Umjetnici, kolektivi i druge umjetničke suradnje mogu se prijaviti za dvomjesečnu produkcijsku rezidenciju u jednoj od 15 organizacija domaćina diljem Europe. Poziv obuhvaća digitalnu, medijsku, robotsku i bio umjetnost u najširem smislu – od imerzivne instalacije do biotehnološkog istraživanja, pri čemu nijedna praksa ne daje prednost nad drugom.

Suradnja je ključna za poziv za 2027.: svaki podnositelj zahtjeva radi s partnerom za suradnju. Taj partner može već biti uključen ili se može pronaći kasnije – uključujući i putem institucije domaćina.

Prijavitelji moraju biti stanovnici ili porezni obveznici države članice EU ili države izvan EU koja ispunjava uvjete u okviru programa Kreativna Europa. Studenti preddiplomskog i magistarskog studija nisu prihvatljivi. Doktorandi i umjetnici u usponu bilo koje dobi ili akademske pozadine mogu se prijaviti.

Podrška uključuje dvomjesečnu produkcijsku rezidenciju u jednoj od organizacija domaćina EMAP-a, poziv na početnu konferenciju u LABoralu u Gijónu, Španjolska (ožujak 2027.), potporu od 4000 EUR, potporu od 2000 EUR za suradničkog partnera, te proračun projekta od 4000 EUR. Također, organizatori pokrivaju smještaj, putničke troškove, te pristup tehničkim objektima i/ili medijskim laboratorijima.

Više detalja pronađite ovdje.

Rok za prijavu je 6. studenog.

Poziv je otvoren za profesionalce_ke i organizacije iz 41 zemlje programa Creative Europe te se provodi kroz partnerske prijave koje moraju uključivati najmanje tri partnera iz tri različite zemlje. U razmatranje će se uzimati projekti iz područja kazališta, plesa, cirkusa, ulične umjetnosti, performansa ili lutkarstva.

Partneri se mogu prijaviti za bespovratna sredstva u iznosu od 15.000, 25.000 ili 55.000 eura. Osim toga, podnositelji_ce zahtjeva mogu zatražiti dodatna sredstva u iznosu do 5.000 eura za potporu mjerama pristupačnosti i održivosti. Pet posto ukupno raspoloživih sredstava namijenit će se prijedlozima koji uključuju Ukrajinu. Projektne partnere moguće je pronaći putem europske Matchmaking platforme.

Odabrani projekti će imati turneje u razdoblju od 1. ožujka 2027. do 31. siječnja 2028. godine. Svi detalji o pozivu i prijavi dostupni su ovdje.

Rok za prijavu je 22. listopada. 

Istodobno, u prijedlozima drugih ključnih programa Europske unije – poput Obzora Europa, fondova za konkurentnost ili vanjskog instrumenta Globalna Europa – kultura gubi status zasebnog područja, a time i zajamčeni budžet koji uz njega ide. Tako se sužava prostor za razvoj kulturnih i kreativnih djelatnosti izvan specijaliziranih programa, dok se istodobno nazire širi smjer u kojem se kultura tretira kao dodatak drugim politikama, umjesto kao autonomno područje javnog interesa.

U takvom kontekstu, Savez udruga Klubtura zajedno s nizom nacionalnih i lokalnih mreža u kulturi uputio je dopis nadležnim ministarstvima i institucijama, pozivajući Hrvatsku da u pregovorima o novom proračunu zauzme proaktivnu poziciju te da zagovara povećanje i strukturno osiguranje sredstava za kulturu na razini Europske unije.

U dopisu se naglašava da postojeći modeli već sada ne odgovaraju potrebama sektora, što potvrđuje i izrazito nizak postotak odobrenih projekata u programima Kreativne Europe: u 2025. godini tek je 5 do 7 posto prijavitelja uspjelo ostvariti financiranje, i to gotovo isključivo etablirane organizacije i institucije s već osiguranim budžetima. Iako novi program AgoraEU donosi nominalno povećanje sredstava, upozorava se da ono, bez dodatnog povećanja ukupnog proračuna i jasnog definiranja udjela za kulturu, neće bitno promijeniti postojeće stanje.

Stoga se predlaže povećanje ukupnog proračuna programa te uvođenje minimalnog udjela za kulturu od 25 posto unutar Agore, kako bi se osigurala stabilnija i predvidljivija raspodjela. Istodobno, svjesne ograničenih proračunskih mogućnosti, udruge predlažu i uvođenje dodatnih izvora financiranja, uključujući usmjeravanje kazni koje Europska unija izriče tehnološkim kompanijama u kulturne programe.

Slični zahtjevi artikuliraju se i na europskoj razini: koalicija više od 500 organizacija iz područja kulture, medija i civilnog društva nedavno je uputila otvoreno pismo čelnicima institucija Europske unije, tražeći značajno povećanje sredstava za AgoraEU i njegovo zadržavanje među prioritetima u pregovorima o novom proračunu. Upozoravaju da predloženi program, unatoč svojoj širini, čini tek oko 0,43 % ukupnog EU proračuna, što ne odgovara ulozi koju kultura, mediji i civilno društvo imaju u suvremenim društvenim i političkim okolnostima.

Takav zahtjev podudara se i sa stavom Odbora za kulturu i obrazovanje Europskog parlamenta, koji u svom mišljenju poziva na povećanje proračuna programa AgoraEU na 12 milijardi eura, upozoravajući da interes za program višestruko nadmašuje dostupna sredstva te da su stope pristupa financiranju i dalje vrlo niske.

Uz Agoru, nacionalne i lokalne mreže u svom dopisu upozoravaju i na niz drugih programa Europske unije u kojima položaj kulture dodatno slabi. U programu Obzor Europa traži se zadržavanje kulture kao eksplicitnog područja unutar istraživačkog okvira, uz značajnije izdvajanje za kulturna istraživanja i inovacije. U novom fondu za konkurentnost upozorava se na izostanak kulturnih i kreativnih industrija, unatoč njihovu gospodarskom doprinosu, te se predlaže uvođenje posebnog područja koje bi obuhvatilo njihovu digitalnu transformaciju i razvoj.

U području socijalnih politika fokus je na nesigurnim radnim uvjetima u sektoru, zbog čega se kroz Europski socijalni fond traže mjere za zapošljavanje i razvoj vještina u kulturi. Konačno, u okviru vanjskog djelovanja Europske unije kultura je gotovo u potpunosti izostavljena, pa se predlaže uvođenje posebnog cilja koji bi obuhvatio međunarodnu kulturnu suradnju i kulturnu diplomaciju.

Uzevši u obzir nesigurnu raspodjelu sredstava i općenito slabljenje položaja kulture u novim programima EU-a, potpisnici dopisa od hrvatskih institucija traže da se u pregovorima o novom proračunu zauzmu za povećanje ukupnih izdvajanja za kulturu, uvođenje jasnih i obvezujućih udjela unutar ključnih programa te njezino vidljivije i stabilnije pozicioniranje kroz različite politike Europske unije, uz razvoj novih izvora financiranja i poboljšanje uvjeta rada u sektoru.

Cijeli dopis pročitajte ovdje. 

Poziv je namijenjen umjetnicima_ama i kulturnim radnicama_ima koji imaju najmanje 18 godina, borave i rade u jednoj od zemalja članica programa Kreativne Europe, a aktivni su u sljedećim sektorima: izvedbene umjetnosti, vizualne umjetnosti, glazba, kulturna baština, arhitektura, dizajn i modni dizajn te književnost.

Pozivom se dodjeljuju bespovratna sredstva kojima se pokrivaju putni troškovi i troškovi boravka, a koji se dopunjavaju dodatnim financijskim potporama temeljenim na individualnim situacijama primatelja potpore. Pravo na prijavu imaju postojeći korisnici mreže s prethodnim rezidencijalnim iskustvom, no prednost imaju osobe koje nisu već sudjelovale u programu.

Veću financijsku potporu ostvaruju osobe koje putuju ekološki osviješteno, roditeljima i osobama kojima je potrebna viza. Posebno se potiču prijave umjetnika_ca s invaliditetom kojima se pokrivaju dodatni troškovi sudjelovanja u međunarodnim projektima.

Više informacija o projektu možete pronaći ovdje. Prijave se vrše na mjesečnoj razini s rokovima 31. listopada, 30. studenog, 31. siječnja, 28. veljače, 31. ožujka i 30. travnja.

Prvi rok za prijavu je 31. listopada.

Kao što smo ranije pisali, nova struktura podrazumijeva da Kreativna Europa više neće djelovati kao zaseban program posvećen kulturnom i kreativnom sektoru, već će postati dijelom šireg okvira koji objedinjuje kulturne, medijske i civilno-društvene aktivnosti.

Kada je nova struktura programa tek neslužbeno najavljena, europske kulturne mreže i organizacije izrazile su zabrinutost zbog mogućeg razvodnjavanja kulturne dimenzije programa i neizvjesne raspodjele sredstava. No prema službenom prijedlogu proračuna, takva se bojazan, barem u financijskom smislu, zasad ne potvrđuje. 

Naime, potprogramu kulture namijenjeno je 1,8 milijardi eura, za audiovizualni sektor i medije predviđeno je 3,2 milijarde unutar stranda MEDIA+, dok bi 3,6 milijardi eura bilo usmjereno na projekte u području demokracije, građanskog sudjelovanja, jednakosti, temeljnih prava i vladavine prava. U odnosu na aktualni proračun, to predstavlja značajno povećanje – ukupna sredstva za kulturu i medije gotovo su udvostručena, s dosadašnjih 2,44 milijarde eura na gotovo 5 milijardi eura.

Konkretno, u aktualnom proračunu za razdoblje 2021.–2027. kulturnom strandu pripalo je 805,9 milijuna eura, što je činilo otprilike trećinu ukupnog programa Kreativna Europa. Za medijski strand osigurano je 1,4 milijarde eura, dok je dodatnih 219,8 milijuna eura bilo namijenjeno međusektorskom strandu, koji je uključivao podršku za nacionalne deskove, novinarske inicijativa i razvoj alata za kulturne i kreativne industrije. U novom prijedlogu međusektorski potprogram više ne postoji kao zasebna linija unutar programa AgoraEU.

Iako se ukupna sredstva za kulturu i medije povećavaju, njihov udio u ukupnom proračunu EU-a ostaje skroman: s oko 0,23 % u sadašnjem razdoblju raste tek neznatno na 0,25 % u prijedlogu za razdoblje 2028.-2034.

U globalu, radi se o izdašnom proračunu (iznosi 1,26 % bruto nacionalnog dohotka Unije) u kojem najveća povećanja bilježe programi povezani s obranom, sigurnošću i vanjskim djelovanjem, čime Komisija jasno signalizira prioritete nove financijske perspektive. Tako primjerice program Global Europe predviđa izdvajanje od 215,2 milijarde eura, što predstavlja povećanje od 75 % u odnosu na prethodni okvir.

Druga najveća stavka proračuna, koja čini čak 23 % njegova ukupnog iznosa, odnosi se na Europski fond za konkurentnost (European Competitiveness Fund) u sklopu kojeg je i 131 milijarda eura namijenjena sektoru obrane i svemira, što predstavlja peterostruko povećanje u odnosu na aktualno razdoblje.

Pritom još uvijek nije riječ o konačnoj raspodjeli. Predloženi proračun predstavlja tek početnu poziciju Europske komisije, a pregovori između Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije započet će najesen te će se intenzivirati tijekom 2026. i 2027. godine. Budući da proračun moraju jednoglasno usvojiti sve države članice, očekuje se da će dio zemalja zastupati restriktivniji pristup, što najavljuje zahtjevne i potencijalno dugotrajne pregovore oko konačne raspodjele sredstava.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Iza scene koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Prijedlog – koji je, ističemo, neslužben i u konačnoj verziji može biti izmijenjen – predviđa značajnu strukturnu promjenu u odnosu na dosadašnje razdoblje. Prema njemu, Kreativna Europa više ne bi funkcionirala kao samostalan program posvećen isključivo kulturnom i kreativnom sektoru, nego bi se spojila s programom Građani, jednakost, prava i vrijednosti (CERV). Time bi nastao novi, objedinjeni okvir u kojem bi se financirale kulturne, medijske i civilno-društvene aktivnosti.

U praksi to znači da bi Kreativna Europa imala tri glavna dijela, odnosno stranda: jedan bi i dalje bio namijenjen kulturi, drugi audiovizualnom sektoru i medijima (pod nazivom MEDIA+), a treći bi pokrivao širok spektar projekata usmjerenih na zaštitu temeljnih prava, borbu protiv diskriminacije i rodno uvjetovanog nasilja, poticanje građanskog sudjelovanja te jačanje demokratskih standarda i vladavine prava.

Premda je jasno da se radi o uvezanim područjima, Culture Action Europe u svojoj analizi upozorava da ovakvo spajanje otvara brojna pitanja o očuvanju prepoznatljivosti i specifične uloge programa koji je dosad imao jasnu tematsku i provedbenu strukturu. Posebno ističu kako bi uvođenje zajedničkog sustava praćenja i evaluacije, s indikatorima i pokazateljima uspješnosti koji su previše rigidni ili nedovoljno prilagođeni stvarnim uvjetima kulturnog polja, dugoročno moglo narušiti autonomiju i umjetničku slobodu koju bi program trebao štititi.

Iako prijedlog u velikoj mjeri zadržava osnovne ciljeve kulturnog dijela programa – poticanje mobilnosti, podršku kulturnim mrežama, jačanje vidljivosti europske umjetnosti i očuvanje kulturnog nasljeđa – neke su promjene ipak znakovite. Kako navodi CAE, iz dokumenta je nestao dosadašnji međusektorski potprogram koji je omogućavao financiranje različitih aktivnosti, uključujući rad nacionalnih deskova, informativnih ureda koji predstavljaju važnu logističku i savjetodavnu podršku kulturnim organizacijama. Novi prijedlog te aktivnosti smješta u kategoriju “horizontalnih prioriteta”, ali ne precizira tko će i na koji način osiguravati njihovo financiranje.

Još jedan element koji izaziva zabrinutost kulturne mreže odnosi se na činjenicu da novi prijedlog ne uključuje sektorski usmjerene mjere kakve su dosad postojale. Naime, trenutačni program Kreativne Europe predviđa posebne linije financiranja za primjerice glazbu, izdavaštvo, arhitekturu i baštinu, dok one u novom prijedlogu izostaju. Ipak, to ne znači nužno da su potpuno ukinute, odnosno moguće je da će biti obuhvaćene šire postavljenim ciljevima, poput potpore distribuciji i promociji europskih kulturnih sadržaja, u okviru kojih se spominju turneje i prevođenje.

Važna novost odnosi se i na načine isplate potpore. Prijedlog predviđa da bi ubuduće osnovna metoda financiranja bili paušalni iznosi, odnosno oblici potpora nevezani za stvarne troškove: “Kada se potpora Unije dodjeljuje u obliku bespovratnih sredstava, ona se pruža kao financiranje nevezano za troškove ili, prema potrebi, putem pojednostavljenih opcija troškova, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2024/2509. Refundacija stvarnih prihvatljivih troškova dopuštena je samo ako ciljevi aktivnosti ne mogu biti ostvareni na drugačiji način.”

Prema obrazloženju Komisije, cilj je pojednostaviti administraciju i smanjiti birokratsko opterećenje za korisnike, no Culture Action Europe upozorava da bi takav model financiranja mogao otežati provedbu projekata koji zbog svoje složenosti ili promjenjivih uvjeta zahtijevaju fleksibilnije upravljanje budžetom.

U analizi prijedloga CAE također skreće pažnju na mogućnost uvođenja dodatnih uvjeta za dodjelu sredstava korisnicima potpore. U nacrtu se, naime, naglašava da provedba Kulturnog potprograma mora “u potpunosti poštivati umjetničku slobodu i pridonositi poboljšanju radnih uvjeta umjetnika i kulturnih profesionalaca”. Ovakav bi zahtjev bio u skladu s ranijim apelima Europskog parlamenta da se pravedno plaćanje umjetnika_ca uključi među formalne kriterije za dodjelu potpore, no zasad nije jasno kako bi se takvi uvjeti u praksi primjenjivali i nadzirali.

S obzirom na to da je riječ o neslužbenom nacrtu koji se još može mijenjati, Culture Action Europe poziva na pravovremenu reakciju. Države članice već tijekom srpnja trebaju dati prve komentare Europskoj komisiji i otvoriti pregovore o proračunu i strukturi programa. Zbog toga mreža potiče kulturne organizacije, umjetnike i sve zainteresirane da se uključe u kampanju Ask, Pay, Trust i pišu svojim nacionalnim ministarstvima financija.

Za lakšu organizaciju pripremili su predložak pisma i detaljne upute, dostupne na mrežnim stranicama kampanje. Ključni zahtjevi su očuvanje Kreativne Europe kao zasebnog programa i povećanje njezina budžeta, kako bi i u idućem sedmogodišnjem razdoblju ostala pouzdana podrška raznolikosti kulturnih praksi u Europi.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Iza scene koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Njihova je zabrinutost prije svega motivirana višemjesečnim glasinama u briselskim kuloarima prema kojima postoji mogućnost da će Kreativna Europa, jedini program EU-a posvećen potpori i razvitku kulturnog i audiovizualnog sektora, izgubiti status zasebnog programa i biti spojena s programom Građanstvo, ravnopravnost, prava i vrijednosti, pod općenitijim nazivom Vrijednosti i demokracija. Premda se Komisija oko navedenih glasina službeno nije oglasila, u svjetlu nedavnih naznaka o mogućem preusmjeravanju europskih sredstava prema novim “kritičnim područjima”, bojazni oko budućeg financiranja kulture i umjetnosti nipošto ne djeluju neopravdano.

Na tragu toga, 16 organizacija iz europskog filmskog i audiovizualnog sektora objavilo je otvoreno pismo u kojem naglašavaju kako Kreativna Europa, odnosno njezin potprogram MEDIA, ima ključnu ulogu u razvoju, distribuciji i promoviranju europskog filma i audiovizualnih djela, ali i potrebu za time da program ostane samostalan i da se financijska potpora u okviru sljedećeg budžeta poveća, a ne smanjuje. Budući da se za potprogram izdvaja minimalno 56 % sveukupnog proračuna Kreativne Europe, koji za razdoblje od 2021. do 2027. godine iznosi 2.44 milijarde eura, svako potencijalno smanjenje potpore sektor bi itekako osjetio, imajući na umu da MEDIA pruža dodatnu financijsku potporu projektima koju nacionalni fondovi zemalja članica jednostavno nisu u mogućnosti pružiti.

Svoje otvoreno pismo objavila je i mreža Culture Action Europe, koja obuhvaća 280 kulturnih mreža, organizacija, umjetnika i aktivista iz 35 europskih zemalja. U njemu se pak ističe da bi spajanje Kreativne Europe s drugim programima financiranja dovelo do smanjenja trenutačne autonomije i fleksibilnosti koju program nudi, kao i da se drugi programi financiranja često oslanjaju na kvantitativne standarde, što bi za kulturne i umjetničke programe bilo krajnje štetno. S time na umu, navodi se da bi programi financiranja koji se pridržavaju tržišne logike doveli do komodifikacije i homogenizacije umjetničke proizvodnje.

Vrijedi istaknuti da se u oba otvorena pisma poseban naglasak stavlja na to kako Kreativna Europa i njezini potprogrami potpomažu konkurentnost, demokratizaciju društva, pa čak i europsku sigurnost u kontekstu sprječavanja širenja dezinformacija i propagande. Takav jezik sasvim sigurno nije stvar slučajnog odabira, nego je motiviran problematičnim trendovima u EU-u koji su uostalom i potaknuli javne istupe navedenih organizacija. Riječ je o trenutačnom fokusu europskih institucija na preusmjeravanje sredstava u budžete za obranu i dodatnu militarizaciju, ali i sve naglašenije poticanje gospodarske konkurentnosti i deregulacije u svjetlu promjena u svjetskim trgovinskim odnosima, napose sa SAD-om.

U praksi se to pokazuje na nekim primjerima o kojima smo već pisali, poput napada konzervativnih EU parlamentaraca na Europski zeleni plan, koji ukazuju na to da bi EU mogla odustati od planirane klimatske neutralnosti do 2050. godine u korist jačanja industrijskog sektora. A tu je i odgađanje objave Kodeksa dobre prakse Europskog akta o umjetnoj inteligenciji, do koje je trebalo doći početkom svibnja, nakon pritiska američkih tehnoloških divova koji su previše poželjni partneri da bi ih se samo tako ozlovoljilo.

U takvoj je generalnoj klimi jasno da bi rezovi u financiranju kulturnih programa EU-a, pa i metodom “racionalizacije” troškova pripajanjem programa, dugoročno mogla postati stvarnost. No bitno je napomenuti da su ideju povećanja budžeta Kreativne Europe podržali ministri kulture 27 članica EU-a tijekom sastanka koji se održao nepunih tjedan dana nakon objave otvorenih pisama, a uživa i značajnu potporu u Europskom parlamentu gdje je nedavno predloženo njegovo udvostručenje. Ipak, u kojem će smjeru zapuhati vjetrovi za europsku kulturu postat će jasno tek s konkretnim prijedlogom MFF-a ovoga ljeta.

Tekst je nastao u sklopu projekta Come Together koji sufinancira Europska unija iz programa Kreativna Europa. Stavovi izraženi u tekstu ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu.

Poziv je namijenjen umjetnicima_ama i kulturnim radnicama_ima koji imaju najmanje 18 godina, borave i rade u jednoj od 40 zemalja programa Kreativne Europe, a aktivni su u sljedećim sektorima: izvedbene umjetnosti, vizualne umjetnosti, glazba, kulturna baština, arhitektura, dizajn i modni dizajn te književnost. Moguće su individualne i grupne prijave u jednoj od kategorija; rezidencijalnoj ili virtualnoj.

Pozivom se dodjeljuju bespovratna sredstva kojima se pokrivaju putni troškovi i troškovi boravka, a koji se dopunjavaju dodatnim financijskim potporama temeljenim na individualnim situacijama primatelja potpore.

Veću financijsku potporu ostvaruju osobe koje putuju ekološki osviješteno, roditeljima i osobama kojima je potrebna viza. Posebno se potiču prijave umjetnika_ca s invaliditetom kojima se pokrivaju dodatni troškovi sudjelovanja u međunarodnim projektima.

Više informacija o projektu možete pronaći ovdje.

Rok za prijavu je 30. studeni.

Na svojim stranicama tvrde da su primjer “dobrog rada koji platforme kao modeli otvorenog financiranja bespovratnim kaskadnim sredstvima mogu postići”. EMAP je konzorcij 16 europskih organizacija specijaliziranih za digitalnu i medijsku umjetnost, bioumjetnost i robotsku umjetnost. Kreativna Europa sufinancira ga od 2018. godine, a uključuje nekoliko renomiranih festivala koji se bave ovim interdisciplinarnim umjetničkim formama, članovima nudi rezidencije u svrhu interkulturalne i interdisciplinarne razmjene znanja, a djeluje i kao tržište za medijske umjetničke partnere za odabir umjetnika i radova za vlastite festivale i izložbe. 

U objavi u kojoj pozivaju na pružanje podrške digitalnoj umjetnosti i na potpisivanje peticije, EMAP navodi da je program financiranja Kreativna Europa s pravom dugo bio usredotočen na digitalizaciju kao jedan od prioriteta kulturnih politika Europske unije. Sada pak, potpuno suprotno tom prioritetu, u bliskoj budućnosti ni jedna europska platforma ili mreža nije odobrena za financiranje. Čini se neshvatljivim, pišu, da u ovim vremenima EU više ne nudi odgovarajući program podrške koji bi pomogao tom dijelu sektora, ističući kako je on pružao prototipove potrebnih ekoloških i društvenih transformacijskih alata i procesa za poboljšanje loših ekoloških, političkih, ekonomskih i društvenih struktura.

EMAP tvrdi da je prekid takve vrste financiranja u području medijske umjetnosti u potpunoj suprotnosti s naporima Europske unije da se ozbiljno pozabavi problemima medijske nepismenosti i dezinformacija, kao i s misijom njegovanja snažne europske medijske kreativne industrije. Time se, tvrde, ovaj ionako nesiguran sektor stavlja u nepovoljan položaj jer se strukture, metodologije i etičke prakse pomno razvijane tijekom mnogih godina sada moraju demontirati dok se financiranje EU-a ponovno ne uspostavi.  

Zbog svega toga EMAP poziva institucije, muzeje, organizacije, akademike_kinje, kustose_ice, umjetnike_ce i sve koji_e žele izraziti svoju zabrinutost da potpišu peticiju za kontinuiranu i strukturnu potporu Europe digitalnoj i medijskoj umjetnosti. 

Ovdje možete pročitati više detalja i potpisati peticiju.

Program je usmjeren na novinare_ke i urednike_ce na početku karijere, kao i one manje zastupljene u redakcijama. Sudjelovanje je besplatno, a za ovaj ciklus ima 25 slobodnih mjesta. Osim obuke, polaznici_e će imati priliku predlagati i raditi na svojim novinarskim i uredničkim projektima. Odabrani projekti dobit će financijsku potporu i mentorstvo, što će sudionicima omogućiti da doprinesu značajnim medijskim prilozima uz vodstvo iskusnih urednika i urednica.

Prvo izdanje programa organizira Gerador, portugalska platforma za novinarstvo, kulturu i obrazovanje, a održat će se od ožujka do svibnja 2024. Drugo izdanje organizira Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva iz Hrvatske, koji će poziv objaviti u rujnu 2024. godine.

Projekt Come Together sufinancira Europska komisija kroz program Kreativna Europa. Pojedinosti o tome kako se prijaviti potražite u dolje navedenim informacijama.

Koji su ciljevi ovog programa?

• Potaknuti raznolikost unutar redakcija i proširite mrežu suradnika za medijske organizacije.
• Poboljšati profesionalne vještine budućih novinara i urednika koji su nedovoljno zastupljeni u tom području.
• Stvoriti platformu za suradničke obrazovne programe, okupljajući novinare iz različitih zajednica kako bi ojačali povjerenje u medije među različitim publikama.

Tko može sudjelovati?

• Novinari na početku karijere iz bilo koje dobne skupine.
• Zakoniti stanovnici zemalja unutar okvira Kreativne Europe (obuhvaća zemlje članice EU-a, prekomorske zemlje i teritorije, najudaljenije regije Europske unije i zemlje sudionice izvan EU-a, nakon odabira može se zatražiti dokaz o prebivalištu u zemljama unutar okvira Kreativne Europe).
• Prioritet mogu imati osobe iz skupina koje su nedovoljno zastupljene u medijima.

Vremenski okvir prijave:

• 16. siječnja: Pokretanje otvorenog poziva
• 25. siječnja: Online sesija pitanja i odgovora
• 4. veljače: rok za prijavu
• 4. – 19. veljače: Panel pregled i evaluacija prijava za finaliste u užem izboru
• 19. – 23. veljače: Obavještavaju se odabrani kandidati_kinje

Više informacija o programu možete pronaći ovdje. Prijave se šalju putem online obrasca.