<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>kodeks dobre prakse &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/kodeks_dobre_prakse/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Fri, 27 Jun 2025 12:23:22 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.4</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>kodeks dobre prakse &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Pitanje vrijednosti kulture</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/blic/pitanje-vrijednosti-kulture/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Tomislav Žilić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 02 Jun 2025 12:37:43 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Blic]]></category>
		<category><![CDATA[Come Together]]></category>
		<category><![CDATA[culture action europe]]></category>
		<category><![CDATA[Europska unija]]></category>
		<category><![CDATA[Europski zeleni plan]]></category>
		<category><![CDATA[financiranje]]></category>
		<category><![CDATA[kodeks dobre prakse]]></category>
		<category><![CDATA[kreativna europa]]></category>
		<category><![CDATA[mff]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?p=75486</guid>

					<description><![CDATA[Iako institucije Europske unije i dalje naglašavaju važnost Kreativne Europe, akteri iz audiovizualnog i šireg kulturnog polja u svojim otvorenim pismima izražavaju zabrinutost za budućnost programa.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Uoči skorašnjeg prijedloga Europske komisije za sljedeći višegodišnji financijski okvir EU-a (<em>Multiannual Financial Framework</em> ili MFF) za razdoblje od 2028. do 2034. godine, inicijative okupljene oko aktera iz europske filmske i audiovizualne industrije i šireg kulturnog polja oglasile su se otvorenim pismima u kojima pozivaju institucije EU-a na očuvanje cjelovitosti programa Kreativna Europa i njegovih potprograma za medije, kulturu i međusektorsku suradnju.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Njihova je zabrinutost prije svega motivirana višemjesečnim glasinama u briselskim kuloarima prema kojima postoji mogućnost da će Kreativna Europa, jedini program EU-a posvećen potpori i razvitku kulturnog i audiovizualnog sektora, izgubiti status zasebnog programa i biti spojena s programom Građanstvo, ravnopravnost, prava i vrijednosti, pod općenitijim nazivom Vrijednosti i demokracija. Premda se Komisija oko navedenih glasina službeno nije oglasila, u svjetlu nedavnih naznaka o mogućem preusmjeravanju europskih sredstava prema novim &#8220;kritičnim područjima&#8221;, bojazni oko budućeg financiranja kulture i umjetnosti nipošto ne djeluju neopravdano.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Na tragu toga, 16 organizacija iz europskog filmskog i audiovizualnog sektora objavilo je <a href="https://www.unic-cinemas.org/fileadmin/user_upload/Joint_Statement_EYCS_Council_May2025.pdf">otvoreno pismo</a> u kojem naglašavaju kako Kreativna Europa, odnosno njezin potprogram MEDIA, ima ključnu ulogu u razvoju, distribuciji i promoviranju europskog filma i audiovizualnih djela, ali i potrebu za time da program ostane samostalan i da se financijska potpora u okviru sljedećeg budžeta poveća, a ne smanjuje. Budući da se za potprogram izdvaja minimalno 56 % sveukupnog proračuna Kreativne Europe, koji za razdoblje od 2021. do 2027. godine iznosi 2.44 milijarde eura, svako potencijalno smanjenje potpore sektor bi itekako osjetio, imajući na umu da MEDIA pruža dodatnu financijsku potporu projektima koju nacionalni fondovi zemalja članica jednostavno nisu u mogućnosti pružiti.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Svoje <a href="https://cultureactioneurope.org/news/culture-action-europe-calls-on-ursula-von-der-leyen-to-keep-a-standalone-creative-europe/">otvoreno pismo</a> objavila je i mreža <a href="https://cultureactioneurope.org/news/culture-action-europe-calls-on-ursula-von-der-leyen-to-keep-a-standalone-creative-europe/">Culture Action Europe</a>, koja obuhvaća 280 kulturnih mreža, organizacija, umjetnika i aktivista iz 35 europskih zemalja. U njemu se pak ističe da bi spajanje Kreativne Europe s drugim programima financiranja dovelo do smanjenja trenutačne autonomije i fleksibilnosti koju program nudi, kao i da se drugi programi financiranja često oslanjaju na kvantitativne standarde, što bi za kulturne i umjetničke programe bilo krajnje štetno. S time na umu, navodi se da bi programi financiranja koji se pridržavaju tržišne logike doveli do komodifikacije i homogenizacije umjetničke proizvodnje.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Vrijedi istaknuti da se u oba otvorena pisma poseban naglasak stavlja na to kako Kreativna Europa i njezini potprogrami potpomažu konkurentnost, demokratizaciju društva, pa čak i europsku sigurnost u kontekstu sprječavanja širenja dezinformacija i propagande. Takav jezik sasvim sigurno nije stvar slučajnog odabira, nego je motiviran problematičnim trendovima u EU-u koji su uostalom i potaknuli javne istupe navedenih organizacija. Riječ je o trenutačnom fokusu europskih institucija na preusmjeravanje sredstava u budžete za obranu i dodatnu militarizaciju, ali i sve naglašenije poticanje gospodarske konkurentnosti i deregulacije u svjetlu promjena u svjetskim trgovinskim odnosima, napose sa SAD-om.</p>



<p class="wp-block-paragraph">U praksi se to pokazuje na nekim primjerima o kojima smo već pisali, poput <a href="https://kulturpunkt.hr/blic/u-neprijateljskom-okruzju/">napada </a>konzervativnih EU parlamentaraca na Europski zeleni plan, koji ukazuju na to da bi EU mogla odustati od planirane klimatske neutralnosti do 2050. godine u korist jačanja industrijskog sektora. A tu je i odgađanje objave <a href="https://kulturpunkt.hr/blic/kodeks-je-mrtav-zivio-kodeks/">Kodeksa dobre prakse</a> Europskog akta o umjetnoj inteligenciji, do koje je trebalo doći početkom svibnja, nakon pritiska američkih tehnoloških divova koji su previše poželjni partneri da bi ih se samo tako ozlovoljilo.</p>



<p class="wp-block-paragraph">U takvoj je generalnoj klimi jasno da bi rezovi u financiranju kulturnih programa EU-a, pa i metodom &#8220;racionalizacije&#8221; troškova pripajanjem programa, dugoročno mogla postati stvarnost. No bitno je napomenuti da su ideju povećanja budžeta Kreativne Europe podržali ministri kulture 27 članica EU-a tijekom sastanka koji se održao nepunih tjedan dana nakon objave otvorenih pisama, a uživa i značajnu potporu u Europskom parlamentu gdje je nedavno predloženo njegovo udvostručenje. Ipak, u kojem će smjeru zapuhati vjetrovi za europsku kulturu postat će jasno tek s konkretnim prijedlogom MFF-a ovoga ljeta.</p>


<div class="wp-block-image">
<figure class="aligncenter size-full is-resized"><img fetchpriority="high" decoding="async" width="1531" height="861" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2024/09/cometogetherblack-horizontal-edited.png" alt="" class="wp-image-67259" style="width:170px"/></figure>
</div>


<p class="has-cyan-bluish-gray-color has-text-color has-link-color wp-elements-1 wp-block-paragraph" style="font-size:16px"><em>Tekst je nastao u sklopu </em><a href="https://www.eurozine.com/come-together/"><em>projekta</em></a> <em>Come Together koji sufinancira Europska unija iz programa Kreativna Europa. Stavovi izraženi u tekstu ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu.</em><br></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Kodeks je mrtav, živio Kodeks!</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/blic/kodeks-je-mrtav-zivio-kodeks/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Tomislav Žilić]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 04 Apr 2025 13:50:49 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Blic]]></category>
		<category><![CDATA[AI]]></category>
		<category><![CDATA[akt o umjetnoj inteligenciji]]></category>
		<category><![CDATA[chatgpt]]></category>
		<category><![CDATA[Come Together]]></category>
		<category><![CDATA[efj]]></category>
		<category><![CDATA[gpai]]></category>
		<category><![CDATA[kodeks dobre prakse]]></category>
		<category><![CDATA[libgen]]></category>
		<category><![CDATA[meta]]></category>
		<category><![CDATA[umjetna inteligencija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?p=73598</guid>

					<description><![CDATA[Široka koalicija organizacija, među kojima su i krovna umjetnička strukovna udruženja, otvorenim pismom odbacuje predloženi nacrt Kodeksa dobre prakse Europskog akta o umjetnoj inteligenciji.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Europski akt o umjetnoj inteligenciji, prva sveobuhvatna uredba takve vrste na svijetu, stupio je na snagu u kolovozu 2024., s planiranom postupnom primjenom do 2026. godine. Dokumentom se nastojalo uspostaviti pravni okvir unutar kojega bi sustavi umjetne inteligencije podlijegali jasno definiranim pravilima, a posebna je pozornost posvećena tzv. modelima umjetne inteligencije opće namjene (GPAI), poput ChatGPT-ja. S obzirom na ubrzani razvoj i sve širu upotrebu takvih sustava, Europska komisija naložila je izradu <a href="https://digital-strategy.ec.europa.eu/en/policies/ai-code-practice">Kodeksa dobre prakse</a> – smjernica za njihove pružatelje usluga.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Načelno prepoznavši rizike koji predstavljaju GPAI modeli, nadležni Europski ured za umjetnu inteligenciju započeo je <a href="https://digital-strategy.ec.europa.eu/en/news/kick-plenary-general-purpose-ai-code-practice-took-place-online">opširne konzultacije</a> u koje su bili uključeni znanstvenici, nezavisni stručnjaci, radne skupine, pružatelji usluga, pripadnici civilnog društva i nositelji digitalnih i autorskih prava. Iako sam Kodeks neće biti pravno obvezujući za pružatelje usluga, usklađenost s njime smatrat će se &#8220;pretpostavkom sukladnosti&#8221; s propisanim obvezama dok se ne donesu opširniji i detaljniji zakoni o UI.</p>



<p class="wp-block-paragraph">No treći nacrt tog Kodeksa, koji bi trebao pomoći usklađivanju s Aktom, naišao je na glasne kritike široke koalicije u koju su uključena i krovna europska umjetnička strukovna udruženja, koja pak upozoravaju na manjkavu zaštitu autorskih i radnih prava u kontekstu korištenja generativne umjetne inteligencije. A kako je ulazak tih sustava u <em>mainstream</em> doveo je do pojave novog i unosnog tržišta, pružatelji usluga – odnosno tehnološke kompanije – i sami su investirani u ovaj pokušaj regulacije i potencijalnog postavljanja šireg pravnog presedana.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Budući da GPAI sustavi već sada izazivaju veliku zabrinutost u polju umjetnosti, kulture i kreativnog rada, jasna je potreba definiranja granica i pravila kojih se tvorci tih sustava moraju pridržavati prilikom njihova &#8220;hranjenja&#8221; i treniranja. Da za konstruktivne kritike nacrta Kodeksa zakonodavac možda i nema sluha potvrdilo je <a href="https://www.ceatl.eu/wp-content/uploads/2025/03/Rightholders-joint-statement-on-the-Third-Draft-Code-of-Practice-28-March-2025.pdf">otvoreno pismo</a> koje supotpisuje trideset osam organizacija autora, izvođača i drugih nositelja prava, među kojima se ističu Europska federacija novinara (EFJ), Europsko vijeće pisaca (EWC) i Europsko udruženje vijeća književnih prevodilaca (CEATL), koje su u suradnji s još dvanaest organizacija prve <a href="https://www.ceatl.eu/wp-content/uploads/2025/03/EWC-CEATL-EFJ-Joint-Letter-on-3rd_-CoP-draft_25-03-21_fin-2-1.pdf">istupile protiv</a> trećeg nacrta Kodeksa.</p>



<p class="wp-block-paragraph">U kraćim crtama, potpisnici u otvorenom pismu kritiziraju uporabu &#8220;neobvezujućeg jezika&#8221; u pogledu obveza pružatelja usluga, općenitu neusuglašenost nacrta s Europskim zakonom o autorskim pravima i samim Aktom o umjetnoj inteligenciji te netransparentnost pri navođenju koji se<strong> </strong>sadržaj upotrebljava za treniranje UI sustava. Sve u svemu, čini se da EU trenutačnim nacrtom Kodeksa igra opreznu igru<strong> </strong>kako ne bi antagonizirala (velike) tehnološke kompanije, nauštrb onih čiji je rad najugroženiji trenutačnim principom razvoja takvih sustava.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Budući da je treniranje velikih jezičnih modela poput ChatGPT-ja nemoguće bez konzumacije ogromnih količina sadržaja, uputa da bi pružatelji trebali poduzeti &#8220;razumne korake&#8221; da se ne upotrebljavaju piratizirani sadržaji razumljivo izaziva zabrinutost potpisnika otvorenog pisma, koji u zaključku iznose kako bi i nikakav kodeks bio bolji od manjkava trećeg nacrta.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Sa svime time na umu, vrijedilo bi podsjetiti na aktualne prakse koje idu u prilog toj zabrinutosti, poput nedavnog saznanja da je Meta za treniranje svog UI sustava <a href="https://www.reuters.com/technology/artificial-intelligence/meta-knew-it-used-pirated-books-train-ai-authors-say-2025-01-09/">upotrebljavala piratizirani sadržaj</a> s popularnog LibGena, snižavanja cijena rada i prakse <em>post-editinga</em> u prevodilačkim djelatnostima, kao i najava tržišnog plasmana <a href="https://www.theguardian.com/books/2024/nov/26/writers-condemn-startups-plans-to-publish-8000-books-next-year-using-ai-spines-artificial-intelligence">književnih tekstova</a> i <a href="https://slator.com/largest-book-publisher-in-the-netherlands-experiments-with-ai-for-english-translation/">književnih prijevoda</a> koji su nastali upotrebom generativnih UI sustava.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Iako bi završna verzija Kodeksa dobre prakse trebala biti predstavljena u svibnju, kad će Europska komisija odlučivati hoće li doći do njegove implementacije u kolovozu ove godine, trenutačni raspad komunikacije između bitnih aktera podcrtava koliko je važno adresirati pitanje osnovnih radnih uvjeta, same naravi kreativnog i umjetničkog rada i intelektualnih prava u budućnosti koja će zasigurno biti obilježena sve rasprostranjenijom upotrebom umjetne inteligencije.</p>


<div class="wp-block-image">
<figure class="aligncenter size-full is-resized"><img decoding="async" width="1531" height="861" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2024/09/cometogetherblack-horizontal-edited.png" alt="" class="wp-image-67259" style="width:170px"/></figure>
</div>


<p class="has-cyan-bluish-gray-color has-text-color has-link-color wp-elements-2 wp-block-paragraph" style="font-size:16px"><em>Tekst je nastao u sklopu </em><a href="https://www.eurozine.com/come-together/"><em>projekta</em></a> <em>Come Together koji sufinancira Europska unija iz programa Kreativna Europa. Stavovi izraženi u tekstu ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu.</em><br></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Demokratizacija kulture i kulturna demokracija</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/tema/demokratizacija-kulture-i-kulturna-demokracija/</link>
					<comments>https://kulturpunkt.hr/tema/demokratizacija-kulture-i-kulturna-demokracija/#comments</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ivana Pejić]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 16 May 2023 08:38:08 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Tema]]></category>
		<category><![CDATA[clubture]]></category>
		<category><![CDATA[dkc-hr]]></category>
		<category><![CDATA[društveno-kulturni centri]]></category>
		<category><![CDATA[kodeks dobre prakse]]></category>
		<category><![CDATA[Nova javna kultura i prostori društvenosti]]></category>
		<category><![CDATA[smjernice]]></category>
		<category><![CDATA[Zakon o kulturnim centrima]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?p=56269</guid>

					<description><![CDATA[Objavljene su smjernice za unapređenje lokalne i nacionalne kulturne politike u području infrastrukture za kulturne i društvene djelatnosti.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">&#8220;Nova javna kultura i prostori društvenosti&#8221; naziv je <a href="https://kulturpunkt.hr/nova-javna-kultura-i-prostori-drustvenosti/" target="_blank" rel="noreferrer noopener">projekta</a> koji se od studenog 2020. provodi pod vodstvom nacionalne mreže organizacija u kulturi <a rel="noreferrer noopener" href="https://www.clubture.org" target="_blank">Clubture</a> te partnera: udruga i saveza udruga iz cijele Hrvatske (Dubrovnik, Split, Rijeka, Pula, Karlovac, Čakovec, Zagreb) te javnih ustanova (Filozofski fakultet u Zagrebu i Institut za razvoj i međunarodne odnose). Pod &#8220;novom javnom kulturom“ podrazumijeva se skup ciljeva kulturne politike koji nije definiran niti institucionalnim oblikom (npr. kazalište) niti umjetničkom disciplinom (npr. glazba), već svojom funkcijom u zajednici. &#8220;Prostori društvenosti&#8221; odnose se na bitan aspekt nove javne kulture – decentraliziranu javnu prostornu infrastrukturu koja omogućuje širokim slojevima stanovništva pristup kulturnim sadržajima, sudjelovanje u njihovom kreiranju te međudjelovanje kulture i drugih društvenih aktivnosti.</p>



<p class="wp-block-paragraph">U fokusu objavljenih smjernica nalaze se dva ključna oblika infrastrukturne podrške za razvoj zajednica, ispunjavanje njihovih potreba i zahtjeva za društvenosti: kulturni centri (KC) i društveno-kulturni centri (DKC-ovi). Kulturne institucije poput muzeja, kazališta, knjižnica i slično, svoju misiju ispunjavaju kroz profesionalizaciju (umjetničkih disciplina ili kulturnih djelatnosti) i specijalizaciju (očuvanje, interpretacija, prezentacija ili produkcija). Za razliku od njih, (društveno) kulturni centri su usmjereni na zajednicu za koju stvaraju i produciraju kulturna događanja u različitim umjetničkim područjima (izložbe, koncerti, kazališne predstave, filmske projekcije i slično), obrazovne programe (radionice, predavanja, tečajevi itd.) i razne druge programe. Za razliku od kulturnih centara koji su nastali u svrhu demokratizacije kulture – razvoja lokalne kulture, individualnog i kolektivnog stvaralaštva i konzumacije kulture usmjerenih ka jačanju lokalne zajednice i unapređenju kvalitete života pojedinca – noviji oblici centara, društveno-kulturni centri, decentralizaciju vide primarno kroz paradigmu kulturne demokracije čija je temeljna svrha osigurati da svi imaju ne samo pristup kulturi i njezinim sadržajima, nego da mogu aktivno sudjelovati u kulturi i kulturno-umjetnički se izražavati.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Međutim, u hrvatskom kulturnom sustavu, kako na nacionalnoj, tako i na lokalnim razinama, ne postoji sustavna politika za razvoj sudjelovanja u kulturi općenito, pa jednako tako niti za poticanje razvoja odnosa kulturnih i društveno-kulturnih centara sa zajednicom. Kulturne politike na lokalnim razinama mogu igrati ključnu ulogu u podržavanju razvoja lokalnih zajednica kroz kulturu, a kulturni i društveno-kulturni centri mogu biti središnje mjesto njihova okupljanja i uključivanja. Zajednica je kao pojam slabo zastupljena u narativu kulturne politike u Hrvatskoj, pogotovo u službenom diskursu. Kao što je u <a href="https://www.clubture.org/system/repository/file/204/_2._KULTURNI_I_DRUS%CC%8CTVENO-KULTURNI_CENTRI_U_ZAJEDNICI_ispravak_3.pdf" target="_blank" rel="noreferrer noopener">smjernici</a> istaknuto, zajednica je hrvatskoj kulturnoj politici instrumentalna, deskriptivna kategorija, no ne i točka u kojoj se presijecaju i konvergiraju fundamentalna pitanja uloge kulture u stanju, osviještenosti, dobrobiti i ujednačenom, tolerantnom razvoju društva koji uvažava široki obuhvat okolišnih i društvenih aspekata.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Navedeno je na još snažniji način uočljivo kod manjih zajednica, u općinama i seoskim naseljima te u ruralnim područjima. Stanje kulturne infrastrukture je nepoznato, jednako kao što je nepoznat točan broj kulturnih centara u manjim sredinama. Iz popisa kulturnih centara koji je napravljen u sklopu projekta vidljivo je da se od 70 zavedenih kulturnih centara samo 13 nalazi u općinama i mjestima koja pripadaju općinama (Pitomača, Ludbreg, Grožnjan, Nerežišća, Bol, Vela Luka, Komin – Općina Ploče, Blato, Gruda, Orebić, Viganj – Općina Orebić, Križ, Krapinske toplice, Čepin). Međutim, izvjesno je da i u mnogim drugim manjim mjestima postoje neki oblici infrastrukture koji funkcioniraju poput društvenih (i kulturnih) centara. Kao primjer društveno-kulturnog centra u manjoj sredini istaknut je Dom kulture Jurice Muraija u naselju Pleškovec kojim projektno suupravljaju Platforma za Društveni centar Čakovec i Općina Sveti Juraj na Bregu. Stoga ta <a href="https://www.clubture.org/system/repository/file/206/_4._RAZVOJ_CENTARA_U_MANJIM_ZAJEDNICAMA_ispravak_2.pdf" target="_blank" rel="noreferrer noopener">smjernica</a> ukazuje na potrebu, prvenstveno, mapiranja i istraživanja domova kulture i njihovih resursa u manjim sredinama (općine, sela, mjesne zajednice u ruralnim i suburbanim područjima) u Republici Hrvatskoj.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Prostori, prostorni resursi i kapaciteti spadaju u prvu asocijativnu, ali i praktičnu kategoriju kojom se definira široki pojam kulturne infrastrukture. U <a href="https://www.clubture.org/system/repository/file/205/_3._LOKALNA_KULTURNA_INFRASTRUKTURA_I_KORIS%CC%8CTENJE_PROSTORNIH_RESURSA_KULTURNE_BAS%CC%8CTINE_ispravak_4__1_.pdf" data-type="URL" data-id="https://www.clubture.org/system/repository/file/205/_3._LOKALNA_KULTURNA_INFRASTRUKTURA_I_KORIS%CC%8CTENJE_PROSTORNIH_RESURSA_KULTURNE_BAS%CC%8CTINE_ispravak_4__1_.pdf" target="_blank" rel="noreferrer noopener">smjernici</a> koja se specifično bavila prostorom i resursima kulturne baštine, istaknuto je da kulturna infrastruktura ne uključuje samo objekte, strukture i prostore namjenjene kulturnim djelatnostima, nego obuhvaća širi dijapazon resursa potrebnih za stabilno funkcioniranje kulturnog sustava. U tom kontekstu o kulturnoj infrastrukturi možemo govoriti kao objektima u javnom vlasništvu s javnom namjenom, zaštićenim objektima kulturne baštine, te prostorima koji su u mješovitom vlasništvu, o čemu i ovise promjene namjene prostora. Kako ne postoji usustavljen popis kulturne infrastrukture na razini države ili pojedinih gradova, nije moguće tvrditi koliki je broj javnih prostora za kulturnu namjenu u odnosu na potrebe potencijalnih korisnika. Pitanje pak objekata kulturne baštine otvara nedovoljno istražene potencijale revitalizacije i regeneracije kulturnih dobara putem aktivacije kroz sadržaje koji nisu isključivo komercijalne prirode ili okrenuti samo u smjeru zadovoljenja potreba turizma. U Republici Hrvatskoj upotreba kulturne baštine nalazi se između potpune zapuštenosti i pretjerane iskorištenosti, odnosno od vrlo niske do vrlo visoke razine komercijalizacije.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Pitanje prostora osobito je bitno iz perspektive društveno-kulturnih centara gdje javnu prostornu infrastrukturu koriste organizacije civilnog društva (udruge, savezi udruga, umjetničke organizacije, neformalne platforme) koje nemaju statusno pravo korištenja javnih prostornih resursa bez naknade ili uz minimalnu naknadu. Nedostatak adekvatnih prostora za rad jedan je od osnovnih problema s kojim se suočava niz organizacija civilnog društva, a što je, uz financijsku nesigurnost, izravna posljedica neravnopravnog položaja civilne scene u kulturnom sustavu. Prepoznajući društveno-kulturne centre kao ključne stupove kulturnog, umjetničkog i društvenog života lokalne zajednice i uzimajući u obzir probleme i izazove s kojima se suočavaju u svom radu, jedan od važnijih koraka u polju kulturne politike koje je potrebno poduzeti radi unapređenja rada DKC-ova odnosi se na unapređenje financijskog instrumenta i svih njegovih popratnih mehanizama i aspekata, zbog čega je jedna od izrađenih smjernica posvećena omogućavanju financijske održivosti društveno-kulturnih centara te osiguravanju uvjeta za diversifikaciju njihova financiranja.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><a rel="noreferrer noopener" href="https://www.clubture.org/system/repository/file/203/_1._FINANCIRANJE_I_DIVERSIFIKACIJA_SREDSTAVA_ispravak_3.pdf" target="_blank">Smjernica</a> za napređenje <em>policy</em> i zakonodavnog okvira za društveno-kulturne centre naslanja se na dva ključna dokumenta nastala u sklopu projekta Kulturna politika odozdo: <a rel="noreferrer noopener" href="https://www.mrezadkc.hr/wp-content/uploads/2022/06/Kodeks-dobre-prakse-1.pdf" target="_blank">Kodeks dobre prakse</a> uspostave i funkcioniranja civilno-javnog partnerstva te <a href="https://kulturpunkt.hr/podcast/audio/kulturna-politika-odozdo-zakon-o-kulturnim-centrima/" target="_blank" rel="noreferrer noopener">nacrt</a> Zakona o kulturnim centrima. Smjernica donosi pregled DKC-ova na području Hrvatske, mapiranih u sklopu projekta Nova javna kultura i prostori društvenosti, te pregled regulativnog okvira za DKC-ove u području različitih javnih politika. Uzimajući u obzir da niti jedan od postojećih propisa ne adresira i ne definira sve aspekte relevantne i presudne za uspostavljanje i razvoj društveno-kulturnih centara, način upravljanja, donošenja odluka i slično, umjesto izmjena i dopuna više različitih propisa, nužno je stvoriti normativni okvir kroz usvajanje novog zakona koji bi regulirao isključivo kulturne centre i društveno-kulturne centre i na njih se primjenjivao.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Naposljetku, <a href="https://www.clubture.org/system/repository/file/208/_6_.ZELENA_KOMPONENTA_I_PROGRAMI_SURADNJE_DRUŠTVENO-KULTURNIH_CENTARA_ispravak_2.pdf" target="_blank" rel="noreferrer noopener">smjernice</a> donose i novu temu, rijetko ili nikako zastupljenu u domaćem kulturnopolitičkom diskursu: zelenu komponentnu odnosno pitanje zelene tranzicije u kontekstu kulture. Kao što je istaknuto, konceptualno ishodište, principi djelovanja i modeli upravljanja društveno-kulturnim centrima u suglasju su s temeljenim postulatima okolišne održivosti. Ponovna upotreba napuštenih ili nedovoljno iskorištenih prostora, dijeljenje resursa (prostornih, tehničkih, materijalnih i ljudskih) i odgovornosti u upravljanju prostornom infrastrukturom, kulturna raznolikost, pravednost i fer pristup, ostvarivanje kulturnih prava građana kroz njihovo aktivno uključivanje u kulturu te programska usmjerenost na potrebe i interese lokalne zajednice temeljna su načela društveno-kulturnih centara koja se nalaze u središtu okolišne paradigme. Kada se razvoju partnerskog odnosa u upravljanju i intersektorskoj suradnji nadoda programska suradnja i razmjena te mobilnost umjetnika i kulturnih radnika (lokalna, nacionalna i međunarodna) evidentno je da društveno-kulturni centri doprinose održivom razvoju, ne samo u svojoj konceptualnoj povezanosti već i praktičnim aspektima djelovanja.&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://kulturpunkt.hr/tema/demokratizacija-kulture-i-kulturna-demokracija/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>1</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Kulturna politika odozdo: Rekli su o Kodeksu</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/podcast/audio/kulturna-politika-odozdo-rekli-su-o-kodeksu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matija Mrakovčić]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 27 Dec 2022 15:25:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Active citizens fund]]></category>
		<category><![CDATA[društveno-kulturni centri]]></category>
		<category><![CDATA[kodeks dobre prakse]]></category>
		<category><![CDATA[kulturna politika odozdo]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?post_type=kp_22_podcast&#038;p=48507</guid>

					<description><![CDATA[Na javnim konzultacijama u Dubrovniku, Rijeci, Karlovcu, Čakovcu, Splitu i Puli s predstavnicima lokalnih uprava, civilnog društva i širom javnošću raspravljeni su ključni elementi Kodeksa.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><iframe src="https://anchor.fm/gost-arhiva/embed/episodes/Kulturna-politika-odozdo-Rekli-su-o-Kodeksu-civilno-javnog-partnerstva-e1sq575/a-a93rhh3" width="780px" height="200px" frameborder="0" scrolling="no"></iframe></p>


<p class="wp-block-paragraph">Već više od deset godina koncept sudioničkog upravljanja u kulturi primjenjuje se u Zagrebu, Karlovcu, Čakovcu, Splitu, Rijeci, Dubrovniku i Puli, a u novije doba u Hvaru, Svetom Filipu i Jakovu, Koprivnici. Tamo se razvijaju društveno-kulturni centri (Pogon, Hrvatski dom, Kreativno edukativni centar Murai, Dom mladih, Filodrammatica, Lazareti, Društveni centar Rojc, Fabrika 35, Kino, FUNK) kao novi oblici kulturnih institucija. Radi se o neinstitucionaliziranoj praksi koja nema dostatnu podršku zakonodavnog i policy okvira za svoj razvoj.</p>



<p class="wp-block-paragraph">U sklopu projekta&nbsp;<em>Kulturna politika odozdo</em>&nbsp;formirana je radna grupa koja je uključila istraživače i praktičare u području kulturnih politika te stručnjake za anti-korupciju i transparentnost, te je u kolaborativnom procesu izrađen&nbsp;<a href="https://www.mrezadkc.hr/wp-content/uploads/2022/06/Kodeks-dobre-prakse-1.pdf" target="_blank" rel="noreferrer noopener">Kodeks</a>&nbsp;dobre prakse uspostave i funkcioniranja civilno-javnog partnerstva. Cilj je Kodeksa osnivačima civilno-javnih partnerstava dati smjernice za uspostavu civilno-javnog partnerstva, preporuke ustrojstva i upravljačkih procesa te preporuke mjera koja osiguravaju transparentnost i etičnost rada. Cilj Kodeksa nije propisati jedan model za sve primjere suradnji civilnog i javnog sektora već upravo iz njih izvesti zaključak o preduvjetima uspješnosti civilno-javnog partnerstva i pretpostavkama za njegov razvoj u interesu svih uključenih.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Od lipnja do listopada 2022. radna skupina za izradu Kodeksa predstavila je dokument na javnim tribinama u Dubrovniku,&nbsp;<a href="https://www.kulturpunkt.hr/content/kulturne-politike-odozdo-kodeks-dobre-prakse-u-rijeci" target="_blank" rel="noreferrer noopener">Rijeci</a>, Karlovcu, Čakovcu, Splitu i&nbsp;<a href="https://www.kulturpunkt.hr/content/kulturne-politike-odozdo-kodeks-dobre-prakse-u-puli" target="_blank" rel="noreferrer noopener">Puli</a>. U konzultativnom procesu sa predstavnicima lokalnih uprava spomenutih gradova, akterima civilnog društva koji sudjeluju u upravljanju infrastrukturom za kulturne i društvene djelatnosti te zainteresiranom javnošću raspravljeni su ključni elementi predloženog Kodeksa dobre prakse uspostave i funkcioniranja civilno-javnog partnerstva te predloženi mogući smjerovi njegove upotrebe i nadogradnje.</p>



<p class="has-small-font-size wp-block-paragraph">Audio zapis je objavljen u sklopu projekta&nbsp;<em>Kulturna politika odozdo – Od dobrih praksi društveno-kulturnih centara do održivog okvira za sudioničko upravljanje</em>. Projekt je podržan sa € 149.940 financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova. Sadržaj ovog zapisa isključiva je odgovornost udruge Kurziv.</p>



<p class="has-small-font-size wp-block-paragraph">Projekt&nbsp;<em>Kulturna politika odozdo – Od dobrih praksi društveno-kulturnih centara do održivog okvira za sudioničko upravljanje</em>&nbsp;je podržan sa € 149.940 financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova. Nositelj projekta je Operacija grad (Zagreb), a partneri Savez udruga Klubtura (Zagreb), Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva (Zagreb), Platforma za društveni centar Čakovec (Čakovec), Savez udruga Kaoperativa (Karlovac), Platforma doma mladih (Split), Art radionica Lazareti (Dubrovnik), Savez udruga Rojc (Pula), Savez udruga Molekula (Rijeka) te Mreža društveno-kulturnih centara (Zagreb).</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="490" height="172" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2021/09/Active-citizens-fund_4x-1_0.png" alt="acf logo" class="wp-image-38998"/></figure>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Kulturna politika odozdo: Predstavljanje Kodeksa dobre prakse u Puli</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/podcast/audio/kulturna-politika-odozdo-predstavljanje-kodeksa-dobre-prakse-u-puli/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Martina Kontošić]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 09 Nov 2022 19:39:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Active citizens fund]]></category>
		<category><![CDATA[fond za aktivno građanstvo]]></category>
		<category><![CDATA[kodeks dobre prakse]]></category>
		<category><![CDATA[kulturna politika odozdo]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_podcast&#038;p=56257</guid>

					<description><![CDATA[Kodeks dobre prakse uspostavljanja i funkcioniranja civilno-javnog partnerstva predstavljen je u Puli u Dnevnom boravku Društvenog centra Rojc.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><iframe src="https://podcasters.spotify.com/pod/show/gost-arhiva/embed/episodes/Kulturna-politika-odozdo-Predstavljanje-Kodeksa-dobre-prakse-u-Puli-e1sj9b0" height="102px" width="800px" frameborder="0" scrolling="no"></iframe></p>


<p class="wp-block-paragraph"></p>



<p class="wp-block-paragraph">Uključivanjem građana u procese donošenja odluka osigurava se transparentnost postupanja javnih tijela i ostvarivanje javnog interesa. Stoga je demokratizacija upravljanja javnim resursima jedan od ključnih elemenata reforme javnog sektora, ali i društva u cjelini.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Već više od deset godina koncept sudioničkog upravljanja u kulturi primijenjuje se u Zagrebu, Karlovcu, Čakovcu, Splitu, Rijeci, Dubrovniku i Puli. Tamo se razvijaju društveno-kulturni centri (Pogon, Hrvatski dom, Kreativno edukativni centar Murai, Dom mladih, Filodrammatica, Lazareti, Društveni centar Rojc) kao novi oblici kulturnih institucija, na principu sudioničkog upravljanja. Pod time se podrazumijeva dijeljena odgovornost za prostor i sadržaje između civilnog društva i javne uprave, ali i među korisnicima prostora.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Projekt&nbsp;<em>Kulturna politika odozdo – Od dobrih praksi društveno-kulturnih centara do održivog okvira za sudioničko upravljanje</em>&nbsp;želi doprinijeti razvoju javne kulturne politike koja se temelji na sudjelovanju građana i civilnog društva u upravljanju lokalnim društveno-kulturnim centrima kao mehanizmu kojim se jača transparentnost, smanjuje korupcija i osigurava da se javnim resursima upravlja u interesu lokalne zajednice. Svrha te javne politike je formalizirati i standardizirati sudioničko upravljanje u kulturi koje zasad u RH postoji uglavnom kao neinstitucionalizirana praksa.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Stoga je u sklopu projekta formirana radna grupa koja je uključila istraživače u području kulturnih politika, stručnjake za anti-korupciju i stručnjake za dobre prakse u uspostavi mehanizama koji osiguravaju transparentnost, te je izrađen&nbsp;<a href="https://web.archive.org/web/20230105225247/https://www.mrezadkc.hr/wp-content/uploads/2022/06/Kodeks-dobre-prakse-1.pdf" target="_blank" rel="noreferrer noopener">Kodeks</a>&nbsp;dobre prakse uspostave i funkcioniranja civilno-javnog partnerstva. Cilj Kodeksa nije propisati jedan model za sve primjere već upravo iz postojećih primjera izvesti zaključak o preduvjetima uspješnosti civilno-javnog partnerstva i pretpostavkama za njegov razvoj u interesu svih uključenih, stoga Kodeks donosi preporuke modela uspostave civilno-javnog partnerstva, ustrojstva i upravljačkih procesa, te preporuka mjera koja osiguravaju transparentnost i etičnost rada.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Od lipnja 2022. radna skupina za izradu Kodeksa predstavila je dokument na javnim tribinama u Dubrovniku, Rijeci, Karlovcu, Čakovcu, Splitu i Puli. Posljednje predstavljanje održano je u Dnevnom boravku Društvenog centra Rojc 20. listopada 2022., gdje su članovi radne skupine i projektnog tima <strong>Domagoj Šavor</strong> (SU Klubtura) i <strong>Matija Mrakovčić</strong> (Kurziv) u konzultativnom procesu sa predstavnicima lokalnih uprava, civilnim društvom te zainteresiranom javnosti raspravili ključne elemente predloženog Kodeksa dobre prakse uspostave i funkcioniranja civilno-javnog partnerstva.</p>



<p class="wp-block-paragraph"></p>



<p class="has-text-color has-small-font-size wp-block-paragraph" style="color:#4e5051">Audio zapis je objavljen u sklopu projekta Kulturna politika odozdo – Od dobrih praksi društveno-kulturnih centara do održivog okvira za sudioničko upravljanje. Projekt je podržan sa € 149.940 financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova. Sadržaj ovog zapisa isključiva je odgovornost udruge Kurziv.</p>



<p class="has-text-color has-small-font-size wp-block-paragraph" style="color:#4e5051">Projekt Kulturna politika odozdo – Od dobrih praksi društveno-kulturnih centara do održivog okvira za sudioničko upravljanje je podržan sa € 149.940 financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova. Nositelj projekta je Operacija grad (Zagreb), a partneri Savez udruga Klubtura (Zagreb), Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva (Zagreb), Platforma za društveni centar Čakovec (Čakovec), Savez udruga Kaoperativa (Karlovac), Platforma doma mladih (Split), Art radionica Lazareti (Dubrovnik), Savez udruga Rojc (Pula), Savez udruga Molekula (Rijeka) te Mreža društveno-kulturnih centara (Zagreb).</p>



<figure class="wp-block-image"><img decoding="async" src="https://web.archive.org/web/20230105225247im_/https://www.kulturpunkt.hr/sites/default/files/unnamed%20%287%29.png" alt=""/></figure>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Prilika za susret i razmjenu</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/blic/prilika-za-susret-i-razmjenu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ivana Pejić]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 20 Oct 2022 09:37:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Blic]]></category>
		<category><![CDATA[civilno društvo]]></category>
		<category><![CDATA[clubture forum]]></category>
		<category><![CDATA[kodeks dobre prakse]]></category>
		<category><![CDATA[međugeneracijski razgovor]]></category>
		<category><![CDATA[nezavisna kulturna scena]]></category>
		<category><![CDATA[savez udruga rojca]]></category>
		<category><![CDATA[su klubtura]]></category>
		<category><![CDATA[udruga metamedij]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=prilika-za-susret-i-razmjenu</guid>

					<description><![CDATA[<p>U Puli se održava 15. po redu <em>Clubture Forum</em> na kojem organizacije iz čitave Hrvatske raspravljaju o zajedničkim temama rada i budućnosti nezavisne kulturne scene.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Mreža <a href="https://www.clubture.org" target="_blank" rel="noopener">Clubture</a>, <a href="https://rojcnet.pula.org/o-savezu/" target="_blank" rel="noopener">Savez udruga Rojca</a> i <a href="https://metamedia.hr/en/" target="_blank" rel="noopener">Udruga Metamedij</a> od 20. do 22. listopada u Puli organiziraju 15. po redu izdanje <em>Clubture Foruma</em>. Riječ je o specifičnoj, javnoj formi djelovanja Saveza udruga Klubtura kroz koju se svake godine u drugom gradu okupljaju organizacije nezavisne kulture iz čitave Hrvatske.</p>
<p>Program je pokrenut 2008. godine s ciljem stvaranja uvjeta za &#8220;kontinuirani transfer informacija, specifičnih znanja i vještina između organizacija nezavisne kulturne scene, jačanje međusobnih partnerskih odnosa među njima, te utjecala na njihovu vidljivost prema donosiocima odluka i široj javnosti&#8221;.</p>
<p>Trodnevni program Foruma u Puli započinje u 14 sati u Dnevnom boravku Rojca <a href="https://fb.me/e/27Ve6vkEQ" target="_blank" rel="noopener">javnom tribinom</a> predstavljanja <a href="https://operacijagrad.net/system/publication/document/8/Kodeks_dobre_prakse.pdf" target="_blank" rel="noopener"><em>Kodeksa dobre prakse</em></a> uspostave i funkcioniranja civilno-javnog partnerstva u području upravljanja društveno-kulturnim centrima, dok će se službeno otvorenje održati u 20 sati predstavaljanjem <a href="https://www.clubture.org/izdavastvo/mreza-clubture-20-godina-razmjene-i-suradnje" target="_blank" rel="noopener">publikacije</a> nastale povodom 20. obljetnice rada mreže Clubture.</p>
<p>Slijedi radionica umrežavanja zamišljena kao prilika za međusobno upoznavanje i predstavljanje rada organizacija u nezavisnoj kulturi koje djeluju u različitim dijelovima Hrvatske, razmjenu ideja i otvaranje prostora za međusobnu suradnju i planiranje. O zajedničkim temama rada i budućnosti nezavisne kulturne scene raspravljat će se u sklopu forumskih rasprava, kojima je cilj &#8220;nalaženje zajedničkih zaključaka oko tema kao što su zakonodavni i strateški okvir djelovanja, prostorni resursi, financiranje i razvoj programske razmjene i suradnje&#8221;.</p>
<p>Priliku za dublje analize ovih tema pruža CT-ova čitateljska grupa fokusirana na pitanja odnosa kulture i javnih politika, dok više informacija o temi radničkih prava u civilnom sektoru sudionici mogu dobiti u sklopu predstavljanja Sindikata za radnice i radnike u civilnom društvu – <a href="https://www.facebook.com/sindikatskupa" target="_blank" rel="noopener">SKUPA</a>.</p>
<p>Forumski dio programa zatvara <em><a href="https://www.facebook.com/events/452592606967850/?acontext=%7B%22ref%22%3A%2252%22%2C%22action_history%22%3A%22%5B%7B%5C%22surface%5C%22%3A%5C%22share_link%5C%22%2C%5C%22mechanism%5C%22%3A%5C%22share_link%5C%22%2C%5C%22extra_data%5C%22%3A%7B%5C%22invite_link_id%5C%22%3A629901508789117%7D%7D%5D%22%7D" target="_blank" rel="noopener">Međugeneracijski razgovor</a></em>, dio ciklusa moderiranih javnih razgovora u kojima se &#8220;odmotava priča&#8221; o nastanku i razvoju društveno-kulturnih centara koji se temelje na sudioničkom upravljanju i civilno-javnom partnerstvu. Na razgovoru u Dnevnom boravku Rojca sudjelovat će protagonisti osnivanja DKC-a u različitim lokalnim sredinama koji već dugi niz godina djeluju kao prostori za kulturu i društvenost (Dubrovnik, Split, Pula, Čakovec, Rijeka, Karlovac), predstavnici mlađih organizacija i inicijativa, pojedinci u području suvremene kulture i šireg civilnog društva, predstavnici vlasti te stručna i šira zainteresirana javnost.</p>
<p>Kulturno-umjetnički blok predstavlja <a href="https://www.kulturpunkt.hr/content/proturjecne-stvarnosti-i-razlicite-mogucnosti" target="_blank" rel="noopener">projekt</a> <em>Cirkus je suvremena umjetnost svugdje osim u Hrvatskoj</em>, izložbu fanzina <em>Streetartanje</em>, filmsku projekciju te raznovrstan glazbeni sadržaj. Program cijelog 15. Clubture Foruma možete pronaći na <a href="https://www.clubture.org/novosti/15-clubture-forum-u-puli-od-20-do-22-listopada-2022" target="_blank" rel="noopener">stranicama</a> SU Klubtura.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Kulturne politike odozdo: Kodeks dobre prakse u Rijeci</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/podcast/audio/kulturne-politike-odozdo-kodeks-dobre-prakse-u-rijeci/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Martina Kontošić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 18 Jul 2022 19:07:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Active citizens fund]]></category>
		<category><![CDATA[fond za aktivno građanstvo]]></category>
		<category><![CDATA[kodeks dobre prakse]]></category>
		<category><![CDATA[kulturna politika odozdo]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_podcast&#038;p=56255</guid>

					<description><![CDATA[Kodeks dobre prakse uspostavljanja i funkcioniranja civilno-javnog partnerstva predstavljen je u Rijeci u velikoj dvorani Filodrammaticae.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><iframe src="https://podcasters.spotify.com/pod/show/gost-arhiva/embed/episodes/Kulturna-politika-odozdo-Predstavljanje-Kodeksa-dobre-prakse-u-Rijeci-e1si8vi" height="102px" width="800px" frameborder="0" scrolling="no"></iframe></p>


<p class="wp-block-paragraph"></p>



<p class="wp-block-paragraph">Uključivanjem građana u procese donošenja odluka osigurava se transparentnost postupanja javnih tijela i ostvarivanje javnog interesa. Stoga je demokratizacija upravljanja javnim resursima jedan od ključnih elemenata reforme javnog sektora, ali i društva u cjelini.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Već više od deset godina koncept sudioničkog upravljanja u kulturi primijenjuje se u Zagrebu, Karlovcu, Čakovcu, Splitu, Rijeci, Dubrovniku i Puli. Tamo se razvijaju društveno-kulturni centri (Pogon, Hrvatski dom, Kreativno edukativni centar Murai, Dom mladih, Filodrammatica, Lazareti, Društveni centar Rojc) kao novi oblici kulturnih institucija, na principu sudioničkog upravljanja. Pod time se podrazumijeva dijeljena odgovornost za prostor i sadržaje između civilnog društva i javne uprave, ali i među korisnicima prostora.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Projekt&nbsp;<em>Kulturna politika odozdo – Od dobrih praksi društveno-kulturnih centara do održivog okvira za sudioničko upravljanje</em>&nbsp;želi doprinijeti razvoju javne kulturne politike koja se temelji na sudjelovanju građana i civilnog društva u upravljanju lokalnim društveno-kulturnim centrima kao mehanizmu kojim se jača transparentnost, smanjuje korupcija i osigurava da se javnim resursima upravlja u interesu lokalne zajednice. Svrha te javne politike je formalizirati i standardizirati sudioničko upravljanje u kulturi koje zasad u RH postoji uglavnom kao neinstitucionalizirana praksa.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Stoga je u sklopu projekta formirana radna grupa koja je uključila istraživače u području kulturnih politika, stručnjake za anti-korupciju i stručnjake za dobre prakse u uspostavi mehanizama koji osiguravaju transparentnost, te je izrađen&nbsp;<a href="https://web.archive.org/web/20230107180939/https://www.mrezadkc.hr/wp-content/uploads/2022/06/Kodeks-dobre-prakse-1.pdf" target="_blank" rel="noreferrer noopener">Kodeks</a>&nbsp;dobre prakse uspostave i funkcioniranja civilno-javnog partnerstva.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Od lipnja 2022. radna skupina za izradu Kodeksa predstavila je dokument na javnim tribinama u Dubrovniku, Rijeci, Karlovcu, Čakovcu, Splitu i Puli. Kodeks dobre prakse uspostavljanja i funkcioniranja civilno-javnog partnerstva predstavljen je u Rijeci u velikoj dvorani Filodrammaticae u srijedu, 29. lipnja 2022. Kodeks su predstavnicima javne uprave, stručnjacima za kulturne politike, organizacijama civilnog društva, korisnicima infrastrukture za kulturne i društvene djelatnosti te zainteresiranoj javnosti predstavili članovi radne skupine za izradu Kodeksa&nbsp;<strong>Mirela Travar</strong>, predsjednica Operacije Grad i Mreže društveno-kulturnih centara, te&nbsp;<strong>Davor Mišković</strong>, istraživač i autor u području kulturnih politika.</p>



<p class="wp-block-paragraph"></p>



<p class="has-text-color has-small-font-size wp-block-paragraph" style="color:#363637">Audio zapis je objavljen u sklopu projekta&nbsp;<em>Kulturna politika odozdo – Od dobrih praksi društveno-kulturnih centara do održivog okvira za sudioničko upravljanje</em>. Projekt je podržan sa € 149.940 financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova. Sadržaj ovog zapisa isključiva je odgovornost udruge Kurziv.</p>



<p class="has-text-color has-small-font-size wp-block-paragraph" style="color:#363637">Projekt&nbsp;<em>Kulturna politika odozdo – Od dobrih praksi društveno-kulturnih centara do održivog okvira za sudioničko upravljanje</em>&nbsp;je podržan sa € 149.940 financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova. Nositelj projekta je Operacija grad (Zagreb), a partneri Savez udruga Klubtura (Zagreb), Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva (Zagreb), Platforma za društveni centar Čakovec (Čakovec), Savez udruga Kaoperativa (Karlovac), Platforma doma mladih (Split), Art radionica Lazareti (Dubrovnik), Savez udruga Rojc (Pula), Savez udruga Molekula (Rijeka) te Mreža društveno-kulturnih centara (Zagreb).</p>



<figure class="wp-block-image"><img decoding="async" src="https://web.archive.org/web/20230107180939im_/https://www.kulturpunkt.hr/sites/default/files/unnamed%20%287%29.png" alt=""/></figure>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
