a">odgovoru</a> ministru Medvedu na činjenicu da je reakcija Ministarstva, gotovo od riječi do riječi, u isto vrijeme objavljena i na <a href="http://facebook.com/reel/27020899644207384/?mibextid=wwXIfr&amp;share_url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fr%2F1DkQq571x8%2F%3Fmibextid%3DwwXIfr&amp;rdid=fcEZyQPg8qHnLl7t">kanalima Mladeži HDZ-a</a>. Takva podudarnost, kažu, briše granicu između javne institucije i političke stranke, pretvarajući ministarstvo iz tijela koje bi trebalo pružati podršku građanima u instrument političkog obračuna. Istaknuli su pritom i ulogu ministra “koji, u ozračju prijetnje i pritisaka na organizaciju civilnog društva, dodaje ulje na vatru i čini situaciju još manje sigurnom.”</p>



<p class="wp-block-paragraph">U nastavku odgovora razgrađuju ključne teze Ministarstva, prije svega optužbu o “lažnom narativu”, koja se u konkretnom slučaju odnosi na tvrdnju da njihov program izjednačava agresora i žrtvu te zanemaruje hrvatske žrtve. Takvu interpretaciju odbacuju, podsjećajući na dugogodišnji rad na mjestima stradanja i brojne programe koji uključuju komemorativne prakse i učenje o ratnim zločinima, uz naglasak na priznavanju svih žrtava i odgovornosti, bez obzira na njihov nacionalni predznak.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ministar se, naravno, mogao i izravno informirati o programu i radu Inicijative, no ne iznenađuje što to nije učinio, s obzirom na to da se činjenice o djelovanju civilnog društva sve češće podređuju političkom pozicioniranju na desnici. U tom smislu Inicijativa jasno prepoznaje politički okvir u kojem se ovaj napad odvija, pokazujući kako se rasprava o Oluji i njezinim posljedicama u javnom prostoru koristi za proizvodnju podjela: “Vidimo da nastojite prebaciti odgovornost s HDZ-a na hrvatske ratne veterane i na taj ih način iskoristiti za pranje obraza stranke. Kod nas, a ni kod hrvatske javnosti, to vam neće proći.”</p>



<p class="wp-block-paragraph">Da neće biti taoci jedne istine i jedne interpretacije povijesti, <a href="https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=pfbid026N1ee1ExgkYkHuf4d6oDBZfs2cDPoNQGzqvoydKgNEfLfGdmF8uC9oyRbypGJcnfl&amp;id=61580880520039">poručuju</a> i iz inicijative <em>Za Hrvatsku slobode </em>u reakciji na istup Ministarstva hrvatskih branitelja. Upozoravaju pritom da ovakvo djelovanje državne institucije predstavlja pritisak na civilno društvo i pokušaj sužavanja prostora za javnu raspravu, pri čemu se Ministarstvo pozicionira kao svojevrsni “arbitar povijesti”. Umjesto poticanja dijaloga, ističu, ovakve reakcije dodatno produbljuju društvene podjele i učvršćuju dominantni narativ u kojem se svako odstupanje proglašava neprihvatljivim. U takvom okviru, upozoravaju, svaka rasprava o odgovornosti ili civilnim žrtvama riskira biti označena kao “lažni narativ”, čime se sužava prostor za kritičko suočavanje s prošlošću.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kad je riječ o kritičkom promišljanju nedavne prošlosti, vrijedi se vratiti i samom programu koji je bio povod napada: <em>Kad kažeš Oluja</em>, kako ističu iz Inicijative, rezultat je suradnje mladih i stručnjaka iz Hrvatske i Srbije te uključuje različite perspektive – od institucionalnih do osobnih – s ciljem da sudionicima omogući bolje razumijevanje složenosti događaja i njihovih posljedica. <a href="https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSezC2fV8O8tfqroSW3DHUFaXvk1cPHAklR62-D1sRIfDlTmNw/viewform">Prijave za sudjelovanje</a> otvorene su do 8. travnja za one koji su zainteresirani za slojevito sagledavanje prošlosti i formiranje vlastitih stavova.</p>



<div style="height:20px" aria-hidden="true" class="wp-block-spacer"></div>



<p class="has-cyan-bluish-gray-color has-text-color has-link-color wp-elements-1 wp-block-paragraph" style="font-size:17px">Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta <em>Kultura u kontekstu</em> koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.<br></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Korčula after Party: Svijet na prekretnici</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/diskurzivno/korcula-after-party-svijet-na-prekretnici/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 18 Sep 2025 11:26:13 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[antifašizam]]></category>
		<category><![CDATA[filozofija]]></category>
		<category><![CDATA[korčula after party]]></category>
		<category><![CDATA[kultura sjećanja]]></category>
		<category><![CDATA[pravo na stanovanje]]></category>
		<category><![CDATA[revizionizam]]></category>
		<category><![CDATA[studentski aktivizam]]></category>
		<category><![CDATA[urbanizam]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=78310</guid>

					<description><![CDATA[Sedmo izdanje manifestacije Korčula after Party (KaP) održat će se od 18. do 21. rujna pod sloganom Svijet na prekretnici: društvo i otpori, a program se odvija u devet tematskih cjelina. Otvorenje festivala obilježit će projekcija filma Fiume o morte! Igora Bezinovića, ovogodišnjeg hrvatskog kandidata za Oscar nagrađenog s čak šest Zlatnih arena. Projekcija će...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Sedmo izdanje manifestacije <em>Korčula after Party</em> (KaP) održat će se <strong>od 18. do 21. rujna</strong> pod sloganom<em> Svijet na prekretnici: društvo i otpori</em>, a program se odvija u devet tematskih cjelina.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Otvorenje festivala obilježit će projekcija filma <em>Fiume o morte!</em> <strong>Igora Bezinovića</strong>, ovogodišnjeg hrvatskog kandidata za <em>Oscar</em> nagrađenog s čak šest Zlatnih arena. Projekcija će se održati u četvrtak, 18. rujna s početkom u 18:30 u <a href="https://kulturakorcula.hr/">Centru za kulturu Korčula</a>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kao povod ovogodišnjem tematskom usmjerenju festivala organizatori_ce ističu izazovno okruženje sloma međunarodnih odnosa, prodor nasilja, legitimizaciju ideje etničkog čišćenja, te defenzivu ljevice u Europi. Istaknuto mjesto čine i krize stanovanja kao i perspektive novih generacija &#8220;koje ne vide odgovore u onome što nudi ljevica&#8221;, te velike građansko-studentske demonstracije u Srbiji. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Među govornicima_cama organizatori ističu: <strong>Borisa Budena</strong>, Igora Bezinovića, <strong>Tonija Pruga, Dejana Atanackovića</strong>, <strong>Sennu Šimek</strong>, <strong>Nebojšu Blanušu, Hrvoja Klasića</strong>, <strong>Natku Badurinu</strong>, <strong>Anu Hofman, Teu Trutu, Jerka Bakotina, Jelenu Grobenski, Dragana Markovinu</strong> i druge.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Festivalski slogan objedinjuje niz tema o kojima će se raspravljati u korčulanskom Ljetnom kinu. Ovogodišnje tribine okupljene su pod tematskim naslovima: </p>



<ul class="wp-block-list">
<li><em>Odnos prema antifašizmu u Hrvatskoj danas</em> </li>



<li><em>Revizionizam i simboličko prisvajanje Domovinskog rata te kultura sjećanja</em></li>



<li><em>Antifašizam, revizionizam i kultura sjećanja u regiji</em></li>



<li><em>Nova geopolitička situacija u svijetu: raspad poslijeratnog poretka</em></li>



<li><em>Studentsko-građanski protesti u Srbiji i oblici uličnog i institucionalnog otpora</em></li>



<li><em>Zadruga za etično financiranje (ZEF) i zadružno stanovanje</em></li>



<li><em>Zadružno stanovanje: planiranje i izvedba</em></li>



<li><em>Proizvodnja, jednakost i solidarnost</em></li>



<li><em>Može li postojati pravo na stanovanje, mogući mehanizmi i prepreke.</em></li>
</ul>



<p class="wp-block-paragraph">Tribine se održavaju od petka do nedjelje s početkom u 18 sati. Više detalja pronađite <a href="https://www.facebook.com/events/1435638271007556">ovdje</a>.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><br><br> </p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Kulturpunkt u eteru: El Shatt i fragmenti sjećanja</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/podcast/audio/kulturpunkt-u-eteru-el-shatt/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Kristina Tešija]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 16 Jun 2023 11:07:48 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[el shatt]]></category>
		<category><![CDATA[Helena Klakočar]]></category>
		<category><![CDATA[ivan ramljak]]></category>
		<category><![CDATA[Kristina Tešija]]></category>
		<category><![CDATA[kultura sjećanja]]></category>
		<category><![CDATA[kulturpunkt u eteru]]></category>
		<category><![CDATA[Marko Mustapić]]></category>
		<category><![CDATA[radio rojc]]></category>
		<category><![CDATA[Rekultivacija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_podcast&#038;p=56083</guid>

					<description><![CDATA[Prva epizoda novog Kulturpunktovog podcasta posvećena je temi kulture sjećanja kroz priču o zbjegu u El Shatt. ]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><iframe src="https://podcasters.spotify.com/pod/show/gost-arhiva/embed/episodes/Kulturpunkt-u-eteru-El-Shatt-i-fragmenti-sjeanja-e25q4lb" height="120px" width="800px" frameborder="0" scrolling="no"></iframe></p>


<p class="wp-block-paragraph"></p>



<p class="wp-block-paragraph">Od sredine lipnja u programu Radio Rojca krenula je emisija&nbsp;<em>Kulturpunkt u eteru</em>&nbsp;koja će u dvotjednom ritmu, četvrtkom u 16.15 sati na radio valove donositi reportaže o društvenim temama čije refleksije nalazimo u suvremenom kulturnom i umjetničkom stvaralaštvu.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Prva emisija posvećena je temi kulture sjećanja, o kojoj govori kroz povijesnu priču o zbjegu u El Shatt. Ova važna epizoda jugoslavenske prošlosti koja je obilježila živote velikog broja stanovnika Dalmacije zatomljena je u službenom sjećanju, a uspomena na nju čuva se još uglavnom samo u obiteljskim pričama. Ipak, spas od zaborava donose sve brojniji kulturni i umjetnički poduhvati koji bilježe tragična ratna zbivanja, ali i iskustva oblikovanja novog života u nemilosrdnim uvjetima sinajske pustinje.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Urednica&nbsp;<strong>Kristina Tešija</strong>&nbsp;razgovarala je sa slikaricom i strip crtačicom&nbsp;<strong>Helenom Klakočar</strong>&nbsp;koja je obiteljska sjećanja na zbjeg utkala u grafički roman&nbsp;<em>El Shatt &#8211; fragmenti</em>. O procesu nastanka filma<em>&nbsp;El Shatt &#8211; nacrt za utopiju</em>&nbsp;koji će svoju svjetsku premijeru imati na <a href="https://www.fmfs.hr/novosti/" target="_blank" rel="noreferrer noopener">Festivalu mediteranskog filma</a> u Splitu govorio je redatelj&nbsp;<strong>Ivan Ramljak</strong>, dok je širi društveni, povijesni i politički kontekst ponudio sociolog&nbsp;<strong>Marko Mustapić&nbsp;</strong>s Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar”.&nbsp; </p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img fetchpriority="high" decoding="async" width="1240" height="1756" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/06/unnamed-2-1.jpg" alt="" class="wp-image-56090"/><figcaption class="wp-element-caption">Helena Klakočar, <em>El Shatt – fragmenti</em>, 2018.</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph"></p>



<p class="has-text-color wp-block-paragraph" style="color:#707374;font-size:16px">Emisija je objavljena u okviru projekta <em>Rekultivacija</em>, sufinanciranog sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. Premijerno je emitirana na Radiju Rojc 15. lipnja u 16:15h.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Mapiranje sjećanja na otpor</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/blic/mapiranje-sjecanja-na-otpor/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Hana Sirovica]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 22 Oct 2020 13:56:54 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Blic]]></category>
		<category><![CDATA[blok]]></category>
		<category><![CDATA[centar za mirovne studije]]></category>
		<category><![CDATA[Iva Zenzerović]]></category>
		<category><![CDATA[k-zona]]></category>
		<category><![CDATA[Kosjenka Laszlo Klemar]]></category>
		<category><![CDATA[kultura sjećanja]]></category>
		<category><![CDATA[lovorka šošić]]></category>
		<category><![CDATA[muzej susjedstva trešnjevka]]></category>
		<category><![CDATA[NOB]]></category>
		<category><![CDATA[prostori]]></category>
		<category><![CDATA[SF:ius]]></category>
		<category><![CDATA[tihana bertek]]></category>
		<category><![CDATA[tomislav augustinčić]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=mapiranje-sjecanja-na-otpor</guid>

					<description><![CDATA[U suradnji udruga BLOK i SF:ius objavljeno je virtualno izdanje ture koja mapira kulturu sjećanja na Narodnooslobodilačku borbu na Trešnjevki.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Pripremila: Hana Sirovica</p>
<p>Zagrebačka je Trešnjevka nastajala kao radnički kvart, a njezinu povijest oblikuju narativi koji iz različitih razloga danas ne čine dio službene povijesti &#8220;važnih&#8221; ličnosti i događaja te nisu zastupljeni kao dio povijesne i kulturne baštine. Najveća zagrebačku četvrt koja danas broji više od 120 000 stanovnika tijekom 20. stoljeća nastajala je u nagloj izgradnji i masovnom doseljavanju. Susjedstvo su formirale njegove tvornice i migracije radništva, kao i antifašizam koji mu je svojedobno donio nadimak Crvena Trešnjevka.&nbsp;</p>
<p>Upravo antifašistička kvartovska baština čini polazišni materijal ture <a href="https://www.muzejsusjedstvatresnjevka.org/ture/urbana-tura-kultura-sjecanja-na-narodnooslobodilacku-borbu-na-tresnjevki" target="_blank" rel="noopener"><em>Kultura sjećanja na Narodnooslobodilačku borbu na Trešnjevki</em></a> koju je osmislio etnolog <strong>Tomislav Augustinčić</strong> iz udruge <a href="http://www.sfius.org" target="_blank" rel="noopener">SF:ius</a>, a u suradnji s udrugom <a href="http://www.blok.hr">BLOK</a>. Nakon vođene šetnje ulicama Trešnjevke koja se održala početkom listopada, ova je tura u obliku virtualne mape objavljena i na stranici <a href="https://www.muzejsusjedstvatresnjevka.org" target="_blank" rel="noopener">Muzeja susjedstva Trešnjevka</a>. &#8220;Socijalistički spomenici na Trešnjevci nisu bili samo artefakti koji su dokumentirali i prepričavali povijest, već i simboli radikalno drugačijeg sustava značenja, vrijednosti, praksi i djelovanja. Bili su također mjesta solidarizacije, okupljanja i osnaživanja zajednica&#8221;, stoji u uvodnom tekstu. Kako u nastavku objašnjava autor, nakon Drugog svjetskog rata Trešnjevka je dobila čak 47 spomen-obilježja, a do danas je sačuvano i u javnom prostoru Trešnjevke prisutno njih tek 13.</p>
<p>Šetnja koja ukazuje na ovu spomeničku baštinu (i njezino isćeznuće) stoga uključuje i priču o njihovu premještanju i uklanjanju. U turi se uz spomeničke ploče i poprsja podsjeća na važnost figura poput&nbsp;<strong>sestara Filipović</strong>, <strong>Kate Dujmović</strong>, <strong>Rade Končara</strong> i <strong>Jože Vlahovića</strong>, s čijim se pričama isprepliću povijesti okupljanja omladinaca uoči Drugog svjetskog rata, ratnih partizanskih &#8220;tehnika&#8221; (odnosno ilegalnih tiskara) te raznih drugih primjera kolektivnog organiziranja i hrabrosti.&nbsp;</p>
<p><em>Kultura sjećanja na Narodnooslobodilačku borbu na Trešnjevki</em> dio je virtualnog muzeja-u-nastanku koji vodi BLOK u suradnji s udrugama SF:ius, <a href="https://voxfeminae.net/udruga-k-zona/" target="_blank" rel="noopener">K-zona</a> i <a href="https://voxfeminae.net/udruga-k-zona/" target="_blank" rel="noopener">Centar za mirovne studije</a> te <a href="https://voxfeminae.net/udruga-k-zona/" target="_blank" rel="noopener">Tehnički muzej Nikola Tesla</a>, sakupljajući dokumente o narodnoj kulturi Trešnjevke s ciljem izgradnje budućeg kvartovskog muzeja. U sklopu Muzeja osmišljavaju se vođene šetnje lokacijama iz kvartovske povijesti, koje su u formi virtualnih mapa dostupne na stranici. Uz Augustinčićev doprinos, javno su dostupna još četiri prijedloga za tematske šetnje trešnjevačkim ulicama.</p>
<p><a href="https://www.muzejsusjedstvatresnjevka.org/ture/fragmenti-zenske-povijesti-tresnjevke" target="_blank" rel="noopener">Tura</a> koju potpisuje<strong> Tihana Bertek</strong> iz udruge K-Zona predstavlja fragmente ženske povijesti Trešnjevke te obuhvaća adrese gdje su živjele i djelovale pojedinke i kolektivi koje su, riječima autorice, dale &#8220;neporeciv doprinos povijesti trešnjevačke svakodnevice, ali i šire&#8221;. <a href="https://www.muzejsusjedstvatresnjevka.org/ture/savska-ulica-i-poceci-industrijalizacije-tresnjevke" target="_blank" rel="noopener">Tura</a> koju je izradila <strong>Kosjenka Laszlo Kremar</strong> iz Tehničkog muzeja mapira tvornice na Savskoj cesti, ujedno administrativnom rubu četvrti te sjecištu željezničkih i tramvajskih pruga. Šetnja Savskom i njezinim tvornicama stoga prati povijest industrijalizacije Trešnjevke koja je označila i početak industrijalizacije Zagreba. <strong>Lovorka Šošić</strong> i <strong>Iva Zenzerović</strong> iz Centra za mirovne studije mapirale su neke od <a href="https://www.muzejsusjedstvatresnjevka.org/ture/migrantska-tresnjevka" target="_blank" rel="noopener">ključnih lokacija</a> migrantske povijesti Trešnjevke, koju su označile radničke i dnevne migracije.&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Umjetnost kao ogledalo grada</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/tema/umjetnost-kao-ogledalo-grada/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ivana Pejić]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 17 Oct 2019 13:57:26 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Tema]]></category>
		<category><![CDATA[demokratizacija kulture sjećanja]]></category>
		<category><![CDATA[Ena Janković]]></category>
		<category><![CDATA[javni prostor]]></category>
		<category><![CDATA[kristina leko]]></category>
		<category><![CDATA[kultura sjećanja]]></category>
		<category><![CDATA[lana stojićević]]></category>
		<category><![CDATA[maša štrbac]]></category>
		<category><![CDATA[otvoreni likovni pogon]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=umjetnost-kao-ogledalo-grada</guid>

					<description><![CDATA[Programi Otvorenog likovnog pogona osnažuju mlade umjetnike/ce za suradnju s lokalnom zajednicom kroz koju se, često marginalizirane, urbane sredine pretvaraju u inkluzivne prostore kulture.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Piše: Ivana Pejić</p>
<p>Umjetnost u javnom prostoru zasigurno nije nova umjetnička forma&nbsp;– pod njenim širokim pojmovnim obodom nalaze se i tradicionalna spomenička plastika, apstraktne modernističke skulpture, kao i konceptualne intervencije koje su donijele odmak od kulture sjećanja i reprezentacije moći monumentalnih spomenika prethodnih dekada. Ipak, govoreći o umjetnosti u javnom prostoru u posljednjih dvadesetak godina&nbsp;najčešće govorimo o različitim praksama ukorijenjenima u memoriju sredine u kojoj nastaju, u njene društvene preokupacije i specifičnosti. Iako se manifestiraju u različitim oblicima, zajednička im je želja za pretvaranjem urbanih, često i marginaliziranih sredina, u inkluzivne prostore kulture te iznalaženje novih modela aktivnog sudjelovanja zajednice u tim procesima.</p>
<p>No, iako su različite iteracije ovakvih umjetničkih praksi u punom zamahu već niz godina, diskusija o mogućnosti njihovog poučavanja novijega je datuma, s&nbsp;<a href="/Users/ivana/Downloads/ZU_88_2011_066_077_Bosch.pdf" target="_blank" rel="noopener">nekolicinom studija</a>&nbsp;koji temu umjetnosti u javnom prostoru razvijaju metodološki i epistemološki. Domaći akademski okvir ipak ne nudi supstancijalne odgovore na pitanje kako mlade umjetnice/ke pripremiti na ovakav oblik rada, no nastalu prazninu ispunjavaju izvaninstitucionalni akteri koji svojim istraživačkim i interdisciplinarnim pristupom otvaraju horizonte u lokalnom kontekstu. Tako Umjetnička organizacija <a href="http://otvorenilikovnipogon.org/" target="_blank" rel="noopener">Otvoreni likovni pogon</a>, koja u svom radu razvija kritičke, angažirane i participativne prakse, kroz projekt <em>Umjetnički pojmovnik javnog prostora</em> nastoji educirati mlade domaće umjetnike/ce o umjetnosti u javnom prostoru i posredovati između njih i zajednice u kojoj stvaraju kako bi u svoje radove uveli lokalno relevantne teme u kojima se građani prepoznaju.&nbsp;</p>
<p>Riječ je o višegodišnjem programu Otvorenog likovnog pogona koji se realizira kao mentorirana produkcija radova uz umjetničko vodstvo <strong>Kristine Leko</strong>, docentice za umjetnost u javnom prostoru i umjetnost u zajednici na berlinskom Institutu za umjetnost u kontekstu (<em>Institut für Kunst im Kontext</em>), koja je ujedno i autorica programa. Leko projekt vidi kao svojevrsno nadovezivanje na tradiciju umjetnosti u javnom prostoru&nbsp;– kako na novu umjetničku praksu &#8217;70-ih tako civilnu i festivalsku scenu te performativne prakse u posljednjih dvadesetak godina. No, pored tematskog usmjerenja na relevantne i akutne socio-političke teme, značajan pomak predstavlja iskorak prema lokalnim zajednicama i sredinama izvan dominantnih kulturnih centara.</p>
<p>Tako je program u 2018. godini proveden u Šibeniku i Osijeku, dok se ove godine Otvoreni likovni pogon otisnuo i u Slavonski Brod gdje je krajem rujna održana i javna prezentacija na kojoj su predstavljeni radovi – intervencije u javnom prostoru nastale zajedničkim promišljanjem mladih umjetnika/ca te građanki i građana svih generacija. &#8220;Kod produkcija u okviru ovog programa inzistiramo na elementima participacije i interakcije s građanima te pokušavamo javni prostor prije svega tretirati kao socijalni prostor i raditi na način da mlađim umjetnicima/cama približimo strategije i metode koje se konkretno koriste u ovom umjetničkom području&#8221;, pojašnjava Leko.&nbsp;</p>
<p>Slijedeći te strategije realizirani su zanimljivi projekti u kojima su građani bili pozvani da iznesu svoja iskustva i razmišljanja na teme koje smatraju društveno značajnima. Tako su u šibenskom slučaju, u radu <strong>Lane Stojićević</strong> koji je tematizirao deindustrijalizaciju, građani sudjelovali u performativnoj šetnji ugašenom tvornicom elektroda i ferolegura <em>TEF</em>, dok su u Osijeku donosili predmete (cipele) koje vezuju uz bliske osobe koje su napustile grad te tako postali dijelom ambijentalne instalacije <strong>Ene Janković</strong>. I u Slavonskom Brodu svojom se intervencijom istaknula umjetnica, <strong>Hana Katanić</strong>, koja je radom <em>zRAK koji dišemo</em> adresirala središnji lokalni problem zagđeanosti uzrokovane naftnom rafinerijom u Bosanskom Brodu i ozbiljnih zdravstvenih poteškoća koje su rezultat loše kvalitete zraka.&nbsp;</p>
<p><img decoding="async" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2019/10/hodalisu_hodatce_630.jpg" alt="Ena Janković: Hodali su, hodat će" title="Ena Janković: Hodali su, hodat će" width="630" height="430"></p>
<p>Participativni pristup i njegovanje kulture dijaloga u središtu su i drugog, komplementarnog programa pod nazivom&nbsp;<em>Demokratizacija kulture</em> <em>sjećanja</em>, koji se sastoji od otvorenih razgovora i tribina s građanima i građankama o spomenicima u njihovoj sredini. I ovom slučaju, u fokusu su mjesta koje ovakvi sadržaji najčešće zaobilaze pa je tako u 2018. godini projekt realiziran u Šibeniku i Vodicama, dok je ove godine održan u Kninu i Drnišu. &#8220;Sredine u kojima je program dosad održan svakako su izazovne jer su obilježene podjelama po različitim osnovama (nacionalnoj, vjerskoj, ideološkoj) koje se manifestiraju i u odnosu prema spomenicima. U naše programe pozivamo zagovornike različitih, često suprotstavljenih stavova, koje potičemo da preuzmu inicijativu i osvijeste da svaki/a građanin/ka ima pravo na sjećanje te da ono nije povlastica struktura na vlasti ili određenih društvenih skupina&#8221;, ističe <strong>Maša Štrbac</strong>, voditeljica Ureda Umjetničke organizacije Otvoreni likovni pogon. &#8220;Čini mi se da su do sada to neko opće pravo i slobodu da sudjeluju u oblikovanju javnog prostora sjećanja uglavnom iskoristili branitelji, a da su čak i perspektive &#8216;običnih&#8217; građana – da ne govorimo o alternativnim narativima – do sada relativno malo prisutne u kolektivnom prostoru sjećanja. Mišljenja sam da druge perspektive na prošlost, neka druga iskustva, ali i neki drugi sadržaji mogu biti i relevantni i društveno ljekoviti&#8221;, dodaje voditeljica programa Kristina Leko.</p>
<p>Da je slika svijeta koja se reflektira u spomeničkoj baštini osiromašena i mahom jednodimenzionalna prepoznaju u istraživačkom dijelu projekta. &#8220;Redovito otkrivamo kako su povijest i identitet mjesta u spomeničkoj plastici radikalno reducirani, svedeni na komemoriranje pobjednika i žrtava, vladara i knezova, a da čitava područja života, svakodnevice, ekonomske i kulturne povijesti jednog kraja ostaju nezabilježena&#8221;, kazuje Štrbac. U Kninu tako propada stara lokomotiva koja bi mogla biti simbol grada koji je nekad bilo važno željezničko čvorište, kao što nigdje u javnom prostoru Drniša nema posvete rudarskoj povijesti ovog kraja. Sličnih primjera ima mnogo, a nisu rijetkost ni spomenici koji ni na koji način ne korespondiraju s okruženjem niti je jasno zašto su postavljeni na određenu lokaciju. &#8220;Na jednoj je radionici postavljeno pitanje zašto je baš u Kninu podignut spomenik <strong>Marku Maruliću</strong>, i zašto njegovo ime nosi obližnje veleučilište s poljoprivrednim i ekonomskim usmjerenjem.&#8221; Odgovor je, naravno, nepoznat, no lako je zamisliti da se <em>otac hrvatske književnosti</em> u sliku novog nacionalnog identiteta uklapao bolje od propale željeznice.&nbsp;</p>
<p>&#8220;Uprostorenje&#8221; kolektivne memorije i umjetničke prakse koje oblikovanju javnog prostora prilaze iz demokratskih polazišta, &#8220;odozdo&#8221;, posebno su značajne u vremenu transformacije i degradacije javnog prostora te njegove sve veće privatizacije koja isključuje i zatvara vrata participativnom promišljanju i odlučivanju. Suprotnost takvim procesima predstavljaju inicijative Otvorenog likovnog pogona koje propuštaju glasove, otvaraju dijalog i zainteresirane su za pitanja od vitalnog značaja za funkcioniranje zajednice, koje pritom prepoznaju da snaga tih glasova može biti snažnija ako se posreduje umjetničkim sredstvima, u javnom prostoru.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p><span style="color: #888888; font-size: small;">Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta&nbsp;</span><em style="color: #888888; font-size: small;">Obrisi zamišljenog zajedništva</em><span style="color: #888888; font-size: small;">&nbsp;koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.</span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>O kulturi sjećanja</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/predstavljanje/o-kulturi-sjecanja/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Tomislav Žilić]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 12 Jun 2013 13:57:13 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Drugost]]></category>
		<category><![CDATA[katia pizzi]]></category>
		<category><![CDATA[kultura sjećanja]]></category>
		<category><![CDATA[kulturalni studiji]]></category>
		<category><![CDATA[Lujza]]></category>
		<category><![CDATA[Rijeka]]></category>
		<category><![CDATA[teorija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=o-kulturi-sjecanja</guid>

					<description><![CDATA[<p>Predstavljanje četvrtoga broja studentskog časopisa <em>Drugost</em> održat će se 13. lipnja u Lujzi, s početkom u 20 sati.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Studentski časopis za kritičke kulturalne studije <a href="http://drugost.com/" target="_blank" rel="noopener"><em>Drugost</em></a>, namijenjen je, kako akademskoj zajednici, tako i široj populaciji s obzirom da na znanstveno-teorijski način obrađuje elemente svakodnevnog društveno-kulturnog života.&nbsp;</p>
<p>Časopis, kao produkt opširnijeg djelovanja, teži osvještavanju kritičkog načina razmišljanja o svim (i)relevantnim kulturalnim fenomenima i obrascima današnjice. Postoji nada da će <em>Drugost</em> pomoći u etabliranju kulturalnih studija kao akademske discipline koja do sada nema sustavnog tiskanog oblika reprezentacije u Hrvatskoj, no i afirmaciju riječkog Odsjeka za kulturalne studije sa svojim studentima/icama kao relevantnim kritičarima/kama i analitičarima/kama društva i kulture.&nbsp;</p>
<p>Četvrto izdanje časopisa sadrži osam radova studentica i studenata iz različitih područja humanističkih znanosti iz Hrvatske i inozemstva. Pokušaj kreiranja šire međupovezanosti studenata, ne samo raznih područja, već i geografske lokacije, rezultirao je prvim bilingvalnim brojem fokusiranim na kulturu sjećanja. Osim radova, u ovom izdanju <em>Drugosti</em> možete pročitati i intervju s profesoricom <strong>Katiom</strong> <strong>Pizzi</strong>, voditeljicom Centra za studije kulture sjećanja na Londonskom sveučilištu, koja se osvrće na život u Londonu, Trstu i boravak u Rijeci.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Novi oblici usvajanja kulturnoga nasljeđa</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/novi-oblici-usvajanja-kulturnoga-nasljeda/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matija Mrakovčić]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 24 May 2013 08:28:18 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti_javniprostor]]></category>
		<category><![CDATA[kultura sjećanja]]></category>
		<category><![CDATA[kulturno nasljeđe]]></category>
		<category><![CDATA[mikser festival beograd]]></category>
		<category><![CDATA[savamala]]></category>
		<category><![CDATA[urbana regeneracija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=novi-oblici-usvajanja-kulturnoga-nasljeda</guid>

					<description><![CDATA[<p>U sklopu <em>Miksera</em>, festivala urbane transformacije beogradskog kvarta Savamala, projekt <em>Novo mapiranje grada</em> afirmira kulturu sjećanja kao jedinstvenu ponudu grada.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><em><a href="http://mikser.rs/" target="_blank" rel="noopener">Mikser</a></em> je multidisciplinarna platforma kulturne industrije i regionalni festival kreativnosti koji će biti održan od 28. svibnja do 2. lipnja u beogradskoj Savamali.</p>
<p>Projekt <em>Novo mapiranje grada</em> na interaktivan način novim medijima posreduje nasljeđene priče, predstavljajući Beograd kao mozaičan, zavodljiv i nesvakidašnji narativ. Posjetitelji su pozvani uključiti se u projekt tako što će ispričati osobnu verziju Beograda, a tragom njihovih priča bit će mapirana mjesta i događaji koji će postati dio <em>Zvučne mape</em> i sasvim novog gradskog vodiča. Projekt se sastoji od tri cjeline: <em>T(r)ag Beograda</em>, <em>R/V/ečiti simboli</em> i <em>Ne/ispričana Savamala</em>.</p>
<p>Pažnja projekta usmjerena je nasljeđu jednoga grada, pričama ljudi koji u njemu odrastaju, u njega dolaze, u njemu rade ili ga napuštaju. Projekt kreira nove oblike usvajanja i prenošenja nematerijalnog kulturnog nasljeđa afirmirajući kulturu sjećanja kao jedinstvenu kulturnu i turističku ponudu grada. Zajedničko istraživanje tri različite inicijative na ovu temu bit će predstavljeno i postavkom zvučnih panela na deset različitih lokacija u Savamali putem kojih će neke od priča biti dostupne za slušanje na samome mjestu.</p>
<p>Akcija <em>T(r)ag Beograda</em> posjetiteljima festivala nudi mogućnost da na mapu grada sami postave opise različitih lokacija. Ti opisi svedeni su na jednu riječ, a kao konačni proizvod akcije nastat će mapa najinspirativnijih lokacija i tagova koji se uz njih vezuju. Drugog i četvrtog dana festivala pod istim nazivom bit će organizirane i dvije interaktivne šetnje po Savamali tijekom kojih će sudionici različitih generacija moći mapirati mjesta za koja smatraju da svojom poviješću i pričom mogu biti zanimljiva posjetiteljima ovog dijela grada.&nbsp;</p>
<p>Paralelno s tim odvit će se i akcija <em>R/V/ečiti simboli</em>, direktan poziv sugrađanima da snime svoju priču o nekom događaju, lokalitetu ili čovjeku, relevantnu za prezentaciju nasljeđa jedne povijesno–ambijentalne cjeline poput Savamale, Dorćola, Vračara. U istom prostoru sugovornik će biti fotografiran s tri grafička simbola koja odabere na licu mjesta, a koji su povezani s pričom.</p>
<p><em>Ne/ispričana Savamala</em> je potprojekt <em>Zvučne mape Savamale</em> i za cilj ima mapiranje deset lokacija i sugovornika čije će priče biti dostupne posjetiteljima festivala u ambijentima kao što su savamalski kulturni centri, galerije, kafići, restorani. Prikupljene priče na ovaj će način iz <em>online</em> sfere izaći u stvarni prostor i postati dostupne široj javnosti. Ideja će biti realizirana postavkom deset foto panela na različitim lokacijama, a svaki panel sadrži autorsku&nbsp;<a href="http://www.belgraderaw.com/" target="_blank" rel="noopener">Belgrade Raw</a> fotografiju i kratak citat iz priče dostupne putem <em>plejera</em>. Nakon festivala, paneli će ostati na istim mjestima, a priče će biti dostupne na <a href="http://www.zvucnamapasavamale.rs/" target="_blank" rel="noopener">stranici projekta</a> putem QR kodova.</p>
<p style="text-align: right;"><span style="font-size: x-small;">Izvor: Mikser <br /></span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Povratak otpisanih bioskopa</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/povratak-otpisanih-bioskopa/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 14 May 2013 12:45:46 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti_film]]></category>
		<category><![CDATA[bioskopi]]></category>
		<category><![CDATA[bioskopi:povratak otpisanih]]></category>
		<category><![CDATA[Film]]></category>
		<category><![CDATA[filmforum]]></category>
		<category><![CDATA[kinematografi]]></category>
		<category><![CDATA[kultura sjećanja]]></category>
		<category><![CDATA[privatizacija]]></category>
		<category><![CDATA[skc beograd]]></category>
		<category><![CDATA[srđan veljović]]></category>
		<category><![CDATA[vuk savić]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=povratak-otpisanih-bioskopa</guid>

					<description><![CDATA[Partizan, Central, Odeon, Balkan, 20. Oktobar i Slavica spadaju među 14 beogradskih kina koja su nakon privatizacije, 2007. godine, zatvorena. ]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Beogradska kina u kulturi sjećanja tema je novog izdanja <a href="http://www.skc.org.rs/filmforum.html" target="_blank" rel="noopener">Filmforuma</a> Studentskog kulturnog centra i započinje 14. svibnja, a uz foto izložbu <strong>Srđana Veljovića</strong>, posvećenu kinu Partizan, bit će prikazan i film <em>Central</em> <strong>Vuka Savića</strong> i predstavljene akcije inicijative <a href="http://povratakotpisanih.wordpress.com/" target="_blank" rel="noopener">Povratak otpisanih</a> kojima je proteklih godinu i pol dana skretana pažnja na tragičnu sudbinu beogradske kinematografske mreže nakon privatizacije Beograd filma.</p>
<p>U sjećanjima generacija koje su odlazak u kino doživljavale ne samo kao puku zabavu, već i kao svojevrstan kulturni i društveni ritual, prostori nekih od tih kina ostali su zabilježeni kao mjesta znatnog stupnja društvenosti, a ujedno i mjesta stjecanja kulturnih kompetencija prema nešto manje formalnim osnovama od onog koje je tzv. visoka kultura nudila kroz svoje institucije. U ovim kinima gledali su se i razni opskurni žanrovski filmovi, kao i mnogi filmovi B i C produkcije koji nisu stizali do festivala, a rijetko su se mogli vidjeti i na televiziji, pa su neki od tih filmova postali sredstvo međusobnog prepoznavanja gledalaca specifičnih afiniteta, kao i izvor subkulturnih matrica koje su donekle profilirale njihov odnos prema službenoj kulturi.</p>
<p>Niz akcija grupe autora pod zajedničkim nazivom <em>Bioskopi: povratak otpisanih</em>, imao je za cilj ukazati na proces nasilnog brisanja tragova materijalne kulture za koju su vezana sjećanja generacija onih koji su bili redovni posjetitelji kina. Privatizacija kina nije uključivala i obavezu novih vlasnika da ih zadrže u istoj namjeni, pa su se te zgrade počele tretirati kao objekti bez identiteta, kao puko sredstvo akumulacije kapitala. Činjenica jest da su kina takvog tipa globalno već od 1980-ih godina gubili na popularnosti u odnosu na nova multipleks-kina sa nizom pratećih sadržaja, i da je teško naći način za njihovu ekonomsku rentabilnost, ali to ne znači da ih treba otpisati i da im se ne može naći neka druga namjena koja bi bila u skladu sa poviješću njihovih programa. Upravo na to ukazuju javne geste grupe aktivista koji vraćaju te kino-dvorane u polje rasprave.</p>
<p>Foto-dokumenti Srđana Veljovića nastali su na samom kraju višedesetljetnog rada kina Partizan, krajem ljeta i početkom jeseni 2005, i to u vrijeme kada je u njemu, u okviru <em>Belefa</em>, izvođen <a href="http://www.belef.org/05/pozoriste/pornografija.html" target="_blank" rel="noopener">kazališni eksperiment</a> redateljice <strong>Ane Miljanić</strong>, u tradiciji post-dramskog teatra, ukazujući na potencijale takvih prostora za alternativne forme djelovanja u polju kulture. Jedino službeno porno kino u gradu, koje je u neka prethodna vremena bilo fokusirano na kung-fu filmove, tih je dana ustupio je prostor za dva rada u kazališnom mediju, kao i instalaciju tri likovna umjetnika, jedan interaktivni performans koji je koristio sredstva televizijskih i direktnih internetskih prijenosa i jedan dokumentaristički video na temu pornografije. Nakon toga, kino prosto vraćeno svojoj prethodnoj namjeni, da bi dvije godine kasnije bilo prodano, ugašeno i zaključano. U radu Srđana Veljovića predstavljeni su karakteristični detalji interijera i atmosfere prostora koju je Ana Miljanić u svom radu dobro iskoristila.</p>
<p>Film Vuka Savića nastao je sedam godina kasnije, u produkciji Akademskog filmskog centra Doma kulture Studentski grad, i prikazao je stanje nakon privatizacije. Nekadašnje kino u to vrijeme već igra ulogu prostora u koji su se slili tokovi ulične prodaje garderobe i druge robe široke potrošnje. To nije šoping centar, već sirotinjski bazar pod krovom kina, u kojemu sve izgleda kao sredinom devedesetih godina. Central, dakle, više nije kino, a ipak nije ni funkcionalni trgovački objekt, već nešto što čeka pravu namjenu, i djeluje kao da se vrti u limbu stalne privremenosti, u kojoj se nalaženje adekvatne namjene za njega stalno odlaže. Tu sliku upotpunjuje i životna priča nekadašnjeg kino operatera Beograd filma, koju iznosi u ambijentu nekadašnje projekcijske kabine kina, u koju je snimateljsku ekipu uveo u svojoj trenutnoj funkciji zaštitara, na osnovi koje je koristi u osobne potrebe.</p>
<p style="text-align: right;"><span style="font-size: x-small; color: #888888;">Izvor: SEEcult </span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Spiegel im Spiegel</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/vizualne_umjetnosti/spiegel-im-spiegel/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[petra]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 06 May 2013 13:03:03 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vizualne umjetnosti]]></category>
		<category><![CDATA[aleksandar hut kono]]></category>
		<category><![CDATA[Davor Sanvincenti]]></category>
		<category><![CDATA[documenta]]></category>
		<category><![CDATA[ivana sajko]]></category>
		<category><![CDATA[kultura sjećanja]]></category>
		<category><![CDATA[saša šimpraga]]></category>
		<category><![CDATA[site specific]]></category>
		<category><![CDATA[virtualni muzej dotrščina]]></category>
		<category><![CDATA[vizualne umjetnosti]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=spiegel-im-spiegel</guid>

					<description><![CDATA[<p>Rad Davora Sanvincentija, odabran na natječaju za privremenu memorijalnu intervenciju Virtualnog muzeja Dotrščina, bit će predstavljen 8. svibnja.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Sredinom ožujka <a href="http://www.dotrscina.hr/" target="_blank" rel="noopener">Virtualni muzej Dotrščina</a> objavio je natječaj za umjetničku intervenciju na prostoru Spomen-parka Dotrščina u Zagrebu, u cilju poticanja suvremenih načina izgradnje kulture sjećanja. Na natječaju je odabran rad <em>Spiegel im Spiegel</em> multimedijalnog umjetnika <strong>Davora Sanvincentijs</strong>, koji će javnosti biti predstavljen na Dan oslobođena Zagreba u srijedu 8. svibnja u 10 i 30 sati u prostoru parka.</p>
<p>Zvučna šetnja <em>Spiegel im Spiegel</em> je <em>site-specific</em> intervencija koja osim zvučnog segmenta i intervencije u prostoru uključuje i dramaturške dijelove spisateljice <strong>Ivane Sajko</strong> nastale za potrebe rada. Rad je moguće razgledati tek privremeno, do 10. svibnja do kada će se posjetiteljima na ulazu u park dijeliti slušalice i karta kretanja te će ih se uputiti na polusatnu šetnju do privremeno konstruirane Šumske dvorane u Dolini grobova. <em>Spiegel im Spiegel</em> na lokaciji parka možete pogledati svakodnevno od 10 i 30 do 18 sati, a zvučni zapis naknadno će trajno biti dostupan na stranici Virtualnog muzeja Dotrščina.</p>
<p>Predstavljanju rada prethodit će polaganje vijenaca na središnjem spomeniku žrtvama fašizma te nastup pjesnika<strong> Aleksandra Huta Konoa</strong> s pjesmom <a href="http://aleksandarhutkono.tumblr.com/post/37359169812/dotrscina-imala-sam-tri-zelje-unatoc-svemu-ipak" target="_blank" rel="noopener">Dotrščina</a>.</p>
<p>Spomen-park Dotrščina najveći je gradski park i mjesto najmasovnijeg zločina u povijesti Zagreba. Tijekom fašističke okupacije od 1941. do 1945. godine, na lokaciji današnjeg spomen-parka ubijeno je tisuće građana i građanki Zagreba i okolice. Postoje indicije da je smaknuća na prostoru parka bilo i u poraću, od strane pobjednika. Spomen-park Dotrščina krajobrazno je uređeni prostor na kojem postoji i niz spomenika, radova <strong>Vojina Bakića</strong>, <strong>Branka Ružića</strong>, <strong>Stevana Luketića</strong> i <strong>Koste Angelija Radovanija</strong>.</p>
<p>Virtualni muzej Dotrščina autorski je projekt koji <strong>Saša Šimpraga</strong> provodi u okviru <strong>Documente &#8211; centra za suočavanje s prošlošću</strong> od 2012. godine, s ciljem vraćanja Spomen-parka Dotrščina u kolektivnu memoriju. Uz prvi postav Virtualnog muzeja Dotrščina u javnom prostoru Trga bana Jelačića, prošle je godine povodom otvorenja muzeja i Svjetskog dana mira izvedena i krajobrazna intervencija na prostoru parka – sedam tisuća bijelih vrpci za sedam tisuća ubijenih, koliko se, na temelju dosadašnjih istraživanja, pretpostavlja da iznosi broj ubijenih na prostoru parka. Ovogodišnji postav biti će predstavljen u jesen 2013.</p>
<p style="text-align: right;"><span style="font-size: x-small; color: #888888;">KP / Virtualni muzej Dotrščina</span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>U sjećanje na proboj</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/u-sjecanje-na-proboj/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[petra]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 09 Apr 2013 12:01:41 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti_dokumentacija]]></category>
		<category><![CDATA[dokumentacija]]></category>
		<category><![CDATA[jasenovac]]></category>
		<category><![CDATA[javni prostor]]></category>
		<category><![CDATA[kultura sjećanja]]></category>
		<category><![CDATA[saša šampraga]]></category>
		<category><![CDATA[spomenik]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=u-sjecanje-na-proboj</guid>

					<description><![CDATA[<p>Paviljon kojim će biti obilježena godišnjica proboja logoraša iz Jasenovca bit će otvoren 15. travnja na Cvjetnom trgu.&#160;</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Kao doprinos kulturi sjećanja te povodom 68. godišnjice proboja zatočenika iz koncentracijskog logora Jasenovac, na zagrebačkom Cvjetnom trgu 15. travnja u 18 sati bit će otvoren paviljon, privremeni spomenik koji će do tijekom nekoliko dana posjetitelje posredstvom arhitekture suočiti s činjenicama o najvećem stratištu u Hrvatskoj.<span style="line-height: 20px;">&nbsp;</span></p>
<p>Dana 22. travnja 1945. godine logoraši iz Jasenovca, najvećeg koncentracijskog logora u Hrvatskoj, organizirali su proboj. Nakon savezničkih bombardiranja logora u proljeće 1945. godine, u kojima su oštećeni i uništeni mnogi logorski objekti, zapovjednik Jasenovca <strong>Vjekoslav Maks Luburić</strong> naredio je likvidaciju svih zatočenika i zatočenica te rušenje logora i mjesta Jasenovac kako bi se prikrili tragovi ustaškog zločina.</p>
<p>Posljednja skupina od oko šest stotina žena ubijena je u predvečer 21. travnja, a tijekom iste noći ubijeno je još nekoliko stotina osoba. Preživjeli zatočenici pretpostavili su da i njih slijedi ista sudbina te su se odlučili na proboj.&nbsp;<span style="line-height: 20px;">&nbsp;</span></p>
<p>Oko 10 sati ujutro 22. travnja, preostalih nekoliko stotina golorukih logoraša je na povik <strong>Ante Bakotića</strong> &#8220;Naprijed drugovi!&#8221; krenulo probijati izlaz iz jedne od logorskih zgrada prema istočnim vratima logora. Od približno 670 logoraša koliko ih je sudjelovalo u proboju, do slobode su došla samo 92. Logoraši, koji zbog nemoći, bolesti ili drugi razloga nisu sudjelovali u proboju, ubijeni su i spaljeni s logorskim objektima. Istoga dana, dogodio se i proboj zatočenika Kožare, dijela jasenovačkog logora u samom mjestu Jasenovac. Od 167 zatočenika koji su u tom proboju pokušali doći do slobode, preživjelo ih je samo jedanaest.</p>
<p><em>Paviljon za obilježavanje godišnjice proboja iz logora Jasenovac</em> osmišljen je kao drveni crni objekt bez vanjskih vidljivih oznaka u koji se može ući kroz samo jedna vrata. Napravljen je od dasaka koje su bile i osnovni materijal za izradu logorskih baraka, a paljene daske od kojih je paviljon izrađen evociraju činjenicu da su logorske barake nakon proboja spaljene. Jednostavna prostorna organizacija paviljona stvorit će prostor izoliran od konteksta, koji izaziva laganu nelagodu i osjećaj zatvorenosti. Ulaskom u paviljon, prolazi se kroz uski, niski i mračni hodnik i dolazi se u veći prostor koji je nenatkriven, omeđen visokim zidom i ima zemljani pod. Pri dnu tog zatvorenog dvorišta unutar paviljona stajat će informacije iz kojih tek tada postaje jasno u kakvom se prostoru nalazi posjetioci.&nbsp;</p>
<p>Koncept paviljona osmislio je <strong>Saša Šimpraga</strong> u suradnji s arhitektom <strong>Davidom Kabalinom</strong>, dizajnerom <strong>Nikom Mihaljevićem</strong> te <strong>Anetom Lalić</strong> i <strong>Aleksandrom Miloševićem</strong> iz <strong>Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Zagreba</strong> kroz čiji je program kulture projekt i realiziran. Paviljon će na Cvjetnom trgu ostati otvoren do 19. travnja.&nbsp;<span style="line-height: 20px;">&nbsp;</span></p>
<p style="text-align: right;"><span style="font-size: x-small; color: #888888;">KP&nbsp;</span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
