Gotovo se svi akteri u polju izvaninstitucionalne kulture u Hrvatskoj u manjoj ili većoj mjeri susreću s problemom nedostatka prostora za obavljanje svakodnevne djelatnosti i za prezentaciju svog rada. Radi ukazivanja na potrebe i koristi koje oživljavanje postojećih prostora s novom namjenom može donijeti životu lokalne zajednice, u Hrvatskoj je aktivno više zagovaračkih platformi i inicijativa. Ujedno, te inicijative promiču inovativne, sudioničke modele upravljanja tim prostorima, koji su temeljeni na međusektorskoj suradnji te civilno-javnom partnerstvu. 

“Kultura u centru – potpora razvoju javno-civilnog partnerstva u kulturi” natječaj je proveden kroz Europski socijalni fond u području dobrog upravljanja, i temeljem kojeg je omogućeno financiranje razvoja ili uspostave modela sudioničkog upravljanja u kulturi za 34 projekta. U seriji intervjua donosimo kratak pregled aktivnosti koje se odvijaju ili će se odvijati diljem Republike Hrvatske, s ciljem razvoja novih suradničkih modela, jačanja kapaciteta organizacija civilnog društva, provedbe kulturnih i umjetničkih programa te razvoja suradnje i umrežavanja u području sudioničkog upravljanja u kulturi.

O projektu KREŠIMIR – KREativna ŠIbenska Mreža Integriranog kulturnog Razvoja – razgovaramo s Vinkom Livakovićem iz partnerske udruge mladih “Mladi u Europskoj uniji”, koji uz Javnu ustanovu Tvrđava kulture Šibenik, Grad Šibenik, Šibenska udruga mladih Š.U.M. i Feniks – udruga za ljudski razvoj i inovativne akcije, čine partnerski tim na projektu.

KP: Koliko je razvijeno civilno društvo u Šibeniku, s posebnim osvrtom na udruge i umjetničke organizacije u kulturi?

Civilno društvo u gradu Šibeniku, kada govorimo o udrugama koje djeluju u kulturi polako, ali sigurno napreduje. Starijim udrugama i kulturnim društvima, koja rade na očuvanju šibenske tradicije i njegovanju starih izvornih običaja, priključile su se i organizacije koje se bave promicanjem specijaliziranih oblika kulturnih sadržaja. Kulturna scena u Šibeniku tako uključuje Šibensko pjevačko društvo Kolo (jedno od najstarijih i najtrofejnijih amaterskih kulturnih društava u Hrvatskoj) i Šibensku narodnu glazbu (koju se smatra pionirom glazbenog izričaja i ambasadorom kulture grada Šibenika i okolice) kao prepoznatljive simbole samoga grada. Također, po kvalitetnom radu se ističu i udruga Oksid, Šibenska gradska straža, udruga RatCat, Kulturna udruga Šibenske Šuštine, Kulturna udruga Šibenske bovule te Udruga P.A.R.K. 

KP: Možete li nam predstaviti projekt izgradnje kapaciteta za sudioničko upravljanje, u kojem ste partner s javnom ustanovom u kulturi i Gradom? 

Kapaciteti za sudioničko upravljanje bi se realizirali kroz međusobno umrežavanje i kvalitetnu koordinaciju. Na ovaj način postojala bi jasna struktura određivanja kako se što organizira i tko je za što zadužen. Još uvijek ne postoji adekvatan prostor koji bi na jednome mjestu okupljao organizacije i udruge koje djeluju u kulturi. Trebalo bi se jasno definirati smjernice kulturnog razvoja od strane Kulturnog vijeća Grada Šibenika kao krovne organizacije u kulturi na području grada, koja predlaže ciljeve kulturne politike i mjere za njezino provođenje. Sadržaji bi trebali biti raznoliki i raznovrsni, a ne bi trebalo zanemariti niti turistički potencijal Šibenika.

KP: Na koje biste prilike i poteškoće ukazali u procesu komunikacije o gore navedenim parametrima, s lokalnom upravom, drugim akterima u polju kulture, te građanima odnosno javnosti?

Kao potencijalni problemi ističu se nepostojanje jasne kulturne strategije. Često se događa da se u istom vremenskom razdoblju odvija više kvalitetnih i atraktivnih manifestacija koje bi publika rado ispratila, a onda tjednima nema važnijih događanja. Prilika postoji u atraktivnosti i poželjnosti Šibenika kao turističke destinacije. Važan segment je oživljavanje i revitalizacija stare gradske jezgre, što bi dodatno privuklo pažnju gostiju. Dobra stvar je što postoji konsenzus o nužnosti brendiranja Šibenika kao grada festivala, a što se gradi već godinama.