Svijet u kojem živimo se ubrzano mijenja i u njemu su lokalne, nacionalne i globalne razine međusobno povezane te ih više ne možemo lako razlučiti i na jednostavan način zasebno regulirati. Kulturne se politike u 21. stoljeću moraju nositi s (post)globalizacijskim kontekstom koji je obilježen kulturnim, društvenim i ekonomskim promjenama, problemima koje donose brz tehnološki napredak i digitalizacija, kao i socijalna i financijska nestabilnost koja nije samo dovela do gospodarske krize, već i do krize demokracije, te je naposljetku rezultirala i globalnom društvenom nejednakošću i masivnim migracijama. Sve to ima utjecaj na uvjete u kojima danas djeluje kulturni sektor. Uvriježeni se sustavi financiranja mijenjaju, dok se javni proračuni za kulturu smanjuju. Koncept socijalne države je ugrožen, a kulturne se institucije bore kako bi pronašle modele održivog razvoja, očuvale svoje postojanje te i dalje mogle zadovoljiti potrebe i interese građana, korisnika i javnosti. Uspjeh njihova rada pomno se prati, dok se s druge strane prostor za uspostavu novih tipova kulturnih institucija sužava. Postoji hitna potreba za novim načinima upravljanja u kulturnom sektoru koji će moći odgovoriti na opisane izazove, te stvoriti nove modele kulturne politike za održivu kulturu.

Iz konteksta EU politika vidljivo je da se kulturi pristupa dvojako – ona je cilj, ali i instrument u projektima društvene transformacije. Kultura se u sve većoj mjeri koristi kao instrument za različite društvene i ekonomske ciljeve. Međunarodni odnosi Europske unije sve više postaju interkulturni odnosi, dok se kultura, čini se, odmiče sve više od koncepta javne vrijednosti prema konceptu kulture kao robe na tržištu. Kriza u Europi i kriza europskog modela također imaju implikacije za polje kulture. Današnja Europa treba preispitati svoje ciljeve, vrijednosti i identitete – treba naći adekvatan model za održivi kulturni razvoj. S obzirom na to da je načelo supsidijarnosti kulture upisano u Lisabonskom ugovoru, Europska unija se nije uključila u formuliranje izričite zajedničke kulturne politike. Ipak, EU indirektno kroz svoje tzv. ‘meke mehanizme’ koji de facto predstavljaju pristup politici prema raznim pitanjima kulturne politike i srodnih instrumenata, doprinosi stvaranju zajedničkih okvira kulturne politike (npr. mehanizmi poput: otvorena metoda koordinacije (OMK), programi Kreativna Europa i Europska prijestolnica kulture (EPK) kao kulturne inicijative EU-a te drugi slični mehanizmi). Upitno je može li takav pristup i dalje biti primjeren današnjim kulturnim i društvenim izazovima, kao i to mogu li se kulturne politike na nacionalnoj razini uhvatiti u koštac s kompleksnim globalnim problemima, osobito u kontekstu u kojem mnoge druge javne politike sve više utječu na područje kulture.

Međunarodna konferencija “Perspektive razvoja nacionalnih kulturnih politika u kontekstu Europske unije: kritički dijalozi” ima za cilj odgovoriti na ključno pitanje: je li došlo vrijeme za promjenu paradigme u kulturnim politikama i koji su mogući smjerovi njezina razvoja. 

Raspored potražite na službenim stranicama organizatora.

Tijekom 2016. godine šest udruga iz Hrvatske (Prostor rodne i medijske kulture K-zona / VOXfeminae, Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju BRID, Udruga Lori, Udruga Zora iz Čakovca, Zagreb Pride i Trans Aid) u suradnji sa sindikatima, razvilo je Indikator ravnopravnosti na radnom mjestu – evaluacijski alat u formi upitnika, namijenjen poslodavcima koji pomaže u kreiranju uključive radne okoline te omogućava poslodavcima da usklade standarde svog poslovanja s europskim i globalnim trendovima. Indikator ravnopravnosti na radnom mjestu je nastao po ugledu na slične alate (prvenstveno Workplace Equality Index organizacije Stonewall iz Velike Britanije), koje koriste poslodavci diljem svijeta. 

Svoja iskustva, znanja i preporuke vezano uz važnost poticanja raznolikog i inkluzivnog radnog okruženja podijelit će Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR), te Gabrijela Ivanov i Noah Pintarić iz udruge Prostor rodne i medijske kulture K-zona

Poziva se i zainteresirana javnost, a posebno poslodavci, da se pridruže predstavljanju i popratnoj raspravi. Postoji mogućnost pokrivanja putnih troškova poslodavcima van Zagreba, o čemu se možete informirati putem elektroničke pošte.

Prije predstavljanja Indikatora, na istom mjestu u 12 sati održat će se konferencija za medije na kojoj će biti najavljena kampanja za LGBTI ravnopravnost na radnom mjestu – “Radnopravnost svima!”.

Kvalitetno usklađivanje obiteljskih obaveza i plaćenog rada doprinosi rastućim stopama zapošljavanja (posebice žena), ali i rodnoj ravnopravnosti u javnoj i privatnoj sferi, kvaliteti obiteljskog života, podršci razvoju djeteta u najranijoj dobi, smanjivanju (dječjeg) siromaštva te rastu nataliteta. Radi se o području koje u Hrvatskoj ne dobiva potrebnu pažnju donositelja odluka, stoga je jedan od glavnih ciljeva konferencije ukazati na važnost ove problematike, potaknuti raspravu i pružiti uvid u politike u Republici Hrvatskoj, ali i u susjednim zemljama.

Konferencija je dio projekta Žene na tržištu rada – procjena utjecaja roda, čiji je cilj ojačati zagovaračku ulogu organizacija civilnog društva (OCD) usmjerenu na opću transparentnost, otvorenost i dobro upravljanje hrvatske javne uprave na polju rodne ravnopravnosti, a osobito onih politika koje pridonose stvaranju pozitivnog okruženja za žene na tržištu rada.

Detaljni program konferencije nalazi se u privitku.

Cilj konferencije je informirati ključne dionike o mogućnostima, važnosti i izazovima radne integracije kroz društvenopoduzetničke pothvate, predstaviti iskustva i primjere dobre prakse iz nekoliko zemalja Europske unije te otvoriti dijalog o ovoj važnoj temi u kontekstu rane faze razvoja društvenog poduzetništva u Hrvatskoj i nepostojanja sustava za radnu integraciju osoba u nepovoljnom položaju. 

Očekuje se aktivno sudjelovanje 80-ak društvenih poduzetnika, predstavnika zaštitnih radionica, organizacija civilnog društva koje se bave radnom integracijom te predstavnika državnih institucija.

Konferenciju će u ime Ministarstvo rada i mirovinskog sustava otvoriti pomoćnica ministrice Katarina Ivanković Knežević, direktorica British Councila Hrvatske Aida Salamanca, a među ključnim govornicima je i Tadej Slapnik, državni tajnik u kabinetu predsjednika Vlade Republike Slovenije.

Konferenciju zajednički organiziraju ACT Grupa, vodeći primjer društvenog poduzetništva u Hrvatskoj i regiji, Europska mreža društvenih poduzeca za radnu integraciju – ENSIE, British Council Hrvatska i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, uz podršku Europskog parlamenta, Ureda za informiranje u Republici Hrvatskoj. 

Vinformacija možete potražite ovdje. 

Okrugli stol održat će se 28. rujna 2016. u Kući Europe (Augusta Cesarca 4) s početkom u 15 sati. 

Cilj okruglog stola je upoznati dionike s najboljim EU praksama koje se tiču postizanja ravnopravnosti LGBTI osoba pri zapošljavanju i na radnom mjestu. Sudionici/e će se posebno osvrnuti na predstavljanju relevantnog zakonodavstva RH te zakonodavstva i mehanizama Europske unije koji se u širem kontekstu odnose na postizanje rodne ravnopravnosti te na suzbijanje diskriminacije na osnovi spolne orijentacije i/ili rodnog identiteta i izražavanja s posebnim osvrtom na suzbijanje diskriminacije na radnom mjestu i pri zapošljavanju.

Na okruglom stolu će svoja iskustva, znanja i preporuke podijeliti: Sandra Bedeniković (Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske), Goran Selanec (zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova), Mia Gonan (Zagreb Pride), Mario Kikaš (urednik časopisa RAD), Jelena Miloš (Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju BRID), Noah Pintarić (Prostor rodne i medijske kulture K-zona).

Rasprava će se održati kroz dva panela. Raspravu će u 11 sati otvoriti Julija Kranjec iz Centra za mirovne studije i Vlaho Orepić, ministar unutarnjih poslova (očekuje se potvrda). U prvom panelu od 11.15 do 12.45 sati sudjeluju Vanja Bakalović iz Centra za mirovne studije, Mario Krešić, zamjenik Pučke pravobraniteljice, Drago Župarić iz Inistituta za migracije i narodnosti, Zlatko Sokolar, načelnik Uprave za granicu Ministarstva unutarnjih poslova, kao i Vedrana Baričević iz Centra za istraživanje etičnosti, državljanstva i migracija osvrnut će se na predložene izmjene Zakona o strancima, a koje se odnose na kriminalizaciju solidarnosti, detenciju i postupke povratka. 

Kroz predložene izmjene provlači se niz mjera kojima se kriminalizira pomaganje, čak i iz humanitarnih razloga, osobama u neregularnom statusu i kroz novčane sankcije dodatno obeshrabruje solidarnost među građanima. Naime, zakonski akti moraju ići u smjeru sprečavanja ksenofobije i rasizma, a ne ih poticati. 

Bitan aspekt predloženih izmjena odnosi se i na migrantski rad, odnosno uvjete koje Hrvatska nudi stranim radnicima, a kojima će raspravljati Dženana Kalamujić, Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju, Ana Miličević Pezelj, Savez samostalnih sindikata Hrvatske te Mario Iveković iz Novog sindikata u drugom panelu od 13 do 14 sati.

Istraživanje je provedeno u prosincu 2014. godine na reprezentativnom uzroku bivših korisnika mjere stručnog osposobljavanja koji su mjeru završili u punom trajanju do kraja rujna 2014. godine. Cilj istraživanja bio je ispitati socijalni profil korisnika mjere i načine njihovog uzdržavanja uz mjesečnu novčanu naknadu u tadašnjem iznosu od 1600 kn. Osim toga, u istraživanju je ispitano i zadovoljstvo korisnika iskustvom stručnog osposobljavanja te njihov položaj na tržištu rada nakon izlaska iz mjere. 

Rezultate istraživanja i pripadajuću publikaciju na promociji će predstaviti jedna od autorica istraživanja Dora Levačić (BRID), a o aktivnoj politici tržišta rada i problemima mladih na tržištu rada u Hrvatskoj govorit će dr. sc. Teo Matković (Hrvatski zavod za zapošljavanje) i Sven Janovski (Mreža mladih Hrvatske). Raspravu će moderirati Tina Tešija (BRID).

Istraživanje je provedeno u okviru projekta Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID) “Expanding the field of cooperation among civil society organizations in Croatia” uz financijsku podršku fondacije Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe.

Kriza i nejednakost na tržištu rada: rezultati istraživanja mjere Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa bit će predstavljeni u utorak, 20. listopada u 11 sati. 

Konferencija započinje panelom “Neusklađenost obrazovanja i tržišta rada” u 10 sati, a početak radionica očekuje se u 11:45. Na radionicama će sudjelovati 5-8 stručnjaka/inja u području relevantnom za temu radionice. Prvi će dio radionica biti identificiranje problema s obzirom na temu, zatim se nakon pauze za ručak nastavlja s osmišljavanjem preporuka, i naposljetku s prezentiranjem preporuka i raspravom sa sudionicima/ama drugih radionica. Osmišljene će se preporuke nakon konferencije diseminirati relevantnim akterima i široj javnosti te se završetak radionica očekuje u 15:45.

Organizatori pozivaju da se prijavite na jednu od tri radionice kako biste svojim sudjelovanjem doprinijeli raznolikosti iskustava i pristupa temama o kojima će biti govora. Teme radionica su (moguća je prijava samo na jednu): Premošćivanje regionalnih razlika i razlike urbano/ruralno na tržištu rada, Volontiranje i studenski poslovi kao (ne)cijenjeno iskustvo, Problemi prilikom prvog zapošljavanja. Prijaviti se možete do 15.rujna.

Također, ukoliko želite samo prisustvovati konferenciji, bez sudjelovanja na panelu, prijavite se do 15.rujna.

Hrvatsku karakterizira jednoličan, uniformiran bankarski sektor s niskom razinom domaće aktivne participacije u vlasničkoj strukturi hrvatskih financijskih institucija. Sve to dovelo je ekonomiju u tešku situaciju. Trenutno postoji jaka inicijativa od strane brojnih individualaca, organizacija, tvrtki, radničkih udruga i općina okupljenih u Zadrugu za etično financiranje koja aktivno radi na uspostavljanju kooperativne etične banke.

Događanje u petak, 11. rujna, od 10 do 14 sati, u Europskoj kući, Augusta Cesarca 2, Zagreb, usmjereno je i prema podizanju razine razumijevanja i svijesti kod predstavnika vlasti, o važnosti i posebnoj ulozi koju kooperativne, lokalne banke imaju u razvoju lokalne ekonomije kroz održivi model društvenog poduzetništva no i o teritorijalnoj povezanost koja doprinosi razvoju cjelokupnog područja. Sve to je dio budućeg razvoja te u njemu ima ključnu ulogu posebno stoga što je i dio razvojnih strategija Europske unije.

Govornici su Josip Leko, predsjednik Hrvatskog sabora, Mirando Mrsić, Ministar rada i mirovinskog sustava – odgovoran je za socijalno poduzetništvo u Hrvatskoj, Carlos Trias Pinto ‐ EESC, Fabio Salviato – FEBEA, Ilda Stanojević ‐ Hrvatski Centar Za Zadružno Poduzetništvo, Katarina Ivanković Knežević, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Vera Gjokaj, CEDRA HR, i Goran Jeras, ebanka.

Svoj dolazak potvrdite putem elektroničke pošte.

U promociji knjige sudjelovat će dr. sc. Dinka Marinović Jerolimov (urednica Biblioteke Znanost i društvo), dr. sc. Benjamin Perasović (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, recenzent), prof. dr. sc. Vedrana Spajić Vrkaš (Filozofski fakultet u Zagrebu, recenzentica), prof. dr. sc. Berto Šalaj (Fakultet političkih znanosti, recenzent) i urednica knjige prof. dr. sc. Vlasta Ilišin.

Promocija će se održati u Uredu za informiranje Europskog parlamenta u Zagrebu, odnosno Kući Europe (Augusta Cesarca 6) u srijedu, 15. travnja u 11 sati.