Umjetnica ovim radom iz perspektive dijaspore istražuje migraciju, identitet i pripadnost. Na otvorenju izložbe Bačić će izvesti performans naslovljen ljudski bot koristeći odabrane vizuale iz projekta. Osim toga, od 7. do 9. rujna umjetnica će se u unaprijed određeno vrijeme (10.30 do 11.30 sati) pojavljivati u fizičkom prostoru predstavljajući slike javnoj web-kameri u starom gradu Korčule.

“Izložba e/migrate times u Wi-Fi galeriji siva) (zona u Korčuli okuplja izbor arhivskih slika, reklamnih plakata i promotivnih materijala iz australskih arhiva. Materijali obuhvaćaju razdoblje od emigracijskih kampanja s početka 20. stoljeća do sadržaja proizvedenih na različitim jezicima za različite europske publike tijekom 1960-ih. Kroz ove vizualne zapise projekt prati kako su se mijenjali kriteriji ‘poželjnih’ migranata, jezik i poruke imigracijskih kampanja, ali i načini na koje su se te poruke distribuirale i obraćale javnosti”, istaknuto je u popratnom tekstu.

Izložbi se može pristupiti do 31. listopada.

Anita Bačić australska je umjetnica hrvatskog podrijetla koja svoju praksu razvija iz perspektive dijaspore, radeći na sjecištu medijske umjetnosti, participativnih praksi i novih tehnologija. Završila je Master of Fine Art (Media Arts) na College of Fine Arts, UNSW u Sydneyju. Sa sivom) (zonom surađuje od 2015. godine, uključujući projekt Walk[in] Past (2018.), posvećen Blatu na otoku Korčuli.

Mihovil Pansini bio je “liječnik, sveučilišni profesor, voditelj Centra za sluh i ravnotežu Medicinskog fakulteta u Zagrebu, znanstveni savjetnik u Poliklinici za rehabilitaciju slušanja i govora (SUVAG, a uza sve to ili prije svega filmski autor i zaljubljenik u film općenito”, istaknula je Vesna Milder u popratnom tekstu.

“U kinematografiji je debitirao, također nažalost izgubljenim, amaterskim filmom 1953 (Korčula 53). Djelujući u Kinoklubu Zagreb, u razdoblju svoga aktivnog djelovanja 1953–63. godine, ostvario je 25 filmova, kojima je redatelj, scenarist, snimatelj i montažer. Ističemo filmove Osuđen (1954), Brodovi ne pristaju (1955) i Piove (1958), te niz vrhunskih ostvarenja eksperimentalne kinematografije u Republici Hrvatskoj (tada Socijalističkoj republici)”, napominje Sonja Leboš.

Obljetnica autorova rođenja prigodno se održava u Korčuli, Pansinijevom rodnom gradu, i Zagrebu, gradu kojem je Pansini posvetio svoj profesionalni put. Program je koncipiran na način da odražava interdisciplinarni karakter Pansinijevog rada, a uključuje virtualnu izložbu u Korčuli uz popratno predavanje Pansinijevi gradovi: Korčula – Zagreb Sonje Leboš, te izložbu Petre Belc Krnjaić pod nazivom Optogram, uz autoričino predavanje o proširenom filmu i izlaganje Ivana Žaknića o Pansinijevom otočnom egzistencijalizmu.

Više detalja o programu i sudionicima_ama pronađite ovdje.

Projekt Vizura grada: Dubrovnik funkcionira kao vizualno istraživanje urbanog prostora koje autorica započinje 2016. godine, dokumentiranjem bankomata postavljenih u povijesnoj jezgri Dubrovnika.

Rad se razvija kao umjetnička kritika komercijalizacije gradskog prostora, unutar programskog okvira Sive zone i njezine tematske linije Kritički turizam. “Posebno je relevantan u kontekstu gradova poput Korčule, koji u turističkom razvoju često slijede dubrovački model, zanemarujući njegove negativne posljedice, gubitak autentičnosti, degradaciju javnog prostora i potiskivanje potreba lokalne zajednice.

Autorica registrira promjene koje se u urbani prostor uvode postupno i gotovo neprimjetno, ali s dugoročnim učincima. Takve transformacije, premda često nasilne u svojoj logici eksploatacije prostora, postaju dio svakodnevice koju građani prešutno prihvaćaju. Vizure izloga na Stradunu razotkrivaju dominaciju vizualne banalnosti, uniformnosti i komercijalne agresivnosti, gdje mnoštvo bankomata i srodnih elemenata funkcionira kao simptom dubljeg nerazumijevanja kulturnog i prostornog identiteta”, stoji u tekstu najave.

Kustos izložbe je Darko Fritz.

Više detalja pronađite ovdje. Izložba se može pogledati do 16. srpnja.

Program Antika fantastika zasnovan je na ciklusu radova koji su posvećeni likovima iz grčke mitologije, a nastali su u razdoblju od 2014. do 2021. godine. Raščić se u tom periodu bavila remitologizacijom, odnosno zamišljanjem novih verzija poznatih mitskih priča. U kratkometražnom filmu Eumenide iz 2014. umjetnica se bavi likom Elektre, dok je u EE-0 iz 2018. povod istraživanju lik Arahne. Posljednji od triju filmova, GORGO utemeljen je na liku Meduze, motivu odrubljivanja glave te fetišizacije i aproprijacije ovog nasilnog čina.

Raščić u ovim radovima, kako stoji u najavnom tekstu, “postavlja pitanje o tome kako uvriježene interpretacije i predodžbe priča iz starine utječu na suvremeni život, pogotovo na položaj žene u društvu” te “nudi fantastičan obrat sudbinama, nepravedno ubijenim, prokletim ili zanemarenim”.

Više detalja o filmovima i programu u kustoskoj koncepciji Darka Fritza pročitajte ovdje.

Godine 2011. u projektu  Expunction – Deleting intima.org Net Art Works umjetnik je izbrisao niz svojih net art radova nastalih od 1996. do 2007. godine. Brisao je po jedan net art projekt dnevno sa svog servera (ukupno njih 37), tako da projekti više nisu bili dostupni na Štromajerovoj web stranici (intima.org). Neki od radova ostali su sačuvani jer su ostali pohranjeni na serverima raznih kulturnih institucija.

“Ovdje izložene pjesme nastale su između 2013. i 2018. godine poluautomatskom konverzijom .jpg i .gif slikovnih datoteka iz izbrisanih net art radova autora nastalih od 1996. do 2007. godine. Konverzija iz slika u tekstualni oblik koristi Unicode standard kodiranja. Novo interaktivno digitalno sučelje autor je oblikovao u vertikalnom formatu, imajući na umu osobne mobilne uređaje koji koriste posjetitelji Wi-Fi galerije siva) (zona”, stoji u najavi.

Izložbi se pristupa preko mobilnih uređaja na Trgu sv. Marka u Korčuli, spajanjem na galerijski Wi-Fi mrežu. Riječ je o novom formatu prezentacije umjetničkih digitalnih radova u organizaciji udruge sive) (zona – prostora suvremene i medijske umjetnosti iz Korčule, koji je ostvaren u suradnji s umjetničkom organizacijom Format C iz Zagreba i Gradskim muzejom iz Korčule.

Više detalja pronađite ovdje.

Program se održava s ciljem popularizacije djela Mihovila Pansinija, liječnika-otorinolaringologa i jednog od najvećih hrvatskih filmskih eksperimentatora, u njegovom rodnom gradu, ali i s ambicijom istraživačkog rada na Pansinijevoj ostavštini u poljima audiologije, spaciocepcije i avangardne i eksperimentalne umjetnosti. Ovogodišnji program kurirale su filmologinja Petra Belc i antropologinja Sonja Leboš.

“Kroz četiri ovogodišnja filmska programa – dva dugometražna igrana filma i dvadeset kratkih eksperimentalnih radova – predstavit ćemo povijesnu i suvremenu produkciju kinoklubova Zagreb i Split, otvoriti neistraženo polje Pansinijevih tekstualnih razmišljanja o nezavisnim suvremenim filmovima, i kroz njih povratno pogledati u filmove samoga Mihovila Pansinija. Kao gost programa pridružit će nam se Zorko Sirotić, zagrebački dokumentarist, eksperimentalist i član današnjeg Kinokluba Zagreb”, istaknula je Petra Belc.

Tako će korčulanska publika kao i gosti Korčule moći vidjeti filmove iz produkcije splitskog i zagrebačkog kino-kluba, ali i globalno poznate nezavisne filmove kao što su Idioti Larsa von Triera i Čudnije od raja Jima Jarmuscha.

Popratni program Pansinijevih dana osmišljen je i niz radioničkih programa razvoja filmske pismenosti i filmske publike pod nazivom Korčula voli film. Radionice u korčulanskim vrtićima, osnovnim i srednjim školama tijekom listopada provode Petra Belc, Dea Botica, Sonja Leboš i Kosta Ristić, s ciljem poticanja filmske pismenosti na otoku Korčuli, naročito kod djece i mladih. Tako će Petra Belc upoznati najmlađe s optikom filma u Dječjem vrtiću Korčula, diplomirana filmska snimateljica, Dea Botica, približit će djeci foto-kolaž kao osnove montaže, Sonja Leboš vodi radionice pod nazivom Film i književnost, a Kosta Ristić će djecu uvesti u praksu proizvodnje filma.

Detaljnije informacija o programu možete pronaći na ovoj poveznici.

Rad Noćna plima je realiziran u okviru prvog Malteškog bijenala u 2024. godini te isprepliće dvije fiktivne mediteranske ženske priče. Rad je nastao kao odgovor na istraživanje malteške povijesti gusarstva na Mediteranu u okviru kojeg Dijana Protić imaginira aktivnu žensku ulogu. Prva narativna linija filma stoga je snimljena na malteškom te prati kapetanicu gusarskog broda koja nakon brodoloma spašava kapetana dubrovačkog broda. Narativ komentira povijest odnosa Dubrovačke republike i Malte, i povijesnu činjenicu da je dubrovački konzul bio prisutan u Valletti od 1744. Druga narativna linija filma je smještena u sadašnjost i snimljena je na korčulanskom dijalektu, a njena protagonistkinja je kapetanica Mirta Milat, koja plovi na istraživačkom brodu i mapira razmjere ekološke katastrofe. Svjedočenja kapetanice Katarine i istraživačice Mirte oživljena su kroz malteške lučke gradove, obalne prirodne krajolike i morske mijene. Rad je sniman na otoku Gozu i Malti u siječnju 2024. Na Malteškom bijenalu rad je prikazan kao trokanalna video instalacija, dok će u Korčuli biti predstavljen kao jednokanalni film.

Snimatelj filma je Bojan Mrđenović, montažer je Miro Manojlović, a kompoziciju i oblikovanje zvuka potpisuje Manja Ristić.

Nakon projekcije filma s autoricom će razgovarati kustosica Lea Vene.

Više informacija potražite ovdje.

Veliki britanski redatelj u svom najnovijem filmu, za koji tvrdi da je ujedno i posljednji naslov njegova šest desetljeća dugog stvaralaštva, radnju smješta na sjeveroistoku Engleske, u okrugu Durhama u 2016. godinu – inače nultu godinu Brexita – te fokus stavlja na porast desnog ekstremizma koji se javlja kao odgovor na dolazak izbjeglica iz Sirije i drugih ratom razorenih zemalja.

Stari hrast posljednji je preostali pub u turobnom selu dokrajčenom zatvaranjem rudnika u 80-ima, od kada je broj stanovnika u stalnom padu. Posljedično, kuće su jeftine i dostupne, naoko idealno utočište za Sirijce koji bježe od divljačkog rata, no pridošlice se nađu u žarištu novog neprijateljstva i ksenofobne napetosti među nepovjerljivim domaćinima. Što učiniti kada potlačeni postanu tlačitelji? Kako spojiti ove dvije naizgled različite skupine, a zapravo obje traumatizirane i ugnjetavane?

“Stari hrast beskompromisna je drama vođena bijesom, empatijom i neugašenim idealizmom, krajnji dokaz da Loach nikada nije zastranio od svojih uvjerenja”, stoji u najavi filma, a više o njemu možete pročitati i u kritici Ive Brižan.

Izuzetna točka je svjetlosna instalacija koja se temelji na kvantnoj optici. U polju fizike ovaj termin označava trenutak u kojem sustav počinje manifestirati svojstva koja do nedavno nisu bila prisutna. “To je prijelaz iz karakterističnog, baznog stanja u egzotično stanje, prelazak u donedavno nepoznato, osjetljivi balans između faza”, stoji u najavi izložbe koja predstavlja nastavak autorovog istraživanja o ljudskoj percepciji veličine u odnosu na kvantno mjerilo. Izložba ostaje otvorena do 24. srpnja.

Humidcity je interaktivna digitalna pripovijest australske umjetnice Mez Breeze inspirirana pripovijetkom Nevidljivi gradovi Itala Calvina koja je na Trgu sv. Marka dostupna do 31. srpnja. Posjetitelji joj mogu pristupiti preko osobnih mobilnih uređaja, spajanjem na Wi-Fi mrežu ‘siva) (zona’. Riječ je o novom formatu prezentacije umjetničkih digitalnih radova u organizaciji udruge sive) (zona – prostora suvremene i medijske umjetnosti iz Korčule, koji je ostvaren u suradnji s umjetničkom organizacijom Format C iz Zagreba i Gradskim muzejom iz Korčule.

Više o izložbama i drugim programima Sive zone potražite na njihovim službenim stranicama.

Izložba se bavi kritikom neplanske turistifikacije te kroz refleksiju na njene društvene i estetske konotacije i usmjerena je prema modeliranju interdisciplinarnog kritičkog diskursa koji propituje privredno stremljenje monoekonomiji turizma u Hrvatskoj i šire.

Fokus izložbe stavljen je na “poimanje zajedničkih dobara zajednice, kao što su javni prostor i infrastruktura”, a predstavlja radove “koji na kritički način tematiziraju turizam općenito kroz umjetničke interpretacije ove teme koristeći ih kao sredstvo za komentiranje društveno-kulturnih i političko-ekonomskih praksi, stavljajući naglasak i usmjeravajući pogled prema etikama, poetikama i politikama prostora”, ističe popratni tekst.

Više detalja o umjetnicima_cama i izložbi možete pronaći ovdje.