U najavi radionice organizatori ističu da će kroz “faze koncipiranja, planiranja i produkcije filma, polaznici_e zauzimati različite uloge u kreativnom procesu, od pisanja i fotografiranja do režiranja i animiranja, pri čemu će se obraćati posebna pažnja na svaki od aspekata. Uz mentorstvo voditeljica, naučit će kako učinkovito komunicirati priču ili ideju kroz stvaranje sažetih narativa. Poseban fokus stavit ćemo na tekstil kao glavni materijal, istražujući njegovu priču, nekadašnji i današnji položaj u industriji, te ga koristiti za izradu scenografije i animacija.”

Matea Kovač redateljica je animiranih filmova i vizualna umjetnica sa sjedištem u Zagrebu. Diplomirala je Animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Od tada istražuje širok raspon animacijskih tehnika kao sredstvo izražavanja osobnih emocija i identitetskog iskustva.

Katrin Novaković diplomirala je na Umjetničkoj akademiji u Splitu, odsjek Film i video, te magistrirala Animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Uglavnom radi u tehnici stop motion animacije koju često kombinira s drugim medijima, eksperimentirajući s različitim materijalima i načinima stvaranja.

Za prijavu je potrebno poslati kratko motivacijsko pismo na e-mail adresu info@culturehubcroatia.hr te potvrditi mogućnost dolaska na sva tri termina uz napomenu o prethodnom iskustvu u animaciji. Više informacija potražite ovdje.

Rok za prijavu je 24. studenog.

Polazište za seriju radova autorica pronalazi u djelima Mire Vučetić, jugoslavenske autorice priručnika za domaćice i kuharice. Preuzimajući motive, savjete i pravila koje Vučetić u svojim publikacijama propisuje, Lana Đurđek kroz fotografije snimljene u vlastitom stanu istražuje odnose suvremenosti, identiteta i rodnih uloga.

Kroz pažljivo inscenirane prizore, serija Plan rada navodi promatrače na promišljanje o svakodnevnim kućanskim zaduženjima i nevidljivom reproduktivnom radu, otvarajući prostor za osobnu i društvenu refleksiju.

Snimila: Željka Ivančić
Pripremila: Sara Gurdulić

Audio vodstvo je nastalo u suradnji KLFM – Radija u zajednici i portala Kulturpunkt.hr.

Nezavisna kustosica i istraživačica Sabina Oroshi trenutno boravi na kustoskoj rezidenciji u Prostoru, a njezin kustoski rad istražuje teme ekologije, zvuka i transnacionalnog diskursa. Nourishment Ties je interdisciplinarni projekt koji koristi hranu i srodne prakse kao konceptualni i fizički medij za istraživanje zamršenih veza između ekoloških sustava, ljudskog ponašanja i umjetničkog izražavanja. Riječ je o pokušaju angažiranja publike kroz participativne događaje koji spajaju osjetilna iskustva s istraživanjem medija.

Dr. masharu (oni/njih) živi i radi u Amsterdamu te je osnivač_ica Muzeja jestive zemlje. Nakon predstavljanja projekta, od 19 sati, održat će radionicu posvećenu geofagiji, praksi konzumacije zemlje i zemljolikih tvari, poput gline, krede i mineralnih tala. Radionicom poziva publiku “da istraži čin konzumiranja zemlje” te “pruža osjetilno i edukativno iskustvo dok istražuje pitanje o tome što stoji iza tradicije jedenja zemlje”, stoji u najavi.

Napomena iz najave: “Jedenje zemlje nije preporučeno od strane prehrambenih i zdravstvenih institucija te se prakticira isključivo na vlastitu odgovornost.”

Sabina Oroshi će u sklopu svog boravka u Prostoru organizirati još tri događanja tijekom travnja.

Više informacija možete pronaći ovdje.

Hvatanje vjetra je umjetničko istraživanje koje se nastavlja na dosadašnja istraživanja Ivane Tkalčić o odnosu čovjeka prema Zemlji i ekološkim izazovima. Inspiracija je proizašla iz prethodnog rada Astronaut(i) bez svemirskog broda, projekta koji propituje ideju terraformiranja i istraživanja svemira, naglašavajući etičke, političke i ekološke implikacije tih procesa. U središtu tog rada je ideja da i Zemlja zahtijeva vlastitu vrstu terraformiranja – prijelaz s eksploatacije resursa na regeneraciju i održivost.

U Hvatanju vjetra umjetnica se usmjerava se na fragilnost Zemljine površine, istražujući veze između ekosustava i ljudskog tijela. Rad je realiziran na terenu u Finnmarku tijekom umjetničke rezidencije Hyperborealis, u suradnji s Kvitbrakka AiR i Berlevåg Havnemuseum. Budući da je sam boravak bio u blizini svjetionika Kjølnes, gdje je smještena istraživačka stanica za vjetar, istraživanje kroz performans usredotočilo se na element vjetra. Dokumentacija performansa prenosi nevidljive sile prirode kroz pokrete, čineći vjetar vidljivim i opipljivim. Korištenjem materijala i interakcija koje oslikavaju surovost i veličanstvenost krajolika Finnmarka, Ivana Tkalčić nastoji povezati ljudsko tijelo s elementima stvorenim od strane čovjeka kako bi istaknula ekološke teme i utjecaj vjetra. Ovo je prvi korak u testiranju — trenutno se fokusira na razvoj taktilnog “odijela” koje omogućuje uranjanje u prirodne elemente te istraživanje tih elemenata na drugačiji način.

Projekt se oslanja na teorijske okvire ekofeminizma i postkolonijalne teorije, koji kritiziraju eksploatacijske odnose prema prirodi i zagovaraju održive prakse. Kroz navedenu prizmu, nastoji potaknuti intuitivniji i empatičniji pristup upravljanju Zemljinim resursima i okolišem.

Više o konceptu izložbe i rezidencijalnim boravcima te istraživanjima na temelju kojih se Tkalčić nastavlja baviti odnosom tijela, Zemlje i svemira rekla nam je sama autorica. Izložbu možete posjetiti do 13. prosinca.

Snimila: Kristina Tešija
Uredila: Sara Gurdulić

Audio vodstvo je nastalo u suradnji KLFM – Radija u zajednici i portala Kulturpunkt.hr.

Izložba se bavi temom odstupanja, istražujući koncept skretanja u odnosu na naša polazišta — naš dom, rodno mjesto, obitelj ili neku drugu temeljnu točku u našim životima. Predstavljeni radovi, iako različiti u pristupu, dijele zajedničku gestu mapiranja sjećanja kroz anakronistički proces prizivanja prošlosti kako bi se osvijetlila sadašnjost. Koncepti kao što su dom, migracije, nasljeđe i podrijetlo poprimaju višestruka značenja unutar svakog rada, propitujući suvremena shvaćanja našeg odnosa s genetski upisanim sjećanjem i masovnim, kolektivnim i individualnim premještanjima globaliziranog svijeta.

Više o konceptu izložbe i pojedinačnim radovima rekla nam je kustosica izložbe Rossana Mendes Fonseca, umjetnica i istraživačica koja tijekom kolovoza boravi na jednomjesečnoj rezidenciji u Prostoru. Izložbu možete posjetiti do 20. rujna, radnim danom od 10 do 19 sati.

Snimku pripremila: Kristina Tešija
Uredila: Ivana Pejić

Audio vodstvo je nastalo u suradnji KLFM – Radija u zajednici i portala Kulturpunkt.hr.

Kustosica izložbe je Rossana Mendes Fonseca, umjetnica, kustosica i istraživačica koja tijekom kolovoza boravi na jednomjesečnoj rezidenciji u Prostoru.

Izložba Cartographies of Deviations bavi se temom odstupanja, istražujući koncept skretanja s našeg podrijetla — našeg doma, rodnog mjesta, obitelji ili bilo koje temeljne točke u našim životima. Ovi počeci nisu samo to; oni su značajne reference koje oblikuju naše putovanje. Izložba predstavlja mnogostrukost ishodišta, a time i različite perspektive devijacija. Umjetnički radovi predstavljeni na ovoj izložbi, iako različiti u pristupu, dijele zajedničku gestu mapiranja sjećanja kroz anakronistički proces prizivanja prošlosti kako bi se osvijetlila sadašnjost. U svakom radu slika postaje živi aparat sjećanja, vodeći umjetnike natrag do ishodišta — bilo da se radi o domu, kući, baštini, kućanstvu ili genealogiji.

U radovima Glorije Lizde, Izzy Benigno, Lane Stojićević, Stele Mikulin i Tanje Minarik opipljiva je želja da se prošlost oslobodi povijesne krutosti, da se spasi, fikcionalizira i reimaginira. Bilo putem računalne fabrikacije potisnutih sjećanja, stvaranjem intersticijskog prostora u kojem se mjesta djetinjstva križaju s mjestima migracija, rekonfiguracijom staza kojima su nekoć kročili preci ili ponovnom rekonstrukcijom lokalnih narativa, ovi radovi plove kroz povijesti koje su i kolektivne i individualne, prošle i sadašnje, poznate i strane.

Više informacija o izložbi možete pronaći ovdje.

Umjetnik Kruno Jošt bavi se kreativnim spojem permakulture i samoodrživosti s umjetnošću “odustajanja”. Svoju je umjetničku praksu predstavio predavanjem koje se održalo 8. ožujka, na temu dizajnerskih smjernica permakulture i transdisciplinarnog korištenja kreativnih metoda.

Praktični dio radionice okupio je ukupno dvanaest polaznika_ca koji su zajednički radili na izgradnji modela samoodržive kuće, počevši od ideje i skiciranja pa sve do realizacije u obliku makete. Na radionici su formirane grupe koje su istraživale razne tehnologije koje se mogu primijeniti na “off the grid” permakulturnom imanju, poput solarnih panela i vjetroturbina, istraživanja kvalitete tla i mikroklime.

Kruno Jošt promišlja ekološku kontekstualnost s fascinacijom za ulazak u proširene prostorne sekvence i neočekivane vremenske raspone. Slobodno migrirajući s jedne ljestvice na drugu, spaja subjektivne perspektive u nova kolektivna kretanja i zaplete. Na taj način razvio je jedinstvenu umjetničku praksu koja se bavi permakulturom, životom izvan mreže, održivošću i interakcijom između ljudi i neljudi u polju suvremene umjetnosti.

Više informacija o izložbi možete pronaći ovdje.

Multidisciplinarni projekt pokrenut 2019. godine motiviran klimatskom krizom, zagađenjem, gubitkom bioraznolikosti i ostalim problemima suvremenog potrošačkog društva, a cilj mu je zagovaranje snažnije konekcije s prirodom i izgradnja zajednice, kroz osnaživanje na individualnu akciju. Iz istraživanja koje je uključivalo i razgovore s ljudima iz lokalne zajednice, uzgajivačima hrane i permakulturistima proizašle su intervencije i serija radova u formatu prometnih znakova kojima se osvrću na kolektivni odnos prema okolišu, moguće smjernice i rješenja.

Kroz izložbu u organizaciji Culture Hub Croatia (CHC) koja je na adresi Plančićeva 2 otvorena do 6. studenog od 10 do 19 sati provele su nas autorice. 

Snimila: Željka Vuko 
Uredila: Kristina Tešija
Fotografija: Karla Polić (Kartolina)
Vizual: Klasja Habjan

Endless Becomings prva je samostalna izložba mladog umjetnika Pavla Mijuce koji će se u Prostoru predstaviti serijom radova koji se fokusiraju na nagli razvoj obale pod utjecajem (masovnog) turizma, apartmanizacije i betonizacije, kao i posljedica korupcije, gentrifikacije i bespravne gradnje. Najrecentniji od njih, a koji je razvio u sklopu studija na Sandberg Institutu u Amsterdamu, rad je koji istražuje i analizira fenomen obalnog razvoja na primjerima Scheveningen Bada u Nizozemskoj i Žnjana u Hrvatskoj, suprotstavljajući povijesti obaju pomorskih dobara, ali i nastojeći otkriti njihove sličnosti i specifičnosti. Referirajući se na posljednji prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, Mijuca spekulira o mogućoj budućnosti hrvatske obale Jadrana. U serijalu koji uključuje radove naziva Betoniziraj!, A Catwalk on Riva i Pukni puško, rodilo se muško, umjetnik istražuje fenomenologiju urbanizma pod utjecajem turizma u Splitu, a polazište i ponavljajući motiv je Duje, macho investitor koji utjelovljuje problematiku urbanističkog planiranja. Sličnu problematiku prostornog planiranja, ovaj put istražujući fenomenologiju grada Zagreba, predstavlja kroz rad The City is My Lunapark!, razvijen u okviru Vizkulturinog istraživačko-obrazovnog programa Kako misliti urbanizam i javni prostor?.

Pavle Mijuca rođen je 1999. u Beogradu. U svojoj praksi bavi se fenomenologijom gradova i prostornog planiranja. Svoj proces započinje istraživanjem problematike urbanističkog planiranja poput gentrifikacije, ilegalne gradnje i nereguliranog planiranja, koje provodi na internet portalima, građevinskim forumima i društvenim mrežama te analiziranjem prostornih planova. Rezultat njegova istraživanja često je satiričan vizualni jezik koji preslikava u medij digitalne ilustracije, a radovi se konačno ostvaruju u obliku printa na materijalima poput tekstila ili plastike. Završio je BA Fine Arts na Sveučilištu umjetnosti u Zürichu, gdje je za svoj diplomski projekt “Full of new beginnings” osvojio nagradu BA Grant Award. Trenutačno studira na drugoj godini MA Studio for Immediate Spaces na Sandberg Institutu u Amsterdamu.

Iz najave: “Rođendansko slavlje započinje uz Networking drinks u 18h, distribucijom posebne limitirane serije piva. Craft pivo dolazi iz Burgasa (Bugarska), iz proizvodnje Beer Bastards. Njihova misija je osmisliti jedinstvene recepte u vlastitom stilu s najboljim sastojcima koje mogu pronaći i stvarati svoja piva u različitim pivovarama diljem Europe. Limenke ovog piva upotpunjene su ilustracijama na etiketi koje je, posebno za rođendan Prostora, izradila ilustratorica Lucija Bužančić. Nakon što popijete pivo, ponesite ilustraciju sa sobom! Etiketu je moguće skinuti i uokviriti za uspomenu. Dostupno je samo 60 limenki, stoga požurite ako želite primjerak za sebe!

Program se nastavlja Meet-upom Kreativna razmjena – osnaživanje žena u kulturi koji će se održati od 18:30 do 19:30 sati s predstavnicima kreativnog hub-a Destil iz Albanije koji će prezentirati svoj prostor i programe, s fokusom na Akademiju za poduzetnice. Članovi njihove zajednice, Thurje Handmade i umjetnica Gerta Xhaferaj, kao alumniji Akademije, predstavit će svoja iskustva. Nakon prezentacije održat će se neformalni razgovor o osnaživanju žena u kreativnom poduzetništvu. Događanje se održava na engleskom jeziku. Meet-up je omogućen zahvaljujući programu razmjene Twin Hubs u okviru projekta Creative FLIP sufinanciranog od strane Europske unije, pod vodstvom Goethe Instituta Belgija.

U 20:00h održat će se otvorenje izložbe: 16’, umjetnice Gerte Xhaferaj. Gerta Xhaferaj albanska je vizualna umjetnica i fotografkinja. U svome radu bavi se temama kulturnog identiteta, dinamikom urbanog krajolika, transformacijama grada i retroaktivnim promjenama sebe i sjećanja. Izložba 16’ zadire u te teme predstavljajući ih kroz ambijentalnu instalaciju koja se sastoji od video rada 16’ i serije fotografija Aesthetic Abortion. Izložba se može razgledati do 18. kolovoza, svakim radnim danom od 10 do 19 sati.

Od 20:30 do 22 sata, na platou ispred Prostora, prisutni će imati priliku uživati u glazbenom setu Sare Nikšić, a.k.a. Inner Child. Sara Nikšić je morska biologinja, bioakustičarka, glazbenica i edukatorica. Osnivačica je interdisciplinarnog projekta Inner Child kroz koji povezuje svjetove znanosti i umjetnosti. Surađivala je s nekim od najboljih svjetskih producenata elektronske glazbe, a njeni albumi su osvojili razne nagrade. Nakon višegodišnjeg izbivanja vratila se u Hrvatsku gdje stvara glazbu i druge čarobne priče u svom studiju kraj mora.

Sve aktivnosti su besplatne i otvorene za javnost.”