KP: Zašto ste odlučile broj posvetiti temi smeća? Kako ste doživljavale tu temu prije početka rada na broju, a što ste o njoj naučile tijekom uredničkog procesa?

Budući da je našu generaciju zlatna ribica odavno prevazišla u razini pamćenja, htjele smo nešto jednostavno, upečatljivo i pamtljivo. Svidjelo nam se što je to samo jedna riječ – smeće – pomalo luckasta, a istovremeno njezina jednostavnost daje mogućnost interpretiranja i sagledavanja iz različitih uglova. Imale smo unaprijed postavljena pitanja koja smo htjele istražiti, i imamo osjećaj da kroz rad ne samo da nismo dobile odgovore na njih, već su se pojavila nova, kompleksnija. Osim praktičnog uredničkog znanja, jako puno smo naučile o “traženju” umjetnosti i umjetnika čije se stvaralaštvo bavi smećem na manje ili više očit način, što smatramo vrlo vrijednim iskustvom.

Naravno da smo puno naučile i sa svakim pročitanim tekstom naših brojnih autora i vrlo raznovrsnim viđenjima teme iz pojedinih područja povijesti umjetnosti koja su autorima posebno draga.

KP: Velik dio vašeg rada na broju odvijao se tijekom godine koja je potpuno promijenila način studiranja. Na koji su način zbivanja prošle godine utjecala na vašu suradničku dinamiku, a kako na sadržaj broja?

Kao uredništvo smo se okupile u veljači 2020. i već naredni mjesec nas je dočekao lockdown. Suradnja se premjestila iz kafića u naše kuhinje, spavaće sobe i online prostor, a čak smo održale i nekoliko hibridnih sastanaka. Ono vrijeme koje nismo provodile u kuhanju Dalgona kave i banana breada ili bingewatchanju Netflixa odlučile smo posvetiti stvaranju časopisa. U prvih nekoliko mjeseci rada na časopisu, koji su se ujedno preklapali i s najgorim mjesecima pandemije, Kontrapost nam je pomagao u tome da ne umremo od brige i dosade, tako da se to dobro poklopilo. Nešto kasnije, kada su mjere to dopustile, urednički kabinet zamijenile su terase kafića s dobrom Wi-Fi konekcijom, te ponajviše naši dnevni boravci (hvala cimeri!).

Dinamična se godina odrazila na In Memoriam, dio časopisa koji je uobičajeno bio posvećen nedavno preminulim umjetnicima, povjesničarima umjetnosti ili općenito osobama koje su ostavile trag u našoj struci. Budući da je u potresu u ožujku stradala kulturna baština grada Zagreba, odlučili smo tim građevinama odati počast u tom dijelu časopisa.

Uredništvo Kontraposta 11 uvodi značajne promjene u koncept časopisa koje su osuvremenile njegov sadržaj. Tema broja AKT je AKTualan: golo tijelo u umjetničkom i kulturno-povijesnom diskurzu usmjerava pažnju na fenomen tijela s kojim se neprestano susrećemo, kako u umjetnosti, tako i u svakodnevnom životnom okruženju. Uz stručne studentske radove, uključen je i dijalog s umjetnicima, kustosima, likovnim kritičarima, profesorima i studentima povijesti umjetnosti o navedenoj problematici, kao i prijevodi stranih tekstova i kritike izložbi i publikacija vezanih uz temu. 

Uspješna suradnja ostvarena je sa studentima drugih odsjeka Filozofskog fakulteta, a prvi put su uključeni i umjetnički radovi studenata Akademije likovnih umjetnosti, Akademije dramske umjetnosti i Tekstilno-tehnološkog fakulteta. 

Na promociji će sudjelovati i dr. sc. Josipa Lulić, viša asistentica na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu i članica uredništva Kontrapost 5. 

U galeriji Šira, novom izložbenom prostoru Akademije likovnih umjetnosti namijenjenom prvenstveno izlagačkoj djelatnosti studenata, 11. ožujka predstavljena su tri studentska časopisa: Kontrapost, Skica i Folder. Časopis studenata Odsjeka za povijest umjetnosti – Kontrapost pruža priliku za objavljivanje znanstvenih radova te stručno formiranje budućih generacija povjesničara umjetnosti. Skica je novoosnovani časopis studenata Akademije likovnih umjetnosti, a služi kao platforma putem koje se različitim rubrikama studenti informiraju, izražavaju kritičko mišljenje te tragaju za novim mogućnostima izraza kroz medij časopisa, dok je Folder web portal studenata Arhitektonskog fakulteta. Folder je nastao s ambicijom stvaranja prostora za razvoj i razmjenu studentskih ideja vezanih uz arhitekturu i druge vizualne umjetnosti. Predstavljanje časopisa i diskusiju organizirale su Klara Petrović i Luja Šimunović, osnivačice i urednice Kulturfluxa, portala posvećenog vizualnoj umjetnosti, koji studentima povijesti umjetnosti pruža priliku za stjecanje novinarskog, te iskustva u likovnoj kritici.

Studentski časopisi općenito imaju ulogu stvarati prostor za izražavanje i svojevrsnu “vježbu” budućim stručnjacima određenih usmjerenja, a unatoč različitom stupnju potpore koju dobivaju (ili ne dobivaju) od matičnih odsjeka ili fakulteta, njihov opstanak uvijek ovisi o entuzijazmu studenata koji ih uređuju i za njih pišu. Primjerice, prvi studentski časopis Odsjeka za povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu bio je Patina, objavljen 1997. godine. Od tada izlazi u različitim vremenskim intervalima i nekoliko puta mijenja ime, a “njegovo postojanje oduvijek je ovisilo isključivo o angažmanu studenata i urednika, a potom i o osiguravanju financijskih sredstava za tiskanje”, ističe Anja Tomljenović, jedna od urednica ovogodišnjeg izdanja. Časopis danas nosi naziv Kontrapost, nakon što je iz naslova izbačen dio “Radovi studenata Odsjeka povijesti umjetnosti”, na što se trenutno uredništvo odlučilo kako bi se sadržaj časopisa otvorio i za ostale srodne discipline.

Za razliku od višegodišnje tradicije časopisa studenata povijesti umjetnosti, prvi broj Skice izašao je tek u listopadu 2016. godine. Časopis je, prema riječima glavnog urednika Ivana Baruna, pokrenula entuzijastična skupina studenata koja je jednim svojim dijelom sačinjavala tadašnji Studentski zbor Akademije likovnih umjetnosti. Uvidjevši da je za mlade umjetnike jako bitno imati svoju studentsku publikaciju – nešto što na Akademiji tada još nije postojalo – ta se skupina odlučila aktivirati i oformiti platformu kroz koju će se studenti moći kritički izražavati, koja će potaknuti studentski i umjetnički dijalog te povezati studente međusobno. U njegovom osmišljavanju i oblikovanju sudjeluju studenti preddiplomskih, diplomskih i postdiplomskih studija Akademije, a uredništvo za sada ima ambiciju časopis objavljivati dva puta godišnje.

Na inicijativu studenata Arhitektonskog fakulteta, ove akademske godine osnovan je i portal Folder. Prije Foldera izlazio je časopis Novi Format koji je s radom prestao prije nekoliko godina, zbog čega je na arhitektonskom fakultetu nedostajala platforma za poticanje studentskih razmišljanja, rasprava i radova nevezanih uz fakultetske projekte. Uredništvo Foldera također ističe kako su pri pokretanju portala bili inspirirani radom kolega iz okolnih zemalja, kao što je Tristotrojka, časopis studenata arhitekture iz Sarajeva, a na otvaranje web portala, umjesto uobičajenog tiskanog časopisa odlučili su se jer je jednostavan za održavanje i dostupan svima koji imaju pristup internetu. Osim toga, internetski medij pruža mnoge multimedijalne mogućnosti čime se može ostvariti raznovrsnost sadržaja koja se inače ne može dobiti kroz tiskani format.

Osim održavanjem stranice na WordPressu te promocijom na društvenim mrežama, uredništvo Foldera koje čini pet studenata Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, najviše radi na dobavljanju materijala za objavu. “Kako smo još u početnoj fazi, nismo imali problema sa selekcijom materijala koji bi bio nerelevantan ili neprikladan – svi doprinosi kolega bili su zanimljivi i relevantni za našu ideju otvorene platforme”, ističu. Urednici Kontraposta studenti su povijesti umjetnosti, za koje je poželjno da se nalaze na višim godinama studija, što zbog iskustva studiranja i poznavanja strukture studija te profesora i njihovih kolegija, što zbog poznavanja sadržaja i ambicija pojedinog broja časopisa. “Urednici se, nakon pojedinačne prijave, biraju na sastanku Kluba studenata povijesti umjetnosti. Ondje se studenti predstavljaju i ukratko obrazlažu svoju prijavu. Nakon toga slijedi glasovanje prisutnih članova Kluba”, objašnjava jedna od urednica, Anja Tomljenović. Novoizabrano uredništvo u svakom je trenutku na raspolaganju studentima, što uključuje i savjetovanje oko biranja teme rada ili profesora-mentora, a nakon toga pomažu i potencijalnim intervencijama u tekstove, neovisno radi li se o literaturi, sadržaju, lekturi i slično. Uredništvo, osim što smišlja čitav koncept časopisa, osigurava dobivanje financijskih sredstava za tiskanje časopisa i kontaktira tiskare te pronalazi dizajnere i lektore koji pomažu u realizaciji pojedinog broja.

Skica pak, osim glavnog i grafičkog urednika, ima i urednike pojedinih rubrika koje čine Vizualne umjetnosti, Studosfera, Kultivator, Technoskop i Portreti. Urednici zajedno osmišljavaju sadržaj broja, odnosno njegovu temu, tekstualni i vizualni dio, traže i kasnije rade sa studentima koji kreiraju sadržaj te naposljetku taj sadržaj uređuju i kormilare brojem u željenom smjeru. “Njihova je zadaća da osiguraju kvalitetu tekstualnog i vizualnog sadržaja, organiziraju sve potrebne predradnje za nastanak Skice te da se pobrinu oko njenog pravovremenog izlaska”, ističe Barun. Ovo je isključivo studentski projekt te profesori nisu uključeni u osmišljavanje i nastanak broja. “Ako i dođe do neke vrste suradnje s pojedinim profesorom kroz, primjerice, vizualni intervju kao što je to bilo u prvom broju, to je stoga što je to bila prvenstveno studentska inicijativa. Vrlo smo zahvalni na slobodi koju nam profesori i Akademija daju pri kreiranju časopisa. Smatramo da je ona izuzetno važna, pogotovo za područje djelatnosti kao što je umjetnost”, zaključuje.

Financiranje Skice ovisi o pojedinom broju. Sredstva za tiskanje dolaze iz fonda za studentske projekte Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu, od sponzora časopisa te Akademije koja podržava ovaj projekt. “Uz financijsku podršku Akademije, ništa manje bitna je i podrška profesora, ali i ostalih studenata na Akademiji koji svojom energijom pridonose Skici i njenom razvoju”, dodaje Barun. Uredništvo Foldera, koji je za sada temeljen isključivo na suradnji studenata, planira u budućnosti surađivati s profesorima, no kako zapravo nisu službeno vezani za fakultet, njihov je rad u potpunosti slobodan, a troškove održavanja portala na stranici WordPress pokrivaju sami urednici. S druge strane, sredstva za tiskanje Kontraposta osigurana su na natječaju za sufinanciranje studentskih projekata i natječaju Studentskog zbora, a dio troškova pokrio je i Odsjek za povijest umjetnosti.

“Imamo vrlo dobru suradnju s profesoricama i profesorima koji uvijek pomažu pri mentoriranju studentskih radova. Budući da smo ove godine uvele neke promjene vezane uz sadržaj i strukturu časopisa, između ostalog i temu broja te kraće tekstualne forme kao što su kritike izložbi i knjiga, bilo nam je izuzetno bitno dobiti podršku profesora, pa i pohvale za novi koncept. Uz pomoć dr. sc. Tanje Trška organizirale smo i radionicu pisanja znanstvenih radova za studente. Dakle fakultet i Odsjek osiguravaju financijsku potporu i profesorsko mentorstvo, dok je uredništvo zaduženo za cjelokupan koncept i njegovu konačnu realizaciju”, naglašava Tomljenović.

Unatoč različitim perspektivama, medijima i vremenu nastanka, sva tri časopisa teže otvaranju van granica svoje struke te interdisciplinarnom pristupu, kao i širem čitateljstvu. Svima je velik zadatak zainteresirati publiku, ali i potaknuti entuzijazam i aktivaciju studenata, odnosno suradnju i stvaralaštvo. Upravo s ciljem popularizacije časopisa među studentima povijesti umjetnosti, ali i šire studentske populacije, od ovog broja u Kontrapost su uvedene određene promjene. Primjerice, uvedena je tema broja na tragu istaknutog stručnog časopisa Život umjetnosti, te prijevodi stranih tekstova koji su dio obvezne literature i kritički tekstovi što potiču na pluralizam i razmjenu mišljenja, a uredništvo se nada kako će suvremeniji i atraktivniji sadržaj te otvaranje prema drugim studijskim grupama i suradnja sa srodnim Fakultetima potaknuti daljnje objavljivanje i relevantnost časopisa.

Skica je također otvorena studentima drugih Akademija, srodnih studija ili za studente drugih studija čiji se tekstovi mogu uklopiti u nastajući broj, te rado surađuje s drugim umjetnicima, muzičarima, kulturnim djelatnicima ili studentima na Erasmus programu studentske razmjene. Barun kaže kako “Skica kao mladi časopis tek treba etablirati svoju poziciju na Akademiji i želja za sudjelovanjem kolega još nije toliko velika, no vide se pomaci u usporedbi s prvim brojem. Postoji jedan broj studenata vrlo entuzijastičnih oko časopisa i oni čine fantastičnu pozitivnu povratnu spregu”. Folder također djeluje zahvaljujući entuzijazmu svojih urednika koji se u budućnosti planiraju pozabaviti web dizajnom ovog portala, te njegovim daljnjim istraživanjem kao medija za arhitekturu i vezane umjetnosti. “Trenutno radimo na sadržaju za kanal na YouTubeu na kojem bismo objavljivali  razgovore, rasprave, instrukcije za CAD programe, Photoshop i slično”, ističu urednici te dodaju kako se tijekom vremena nadaju “potaknuti kolege na stvaranje i objavljivanje većeg broja radova, i razmišljanje o struci van akademskih okvira. Ako ništa drugo, htjeli bismo im na taj način proširiti vidike – i pokazati da postoji život izvan fakulteta”.

Do kraja ožujka očekuje se izlazak novog broja Kontraposta na temu Akt je AKTualan i novog broja Skice s temom Umjetnost suradnje. Portal Folder potražite ovdje.