Na sjednici održanoj 29. rujna Vijeće za elektroničke medije donijelo je odluku o davanju koncesije za obavljanje djelatnosti radija na području grada Zagreba, na vrijeme od 14 godina, Udruzi Radio Marija. Jedini drugi prijavitelj koji je predao propisanu dokumentaciju bila je Kuća ljudskih prava. Oba su ponuditelja neprofitna, a Vijeće je obje ponude ocijenilo kao izuzetno kvalitetne. Vijeće je također istaknulo da ponuda Udruge Radio Marija “u kvantitativnom smislu udjela različitih vrsti programa ima veću zastupljenost obrazovnog i kulturnog programa, kao i veći udio vlastite proizvodnje”.

Tim povodom Kuća ljudskih prava u suradnji sa Srpskim narodnim vijećem i Radijom 808 organizirala je konferenciju za novinare na kojoj je odluka Vijeća nazvana presedanom u dosadašnjoj praksi. “Radi se o kršenju procedure i pravila”, istaknuo je Mladen Majetić iz Kuće ljudskih prava, “no osim proceduralnih pitanja, postavlja se i pitanje prijavljenog sadržaja”.

Naime, na sjednici Vijeća za elektroničke medije održanoj 10. rujna, utvrđeno je da ponuda Kuće ljudskih prava ispunjava sve formalne uvjete dok ih ponuda Udruge Radio Marija ne ispunjava. Udruga nije dostavila potvrde FINA-e da ne sudjeluju u postupku predstečajne nagodbe. Nakon toga, prema članku 20. Pravilnika o postupku davanja koncesija, Vijeće može pozvati ponuditelje da pojasne pojedine elemente ponude u dijelu koji se odnosi samo na program, a pojašnjenje ne smije rezultirati izmjenom ponude.

Ipak, na sjednici Vijeća održanoj 22. rujna kao jedna od točaka dnevnog reda pojavljuje se zahtjev Udruge Radio Marija za povrat u prijašnje stanje, odnosno povrat postupka odlučivanja o koncesiji u vrijeme prije nego što su utvrđeni formalni nedostaci prijave. Na toj sjednici Vijeće zaključuje da će se u srijedu, 23. rujna, održati sjednica Vijeća na kojoj će se raspravljati o ovoj točki dnevnoga reda. Zapisnik te sjednice nikada nije objavljen, a 29. rujna objavljena je odluka prema kojoj se koncesija za obavljanje djelatnosti radija na vrijeme od 14 godina dodjeljuje Radio Mariji. 

S druge strane, objašnjenje Vijeća da ponuda Udruge Radio Marija u “kvantitativnom smislu udjela različitih vrsti programa ima veću zastupljenost obrazovnog i kulturnog programa, kao i veći udio vlastite proizvodnje” demantirao je Ilko Čulić s Radija 808. Prema njemu, problem nije u obrazovnom i kulturnom programu koliko u informativnom: “Dobitnik koncesije, prema programskoj osnovi objavljenoj na internetu, ima prijavljeno manje od 8 posto informativnog programa, dok smo mi prijavili 21 posto. Dobitnik koncesije de facto ne proizvodi ono što se zove dnevna informativa već u informativnom programu pretežno prenosi vijesti Radio Vatikana na hrvatskom jeziku te ne ispunjava uvjet od 10 posto lokalnih vijesti i obavijesti koje mora imati koncesionar na gradskom području. To se ne vidi u obrazloženju. U obrazloženju se navodi veći postotak vlastite proizvodnje, ali se ne navodi da je glavnina te vlastite proizvodnje isključivo vjerski program”.

S tim na umu, na konferenciji je istaknuto da je Vijeće moglo raspisati natječaj za koncesiju za specijaliziranu vrstu programa ili, s obzirom da je Radio Mariji istekla dosadašnja koncesija, Vijeće je moglo na zahtjev nakladnika podnesen najmanje šest mjeseci prije isteka trajanja koncesije donijeti odluku o njenom produljenju. Dobitnik, istaknuto je, pokriva već tri koncesije, na području Splita, Virovitice i Rijeke, što de facto predstavlja mrežu, iako Udruga Radio Marija svoje programe na tim područjima naziva “studijima”.

S obzirom da prema Pravilniku Vijeća ne postoji mogućnosti poništavanja natječaja odnosno podnošenja žalbe, Kuća ljudskih prava i partneri smatraju da im je nanesena nemjerljiva šteta. Stoga pozivaju Agenciju i Vijeće da u najkraćem mogućem roku raspiše novi natječaj za koncesiju. Od novog saziva Sabora i Odbora za informiranje, informatizaciju i medije traže nadzor na tim procesom, a od Mirjane Rakić, predsjednice Vijeća, traže detaljno objašnjenje odluke o dodjeli koncesije. Zbog ozbiljnih sumnji da se ovim natječajem nekome pogodovalo i narušavanja transparentnosti postupka, traže fonografski zapis sjednice Vijeća od 23. rujna, a najavili su i podnošenje zahtjava za odlučivanje o sukobu interesa jer se u slučaju vijećnika radi o državnim službenicima. Zahtjeve je zaokružio Saša Milošević iz Srpskog narodnog vijeća nazvavši ovakvo teško kršenje procedure – sistemskom korupcijom.