Voditeljica suradničkog anomalijskog procesa bit će zagrebačka kustosica i kritičarka, Barbara Gregov. Prijaviti se mogu sve koji_e se prepoznaju u tematskim čvorištima ovog poziva (više detalja u nastavku) te ih zanima rad u interdisciplinarnom suradničkom okruženju. Izabrani kandidati_kinje imat će priliku u timskom okviru razvijati novi rad ili postojeću praksu, projekte i interese. Proces rada počinje u rujnu 2023., a završava na proljeće 2024. godine, kada će članovi_ce tima javno u Zagrebu predstaviti rezultate svog rada. Suradnički proces odvijat će se online, uz završnu zajedničku mikro-rezidenciju u Zagrebu. Proces rada odvijat će se na engleskom jeziku.

O tematskim čvorištima:

Aktualna društvena i ekonomska kriza, nastavno na desetljeće rastuće ekonomske i političke nesigurnosti, reaktualizirala je potrebu za sigurnosti i stabilnosti, odnosno za idejom koju je teoretičarka Lauren Berlant 2011. u knjizi Okrutni optimizam (eng. Cruel Optimism) opisala kao „dobar život“. Konvencije „dobrog života“ – siguran posao, perspektiva društvene mobilnosti, riješeno stambeno pitanje, heteroseksualni brak, obitelj, itd. – i u poslijeratnoj su Americi, u koju Berlant smješta njihov nastanak, činile mjerila uspjeha, iako su za većinu ljudi bile nedostižne jer su ovisile o klasnoj/rasnoj/rodnoj/seksualnoj i dr. većinskoj pripadnosti. Svako odstupanje, bilo da je riječ o namjernom odbacivanju normativnog „dobrog života“ ili naprosto nemogućnosti usklađivanja s postavljenim normama iz ovog ili onog razloga, tumačilo se i osjećalo kao neuspjeh. Fantazije o „dobrom životu“ djelomično su se, u skladu s vremenom promijenile, no i dalje opstaju. Privrženost naspram takvih, očigledno neostvarivih i nedostižnih ideala, Berlant naziva „okrutnim optimizmom“. Fantazije o „dobrom životu“, dakle, daju smisao, perspektivu i nadu u budućnost, no, kao što nemogućnost njihovog ostvarivanja izaziva osjećaj neuspjeha, a posljedično i nesretnosti, tako niti njihovo ostvarenje nije jamac zadovoljstva i sreće. 

Na sličnom tragu, i nastojeći se suprotstaviti prevladavajućim liberalnim i kapitalističkim definicijama uspjeha, teoretičar Jack Halberstam zagovara neuspjeh kao vid otpora protiv opresivnih društvenih struktura u kojima obitavamo i okviru kojih djelujemo. Naspram individualizacije neuspjeha, ovakav pogled nas upućuje da vlastiti neuspjeh sagledamo kao radikalan čin odbijanja, izuzimanja iz problematične logike moći. Na sličnom tragu afektivni otpor promatra i teoretičarka Sara Ahmed, afirmirajući „nezadovoljne“ figure poput „feminist killjoy“, „unhappy queer“ ili „melancholic migrant“. Jednoznačnost definicije uspjeha i zadovoljstva, odnosno njihovo povezivanje određenim društvenim strukturama i načinima življenja za nju je čin normiranja sreće. Sreća tako postaje kao opravdanje za društvenu opresiju, odnosno izlika da se svaki otpor ili otklon od norme tumači kao uzročnik (kolektivnog) nezadovoljstva. 

Kroz ovaj poziv u potrazi smo za suradnicima_ama i sugovornicama_ima koji će zajednički razvijati vlastite prakse na idejama neuspjeha, (kolektivnog) nezadovoljstva i afektivnog otpora. Što nas sve zanima istražiti kroz zajednički proces?

– zanimaju nas različite kritičke i umjetničke reparativne prakse, taktike i metode koje se u izvjesnom historijskom kontekstu uobičajeno sagledavaju kao neuspjele, kao svojevrsne anomalije

– zanima nas i pregovaranje; odnosno zanima nas istražiti kako se konkretne kritičke i umjetničke reparativne prakse/taktike/metode odnose, kako posuđuju, preslaguju, rekonceptualiziraju, odnosno kako se namjerno ili nenamjerno (ne)uspijevaju ukalupiti u strukture koje su im nadređene, od bližeg im umjetničkog konteksta do šireg društveno-političkog; 

– zanimaju nas kritičke i umjetničke reparativne prakse/taktike/metode koje se razvijaju unutar institucionalnih ili drugih autoritarnih struktura ili u dosluhu s dominantnim epistemologijama, a koje uspijevaju artikulirati alternativna i za izvjesnu strukturu potencijalno disruptivna značenja

– zanimaju nas i one kritičke i umjetničke prakse koje se razvijaju sasvim izvan institucionalnih ili drugih autoritarnih struktura; koje nastaju uslijed nemogućnosti da se u iste uklope, koje polaze od vlastitog ‘neuspjeha’, a koje stoga uspješno artikuliraju alternativu; koje nastaju na margini i koje govore marginaliziranim glasovima

– zanima nas domet i trajanje i prvih i potonjih; u kojoj su mjeri okrenute same sebi, odnosno čine li promjenu u svom neposrednom okruženju ili dopiru do šireg društveno-političkog konteksta; jesu li kratkog daha ili su pustile korijenje

Što nudimo?

Kurziv će izabranim kandidatima_kinjama osigurati honorar u ukupnom iznosu 2000 eura (bruto2), pokriti materijalni trošak produkcije rezultata istraživačkog procesa te troškove puta i smještaja u Zagrebu u vrijeme mikro-rezidencije. 

Prijave se šalju putem maila, na adresu apply.kurziv@gmail.com. U prijavi je potrebno poslati životopis, zatim portfolio ili dokument koji prezentira dosadašnji rad prijavitelja_ice te motivacijsko pismo (do 2 kartice teksta).

Rok za prijave je 31. srpnja 23:59 CET.

Kurziv će informirati prijavitelje_ice o rezultatima selekcije najkasnije do 24. kolovoza. Kurzivov tim odabrat će kandidate_kinje za online intervju, koji će se održati između 30. kolovoza i 6.rujna.

Sva pitanja šaljite na mail prijave.

***

Javni poziv je dijelom projekta Testing Ground: Reparative Practices for New Cultural Ecosystem koji su uz potporu programa Kreativne Europe Europske unije razvili i provode Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva, Stowarzyszenie Im. Stanislawa Brzozowskiego/Krytyka Polityczna i Maska Ljubljana.

Program uz Europsku uniju podržavaju i Ministarstvo kulture i medija RH, Ured za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo, Zagreb te Zaklada Kultura nova.

U subotu, 28. studenog, paralelno sa stupanjem na snagu pooštrenih epidemioloških mjera, u zagrebačkoj Kinoteci otvara se Subversive Festival, koji 13. godinu zaredom kroz sinergiju filma i političke teorije propituje moguće alternative postojećoj stvarnosti. Ovogodišnje izdanje odvija se pod krovnom festivalskom temom Kreativni neposluh, inspiriranom razmišljanjima pisca Alberta Camusa o odnosu umjetnosti i pobune u izvanrednom stanju. Glavni, natjecateljski te popratni filmski i diskurzivni program zagrebačka će publika, osim spomenute Kinoteke, moći pratiti na nekoliko lokacija (Dokukino KIC, Kulturno informativni centar i francuska Medijateka), a široj javnosti bit će dostupan i putem online platforme volimdokumentarce.net.

Natjecateljski program filmskog dijela Festivala traje do 7. prosinca, a donosi dvadesetak recentnih filmskih naslova koji su obilježili tekuću godinu, u odabiru selekcijskog tima koji čine Dina Pokrajac i Dragan Rubeša. Filmovi redom tematiziraju socijalne nepravde, društvene promjene, ženska prava i prava manjina, queer estetiku, studentske i radničke pokrete te nasljeđe kolonijalizma, a tročlani žiri u sastavu Panos Kotzathanasis (filmski kritičar i vlasnik portala Asian Movie Pulse), David Lušićić (redatelj i kustos) i Sabine Putorti (ravnateljica francuskog Institut de l’image) među njima će odabrati najbolji dokumentarni i igrani film koji će ponijeti nagradu Wild Dreamer.

Iz glavnog filmskog programa organizatori izdvajaju nove filmove renomiranih autorskih imena kao što su Rithy Panh (Iradijacija), Hubert Sauper (Epicentar), Hong Sang-soo (Žena koja je bježala) te legendarni Alexander Kluge i njegova posljednja suradnja s filipinskim pankerom Khavnom (Orfeja). Tu su i filmovi zapaženih mladih autora – trostruki pobjednik Venecijanskog filmskog festivala Pusta zemlja iranskog redatelja Ahmada Bahramija, Oblak u njezinoj sobi kineske redateljice Xinyuan Zheng Lu, eksperimentalni vizualni dnevnik koji je odnio najviše priznanje u Rotterdamu, te halucinantni gerilski manifest Los Conductos kolumbijskog redatelja Camila Restrepa koji je nagrađen kao najbolji debitant na filmskom festivalu u Berlinu. Na programu je i aktivistički dokumentarac Dobro došli u Čečeniju Davida Francea koji donosi uznemirujuća svjedočanstva iz konclogora za LGBT populaciju. Iz popratnog filmskog programa izdvaja se online masterclass kazahstanskog filmaša Sergeja Dvorcevoja čija igrana i dokumentarna djela karakteriziraju društvena kritika, vizualni lirizam i naturalistički prikaz svakodnevice marginaliziranih zajednica i pojedinaca.

Tradicionalni Subversive Forum ove će se godine u potpunosti održati online, uz sudjelovanje svjetskih autorica i autora među kojima su ekološki sociolog John Bellamy Foster, kritičar zelenog kapitalizma Mike Davis, kritičar tržišnog socijalizma David McNally i Susan J. Ferguson, profesorica digitalnih medija i novinarstva te objavljivana autorica u području socijalne reprodukcije i socijalističkog feminizma. Diskurzivni program donosi i razgovore s renomiranim francuskim filozofima i piscima, Ericom Vuillardom (Rat siromaha), Geoffroyjem de Lagasnerijem (Umijeće pobune: Snowden, Assange, Manning) i Marie-Jose Mondzain (Može li slika ubiti?), u sklopu kojih će biti predstavljena i nadolazeća hrvatska izdanja njihovih aktualnih knjiga.  

Alter ekonomski forum tematski je fokusiran na postpandemijski razvoj, kooperativnost i kreativnost. Na panelima koje će moderirati Dimitrije Birač sudjeluju vodeća imena europske ljevice, autori Manifesta za novi narodni internacionalizam u Europi, svojevrsnog nacrta konkretnih političkih mjera u službi svih radnih naroda Europe. U sklopu Festivala održava se i panel Privilegija manjine, posvećen desetoj godišnjici smrti pisca i filozofa Radomira Konstantinovića. 

Sve informacije o programu 13. Subversive Festivala potražite na službenoj web stranici.