Na konferenciji za novinare Saveza udruga Operacija Grad, održanoj 14. ožujka u klubu Booksa, raspravljalo se aktualnom Programu javnih potreba u kulturi Grada Zagreba koji je prije tjedan dana objavio Gradski ured za kulturu, obrazovanje i sport. Povod ovog zajedničkog istupa predstavnika nezavisne kulturne scene jest razlika između gradskim proračunom predviđenog iznosa za nezavisnu kulturu i onog propisanog u Programu javnih potreba. U ime Saveza udruga i nezadovoljnih aktera kulturne scene, financijske odluke GUZK-a komentirali su Miljenka Buljević, Zvonimir Dobrović, Ivana Hanaček, Mario Kovač, Goran Sergej Pristaš i Sabina Sabolović.

Kako je istaknuto na početku konferencije, Program javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2012. objavljen je prije tjedan dana, iako su odluke kulturnih vijeća, kao i gradski proračun doneseni još krajem 2011. godine. Tim programom za nezavisnu produkciju osigurano je 44.438.000,00 kuna, čak 11.086.100,00 manje od iznosa predviđenog Proračunom Grada Zagreba što upućuje da Gradski ured za kulturu, obrazovanje i sport nije proveo odluku Gradske skupštine.

 

Klijentelizam i netransparentno odlučivanje

Ivana Hanaček iz udruge BLOK – Lokalna baza za osvježavanje kulture i Urban Festivala kazala je da se iz odobrenog programa vidi da Grad Zagreb preferira “amaterizam, kulturu vašara i štandova i slavljenje godišnjih doba”, na štetu proizvodnje autentičnog urbanog kulturnog sadržaja. Njenu tezu svakako potkrepljuje činjenica da je ovogodišnjim programom za raznorazne amaterske udruge i šatorske festivale predviđeno 6 milijuna kuna, dok će se urbana kultura morati zadovoljiti s trostruko manjim iznosom.

Nagrađivani redatelj Mario Kovač, okupljenoj javnosti obratio se kao predsjednik Vijeća za urbanu kulturu i kulturu mladih, ali i kao zviždač. “Ovdje sam u svojstvu Ankice Lepej“, kazao je Kovač i obznanio preporuke vijeća kojim je predsjedavao, a koje se uvelike razlikuju od rezultata natječaja za potpore Gradskog ureda za kulturu. U tri mjeseca, koliko je prošlo od završnih prijedloga vijeća do objave programa, kulturni prioriteti grada znatno su se promijenili. Tako su projekti koji su od vijeća ocijenjeni odličnom ocjenom  AA, ostali bez novaca, dok su neki koji su ocijenjeni nižim ocjenama D ili C dobili i po 150 tisuća kuna. Također, financijsku potporu Gradskog ureda za kulturu, obrazovanje i sport na ovom su natječaju dobili i projekti i organizacije koje se uopće nisu prijavili ili imaju potpuno nejasan plan. Primjer ove prakse jest dodjeljivanje 150 tisuća kuna tvrtki Neki Daniels d.o.o u vlasništvu repera Nereda za organizaciju world music festivala bez priložene ikakve dokumentacije.

Kovač je ovom prilikom pozvao članove svih osam savjetodavnih vijeća da javno progovore o razlikama te da se napokon obznani tko su osobe koje potpisuju konačan program te pod kojim kriterijima se novac dodjeljuje. 

Miljenka Buljević, predsjednica Saveza udruga Operacija Grad pred novinarima je istaknula da je jasno da gradska kulturna politika ne postoji i da je “ključ za razumijevanje ovakvog programa mreža klijentelističkih odnosa koji očito postoje unutar gradske uprave”. Buljević je upozorila da se usprkos velikom smanjenju sredstava za nezavisnu produkciju, izdvajanja za Gradsko kazalište Komedija povećala gotovo 70% po pojedinoj predstavi i to u vrijeme kada kad je zamjenik pročelnika za kulturu Ivice Lovrića bivši voditelj propagande u Komediji Tedi Lušetić.

Da se gradska vlast ne želi očitovati o svojoj politici ignoriranja preporuka kulturnih vijeća upućuje i činjenica kako ovogodišnja razrada Programa javnih potreba u kulturi ne sadrži čak ni šturo, do sad uobičajeno administrativno objašnjenje okvira financiranja, na što je u Booksi upozorila članica kustoskog kolektiva WHW, Sabina Sabolović. 

 

Gradska vlast ne želi u Evropsku Uniju

Goran Sergej Pristaš, predavač na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti te član izvedbene skupine BADco. i Centra za dramsku umjetnost kazao je da politika gradske vlasti sustavno onemogućava razvoj kulture čak i evropskom kontekstu. “Izgleda da gradska vlast ne zna da sljedeće godine ulazimo u Evropsku Uniju jer svojim odlukama onemogućava programe koji donose novac iz evropskih fondova”. Kako je upozorio Pristaš, a kasnije i Emina Višnić iz Zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade POGON, GUZK je odlučio smanjiti sredstva projektima i organizacijama koje surađuju s drugim organizacijama u Evropi. “Udruge koje su ušle u rizik suradnje s drugim međunarodnim organizacijm, dobile evropski novac i sada svoj program trebaju odraditi, poput BADco., zbog ovakve će politike ove godine nestati. To će ugroziti njihove partnere i u konačnici otežati mogućnost da projekti iz Hrvatske dobiju evropski novac jer će biti proglašene nestabilnim. Ovim odlukama ugrožena je cijela kulturna scena u Hrvatskoj”, kazao je Pristaš čijoj su udruzi ove godine sredstva svedena na iznos od prije deset godina. 

O kratkovidnosti odluka Gradskog ured za kulturu govoril je i Naima Balić, predsjednica Vijeća za međunarodnu suradnju: “U nekoliko prilika smo Gradu Zagrebu slali dopise, ali nikada nismo dobili odgovor. Ono što smo napisali jest da ne postoji kulturna politika Grada Zagreba, da ne postoji suradnja te da se odluke stručnih vijeća ne poštuju. Mi smo označili prioritetnim programe udruga koje su aplicirale za evropske fondove i mogu gradu donijeti evropski novac. U tom su smislu najbolje su ocijenjeni programi nezavisne kulture. Institucije kojima se dodjeljuju najveća sredstva imaju nedorečene programe i mi smo molili da se oni ne uzimaju u obzir. Dogodilo se drugačije i zato smo za sutra dogovorili sastanak s pročelnikom Ivanom Lovrićem i njegovim zamjenikom Lušetićem kako bi od njih čuli koji su kriteriji u dodjeli sredstava”. 

 

Potraga za 11 milijuna

U zaključku konferencije za novinare istaknuto je da zagrebački nezavisni kulturnjaci ovog put neće odustati.  Od Gradskog ureda za kulturu, obrazovanje i sport bit će zatraženo očitovanje o tome koje su osobe i po kojim kriterijima donijele završne odluke o programu te će se inzistirati na hitnoj korekciji Programa javnih potreba najkasnije do kraja ožujka, tako da se rasporede ukupna proračunom predviđena sredstva i riješe navedeni problemi. Također, od Gradske skupštine bit će zatraženo očitovanje o Programu javnih potreba i njegovim katastrofalnim posljedicama za kulturu grada Zagreba. 

Važno je spomenuti kako su se u Booksi okupili ne samo predstavnici tiska, već i brojni akteri nezavisne scene koji su svojim prisustvom pokazali složnost i spremnost na organizirani  pritisak u cilju poboljšanja njihovog položaj. Ozbiljnost situacije najbolje opisuju riječi Gorana Sergeja Pristaša: “Nema odustajanja. Ostalo je tek pitanje hoćemo li ići na burzu ili ćemo krenuti na Grad”. Konferenciju i okupljanje zatvorila je Miljenka Buljević pozvavši prisutne: “Krenimo u potragu za 11 milijuna kuna!”.