Prije projekcije selektorica programa Jelena Ostojić razgovarat će s Bulajićem o filmu i njegovu radu.

Nakon drugog svjetskog rata u Jugoslaviji organiziraju se migracije siromašnog seoskog stanovništva Dalmatinske zagore u bogate i plodne panonske krajeve. Cijelo jedno selo putuje vlakom na novu životnu destinaciju. Film prati putovanje i životne priče ljudi koji napuštaju vjekovna ognjišta u potrazi za boljim životom.

Film je dobitnik Velike Zlatne arene za najbolji film, scenarij i režiju na Pulskom filmskom festivalu, a na festivalu u Cannesu dobitnik je nagrade francuskih filmskih kritičara CIDALC. Vlak bez voznog reda prvi je film hrvatske i jugoslavenske kinematografije prikazan u cijelom svijetu, distribuiran u preko 65 zemalja, u Parizu je kontinuirano prikazivan šest mjeseci, a u Moskvi je bio najgledaniji film godine. Vlak bez voznog reda nalazi se u stalnom programu 28 kinoteka u svijetu.

Ulaz na program je besplatan.

U programu nakon projekcije sudjelovat će filmski kritičar Mario Kozina i umjetnički kolektiv House of Flamingo.

The Rocky Horror Picture Show je mjuzikl s elementima SF-a, komedije i horora iz 1975. godine. Scenarij su napisali Sharman i Richard O’Brien, a temelji se na istoimenom O’Brienovom kazališnom mjuziklu iz 1973. godine. Produkcija je satirična posveta SF i horor filmovima B produkcije. U filmu glume Tim Curry, Susan Sarandon i Barry Bostwick te članovi postave kazališnoga mjuzikla. Priča se vrti oko tek zaručenog para čiji se automobil kvari u kišnoj noći pokraj dvorca u kojem će potražiti pomoć. Dvorac je pun neobičnih, kostimiranih ljudi, a vodi ga Dr. Frank N. Furter, ludi znanstvenik. Film je stekao popularnost 1976. kada se počeo prikazivati u Waverly kinu u New Yorku, a do danas je postao film s najdužim kontinuiranim prikazivanjem u kinima. Nacionalni filmski registar SAD-a uvrstio ga je među filmove za očuvanje.

Ulaz na projekciju je besplatan.

Nakon projekcija, filmska kritičarka Višnja Vukašinović razgovarat će s Tarokić i glumicom Marinom Redžepović.

Tarokić i Redžepović surađuju čitavo desetljeće, a njihovo je profesionalno prijateljstvo iznjedrilo kratke igrane filmove u kojima se precizno razlaže ženska intima. Zahvaljujući njihovim uvidima o sadomazohističkoj prirodi međuženskih odnosa, neiskorjenjivosti iluzija u izgradnji identiteta i tami takozvanog prostora slobode u hrvatski je film ušla slika žene lišena svih do tada prisutnih stereotipa

Nakon projekcije, kritičarka Višnja Vukašinović s njima će razgovarati o temama koje ih zaokupljaju u umjetničkom i privatnom smislu, kao i o njihovom prijateljstvu koje uskoro pripremaju pretočiti u iskustvo dugog metra. Tarokić za par mjeseci kreće u snimanje svog dugometražnog prvijenca Zbornica čiji je scenariji od početka razvijala u suradnji s Redžepović kojoj će, kao i u njihovim kratkometražnim filmovima, pripasti glavna uloga naizgled snažne i samopouzdane žene.

Film koji dirljivo i angažirano portretira život radnika na marginama brazilskog društva ostvario je zapaženi uspjeh na nekoliko prestižnih svjetskih filmskih festivala (IndieLisboa, IFFR, San Sebastian…). “Životi siromaštvom pogođenih i potlačenih radnika koji su toliko pridonijeli brazilskom ekonomskom boomu i prije su bili portretirani u suvremenom filmu, ali jako rijetko sa svježinom, inovativnosti i poštovanjem kakvoga vidimo Arabiji“, poručuju organizatori u najavi događanja.

Kratke slike su projekt posvećen inovativnim filmskim strujanjima, a programska cjelina Proširena slika, u okviru koje se prikazuje Arabija, bavi se odnosom kinematografije prema društveno-političkim zbivanjima.

Prije projekcije filma Jelena Ostojić o filmu, radničkim pravima i projektu Arhiv radničkih borbi razgovara s Katarinom Jaklin i Josipom Jagićem. Program se realizira u suradnji s Multimedijalnim institutom, a ulaz je besplatan. 

Film je uhvatio duh njujorških podzemnih željeznica koje su bile glavno igralište uličnih umjetnika, ali i bojno polje i spektakularno umjetničko platno. S druge strane bojišnice stajali su gradonačelnik Edward Koch i policija koji su mlade umjetnike svim snagama pokušali zaustaviti smatrajući ih najvećim vandalima.Tu su bili i MC-jevi, DJ-i i brojni drugi umjetnici koji su tresli grad novim zvukovima i novim pokretima koji su redefinirali breakdance kao izvedbenu umjetnost.

Film je premijerno prikazan na festivalu na Sundanceu 1984. na kojem je i osvojio glavnu nagradu za najbolji dokumentarac. Originalno je snimljen na 16 mm vrpci, a 2011. je digitalno restauriran. Nakon filma povjesničarka umjetnosti Marta Kiš o filmu, grafitima, uličnoj umjetnosti i stanju na današnjoj street art sceni razgovara s jednim od njenih pionira Slavenom Kosanovićem Lunarom.

Projekcija Ratova stilova dio je festivala Velesajam kulture čiji je  ovogodišnji naglasak na street artu koji se unutar Studentskog centra profilirao kao jedna od konstantnih točaka okupljanja kako umjetnika tako i publike.

Ulaz na projekciju je besplatan.

Ruiz je većinu života proveo u Francuskoj stvarajući, kako stoji u najavi, “filozofski zaigrane filmove”. Međunarodni ugled stekao je zahvaljujući “nekonvencionalnom filmskom jeziku surealističkog karaktera” koji mu je donio niz nagrada na međunarodnim festivalima te suradnje sa zvijezdama poput Johna Malkovicha, Isabelle Hupert i Catherine Deneuve. 

Ipak, naklonost filmofila zadobio je manje komercijalnim filmovima poput Tri tužna tigra (Tres tristes tigres), Život je san (Mémoire des apparences) i Grad gusara (La ville des pirates) u kojima se najbolje ogleda njegov surealistički stil te motivi mitologije i snova. 

U četvrtak u MM centru prikazuje se Grad gusara, fantasy film s uporištem u ekstazi, skandalu, zovu divljine, mistifikaciji, proročkim snovima, humoru i tajanstvenome. Melankolična sluškinja Isidore susreće dječaka-ubojicu i jedinog stanovnika sićušnog otoka koji dane provodi u svom dvorcu svađajući se s brojnim glasovima u sebi. Smiješan, zastrašujuć i enigmatičan, Grad gusara opisan je poput “križanca Petra Pana i Petka 13. ispričanoga u raskošnom baroknom vizualnom stilu koji istovremeno upućuje na Georgesa Mélièsa i Sergija Leonea”.

Film se prikazuje kao dio programske cjeline Izvan fokusa u okviru koje se predstavljaju autori čije stvaralaštvo otvara nove i nekonvencionalne puteve u razvoju kinematografije.

Ulaz na program je besplatan, a detaljnije informacije dostupne su na Facebook stranici događanja.

Film prati godinu dana u životu Ade Colau, od vremena koje je provela organizirajući antideložacijske borbe u Barceloni do dana kada je prisegnula kao prva žena na čelu toga grada. Ova intimna kronika – u kojoj se koriste i privatne snimke Adina videodnevnika – i privilegirani uvid u unutarnje mehanizme nove građanske platforme objedinjuje dvije prevladavajuće teme: povijesnu pobjedu, ilustrativnu za političke promjene koje se odvijaju na jugu Europe, te unutarnju borbu osobe koja se boji da ne postane ono što je često i sama propitivala. 

Nakon filma slijedi razgovor s Tomislavom Tomaševićem, kandidatom za zagrebačkog gradonačelnika ispred platforme Zagreb je NAŠ! i zastupnikom u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, i arhitekticom i aktivisticom Ivom Marčetić. Razgovor moderira Jelena Ostojić.

Gradonačelnica se prikazuje u sklopu projekta Kratke slike, programske cjeline Proširena slika koja se bavi odnosom kinematografije prema društveno-političkim temama. Ulaz na program je besplatan, a detaljnije informacije dostupne su na stranici MM centra.

U fokusu njenog djelovanja smjestila se beskompromisna borba s nametnutim identitetima i ideologijama koji pojedinca prisiljavaju na prihvaćanje fabriciranih i klaustrofobičnih identiteta. Ovo posebno dolazi do izražaja u konstrukciji ženskog identitet koji pada višestrukom žrtvom opresivnih medijskih aparata kroz koje agresivno progovara društveni šovinizam.

U jednom od svojih prvih video radova Slatko nasilje, po kojem je bila nazvana njena njujorška retrospektiva, Sanja Iveković obrušava se na zavodljivost u medijima sveprisutne ekonomsko-političke propagande odvajajući nas od nje crnim rešetkama. U radu Make Up – Make Down sama pak izvodi ženama svakodnevni ritual šminkanja, ali tako da njeno lice ostaje nevidljivo dok ga na razini slike zamjenjuju alati uljepšavanja reflektirajući činjenicu kako je intimna stvarnost žene nedostupna zbog nametnutih identitetskih kalupa. U radu Osobni rezovi Iveković odvažno spaja teme političke ideologije i ženskog identiteta baš kao i videoinstalacijom Svjetionik. Iveković ovome dodaje treći ključni sastojak – kolektivnu memoriju i prokazivanje sveprisutne strategije planskog zaborava. Namjerni zaborav i sustavno potiskivanje čine jezgru njenog najnovijeg rada Nevidljive žene Erste campusa u kojem se slika i zvuk daju upravo onim ženskim egzistencijama koje društvo pokušava učiniti nijemim. 

Nakon projekcije o ovim i drugim temama filmska kritičarka Višnja Vukašinović razgovara sa Sanjom Iveković. 

Ulaz na projekciju je slobodan. 

Olaizola je međunarodnu pozornost stekla višestruko nagrađivanim dokumentarnim filmom Intimnosti Shakespearea i Victora Hugoa. Smatraju ju jednom od najboljih predstavnica takozvanog sporog filma (slow cinema).

Ovom prigodom bit će prikazana njena nekonvencionalna priča o ovisnosti baudelairovskog naslova Umjetni rajevi (Paraísos Artificiales, 2011.). Riječ je o filmu koji je ostvario veliki festivalski uspjeh, a obilježen je dokumentarističkim pristupom, kontemplativnošću, upečatljivom fotografijom i kadriranjem, atmosferičnošću i osobitim, formalno i narativno snažnim stilom.

Smješten u netaknute i harmonične predjele Veracruza, ovaj igrani film “nadilazi tipičnu priču o borbi s ovisnošću te ističe suptilnost svakodnevnih ljudskih borbi i snažne glumačke izvedbe Luise Pardo i Salomóna Hernándeza“, stoji u najavi. “Luisa ima 25 godina i bori se s ovisnosti o heroinu. Bježeći iz grada traži utočište u sve praznijem beach-resortu na bogatim brežuljcima uz more. Stanovnici i razgovori su rijetki, ali Luisa pronalazi tiho društvo s 50-godišnjim lokalcem Salomonom, alkoholičarem i udovcem koji svoje dane provodi pušeći marihuanu.”

Film se prikazuje kao dio programske cjeline Izvan fokusa u okviru koje se u MM centru predstavljaju autorice i autori čije stvaralaštvo otvara nove i nekonvencionalne puteve u razvoju kinematografije.

Ulaz na program je besplatan, a više informacija moguće je pronaći na stranici MM centra.

U najavi stoji kako Marko Dugonjić, dobitnik Zlatne arene za svoj prvi film Malo više kiše, u Albaharijevoj 19 donosi priču o dvoje cimera čiju svakodnevicu prekida dolazak trećeg sustanara, dok Marko Bičanić i Karlo Vorih u filmu Hana, Hano, Hanice prikazuju bezbrižno tinejdžersko flertovanje koje preraste u nešto više, a to nije ljubav. Uz filmove troje mladih autora, prikazujemo i dva rana rada doajena hrvatske kinematografije, Lordana Zafranovića, koji je svoju karijeru započeo u splitskom kinoklubu te stekao titulu međunarodnog majstora amaterskog filma.

Nakon projekcije s Markom Dugonjićem, Karlom Vorihom i Markom Bičanićem razgovarat će filmska kritičarka Višnja Vukašinović.

Kratke slike projekt su Kulture promjene SC, posvećen nezavisnom i inovativnom filmu. Filmovi 22. veljače prikazuju se u sklopu programske cjeline Runda kratkog čiji je cilj pružiti širu sliku suvremenog hrvatskog kratkog filma kroz suodnos suvremenih i starijih ostvarenja koja međusobno korespondiraju na manifestan ili podsvjestan način.

Ulaz je besplatan, a više informacija potražite ovdje.