Članice Platforme za Društveni centar Čakovec sudjelovale su u prikupljanju pomoći za izbjeglice, a kako je izbjeglička kriza rezultat geopolitičkih sukoba pokušat ćemo odgovoriti kako se nositi sa tom krizom i što možemo učiniti na tom području. Na tribini će biti prezentiran koncept Društvenog centra Čakovec te kontekst organizacija i pojedinaca uključenih u zagovaračku Platformu za Društveni centar Čakovec kao skupinu aktivista/kinja koji/e zagovaraju mirotvorne i antiratne ideje.

Na tribini će gostovati Goran Božičević, dugogodišnji aktivist i jedan od voditelja Volonterskog kampa Pakrac (1993.-1997.) i Nikola Mokrović, arhivist u Documenti koji se bavi bilježenjem razvoja civilnog društva u Hrvatskoj.

Tribina se održava u četvrtak, 14. travnja 2016. godine u 18 sati u prostoru Knjižnice i čitaonice Tabula Rasa na adresi Dr. Ivana Novaka 38, Čakovec (zgrada Starog Hrasta).

Tribina se održava u sklopu redovitog programa Platforme za Društveni centar Čakovec.

Shvativši važnost nezavisnog izdavaštva i fanzinske scene koja je najveći razvoj doživjela 90-ih godina, odnosno fanzina kao važnog kulturološkog fenomena i sredstva komunikacije na nezavisnoj sceni, Tabula Rasa odlučila je digitalizirati fanzine i postaviti ih u online bazu otvorenu za javnost na domeni www.fanzini.hr. Na taj način stvara javnu kolekciju dostupnu svima tj. projekt u kojem mogu participirati svi zainteresirani. 

U sva tri grada koji su dio ove turneje, Rijeci, Zadru i Križevcima, bit će održano nekoliko aktivnosti koje zaokružuju priču nezavisnog fanzinskog izdavaštva.

Na okruglom stolu “Fanzini i nezavisno izdavaštvo kao kulturološki fenomen” okupit će se  sudionici nezavisne scene te kroz diskusiju povezati nezavisne knjižnice, projekt digitalizacije fanzina, lokalnu fanzinsku scenu te razvoj i utjecaj fanzinske subkulture.

Na radionicu skeniranja fanzina svi zainteresirani mogu donijeti vlastite primjerke ili pregledati te obraditi dio neobrađenog arhiva knjižnice i skenirane ih uploadati direktno u online bazu fanzini.hr.

U sklopu izložbe fanzina bit će predstavljen dio građe s naglaskom na fanzine s čakovečke i lokalne scene grada u kojem turneja gostuje.

U Rijeci će se turneja održati u četvrtak, 29. listopada, u 18 sati u Omladinskom kulturnom centru Palach, dok će se u Zadru održati dan kasnije, u petak, 30. listopada, u 18 sati u Infoshopu Iskra – AKC Nigdjezemska, u Križevcima pak tjedan dana kasnije, u četvrtak, 5. studenog, u 18 sati, u Klubu kulture.

U ovoj turneji uz Knjižnicu i čitaonicu Tabula Rasa udruge ACT, sudjeluju i partneri Udruga Škatula iz Rijeke, Infoshop Iskra iz Zadra te K.V.A.R.K. iz Križevaca. Program se provodi kroz Savez udruga Clubture.

Velik dio knjižnične građe je arhiv fanzina od gotovo 2000 raznih izdanja iz cijelog svijeta. Fanzini su važan kulturološki fenomen kao i sredstvo komunikacije na nezavisnoj sceni i obilježili su 1980-e i 1990-e godine kad su sami akteri na taj način kreirali prostor slobodnog i kreativnog mišljenja. Tu se rodila i ideja digitalizacije fanzinske građe i objavljivanje na jedinstvenoj internetskoj stranici. Uz Tabulu Rasu u projekt se aktivno uključio i Marko Strpić, pokretač izdavačke kuće i knjižare Što Čitaš? te Centar za dokumentiranje nezavisne kulture.

Predstavljanje će biti održano u novopokrenutom prostoru Male knjižnice nezavisne kulture – Info-shopa (Fanzinoteka) u zgradi MUZA-a u Karlovcu. 

U utorak 30. lipnja u 19 sati, u Showroomu Galerije Nova, Teslina 7, u Zagrebu, u organizaciji udruga Kurziv i Kulturtreger održat će se tribina “Nezavisni prostori bilježenja: dokumentiranje nezavisne kulturne scene i civilnog društva“. 

Tribina će predstaviti nekoliko inicijativa i projekata dokumentiranja nezavisne kulture i civilnog društva te govoriti o ulozi community i bottom up arhiviranja u očuvanju ovog vrijednog dijela kulturno-društvene povijesti. 

Gosti tribine su Kornel Šeper, voditelj Udruženja za razvoj kulture URK iz Zagreba, Igor Mihovilović, urednik glazbenog labela Guranje s litice i strastveni dokumentarist nezavisne glazbene scene, Sebastijan Brumec, voditelj nezavisne knjižnice Tabula rasa te arhiva fanzina iz Čakovca, Nikola Mokrović iz arhiva Documente – Centra za suočavanje s prošlošću. Razgovor će moderirati Dunja Kučinac iz Centra za dokumentiranje nezavisne kulture u Zagrebu. 

Nezavisna kulturna scena u Hrvatskoj od početka devedesetih godina do danas kreirala je mnoštvo eksperimentalnih, kritičkih i inovativnih sadržaja, praksi i iskustava koja nigdje nisu sustavno i cjelovito dokumentirana. Akumulirana znanja i materijali nisu pohranjeni u institucijama poput muzeja i arhiva ni dovoljno prisutni u mainstream medijima i akademskom polju, zbog čega su dovedeni u realnu opasnost od propadanja i zaborava. Informacije o događanjima u polju nezavisne kulture utoliko su teško dostupne istraživačima, umjetnicima i novim generacijama aktera nezavisne scene, kao i čitavoj javnosti zainteresiranoj za domaću urbanu, alternativnu, subkulturnu i eksperimentalnu umjetnost i kulturu. 

Ipak, na samoj nezavisnoj sceni niz je manje vidljivih inicijativa pojedinaca i organizacija koji rade na tome da se ovo ogromno kulturno pamćenje očuva. Riječ je o grassroot metodama dokumentacije, prikupljanja i usustavljivanja građe, čiji su protagonisti sami akteri scene. Fanovi, privatni kolekcionari, entuzijasti, voditelji organizacija i nezavisnih knjižnica te nezavisni izdavači koji dokumentiraju vlastitu produkciju na taj način postaju nezavisni arhivisti, a njihove kolekcije čine mrežu bottom up arhiva, u kojima se čuva alternativna kulturno-društvena memorija. Takvi arhivi umrežavanjem i otvaranjem javnosti postaju specifične forme community arhiva ili arhiva zajednice, kojima sama zajednica vrši proces samoočuvanja. 

Na tribini će se govoriti o modelima community i grassroot arhiviranja, o važnosti takvih praksi za nezavisnu i civilnu scenu, a potom i širi društveno-kulturni kontekst te o perspektivama umrežavanja i dostupnosti privatnih kolekcionarskih zbirki javnosti. Bit će predstavljen rad arhiva Documente – Centra za suočavanje s prošlošću, arhiva Udruženja za razvoj kulture URK iz Zagreba, arhiva fanzina iz Čakovca te nekoliko privatnih kolekcija nezavisne umjetničke i glazbene scene. 

Tribina je organizirana u sklopu projekta Abeceda nezavisne kulture, koji provode organizacije Kurziv i Kulturtreger iz Zagreba te Seecult iz Beograda, uz podršku fondacije Balkan Arts & Culture Fund, Ministarstva kulture RH, Gradskog ureda za obrazovanje kulturu i sport, Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva i Zaklade Kultura nova. Projekt se bavi očuvanjem i promocijom nezavisne kulturne scene u Hrvatskoj i regiji te uključuje video intervjue s protagonistima scene, edukativne radionice samoarhiviranja te javne tribine kojima se podiže svijest o važnosti dokumentiranja nezavisne kulture.

Fanzini su u vrijeme prije digitalne revolucije činili iznimno važnu ulogu u mapiranju bitnih kretanja na kulturnim scenama diljem svijeta, a ponajviše aktivnosti nezavisnih kulturnih scena čija je komunikacija o bitnim fenomenima bila ograničena na ovakav tip besplatnog samizdat rada. U lokalnom kontekstu fanzini su sve do ranih 2000-ih bili glasila nezavisnih glazbenih i umjetničkih scena koje su kroz njih i DIY etiku promovirali svoj rad te upoznavali zainteresiranu javnost s novostima iz njihovih područja interesa, pogotovo u vrijeme kada takav tip aktivnosti nije imao nikakvo mjesto u srednjestrujaškoj kulturi i medijima. 

Stranica Fanzini.hr pokrenuta je s ciljem očuvanja i postojeće domaće fanzinske građe kao i oživljavanja interesa za taj segment nezavisne kulturne scene za koji i dalje postoji interes. Do pokretanja stranice i stvaranja digitaliziranog arhiva domaćih fanzina došlo je kroz rad Knjižnice i čitaonice Tabula Rasa, koja djeluje u sklopu čakovečke udruge Autonomni centar – ACT, s obzirom da je knjižnica od svog pokretanja 2003. godine posvećena skupljanju slabije zastupljene građe iz nezavisne distribucije. 

Uz polagano stvaranje fanzinskog arhiva u knjižnici, došlo je do ideje da se sva skupljena građa skenira i učini dostupnom na mreži, “smatrajući fanzine važnim kulturološkim fenomenom i sredstvom komunikacije na nezavisnoj sceni, koji su nedvojbeno obilježili jedno doba u vremenu te sudjelovali u kreiranju slobodnog i kreativnog mišljenja aktera na toj istoj sceni”, objasnio je Sebastijan Brumec, voditelj knjižnice. Kolekcija fanzina povećala se uz redovite susrete diljem zemlje koji su organizirani u suradnji s Centrom za dokumentiranje nezavisne kulture, pri čemu su nekadašnji i sadašnji akteri nezavisne scene pridonijeli stvaranju arhiva dijeljenjem vlastitih zbirki.

Na mrežnoj stranici arhiva već sada se može pronaći velik broj domaćih fanzina, a korisnici mogu slobodno učitavati novu građu. No kako bi arhiv bio “nešto više od nostalgičnog arhivskog kutka na internetu”, komentirao je Marko Strpić, voditelj knjižare Što čitaš? i suradnik arhiva, na stranici će biti dostupan i drugi tip sadržaja vezan uz fanzine. Tako se na stranici sada može pronaći film o akterima srpske fanzinske scene, intervju s novomarofskom inicijativom Crni flomaster te diplomski rad Petra Odaka koji pruža uvid u razvoj fanzinske scene u Hrvatskoj. Kako tvorci arhiva ističu, raznolikost sadržaja na stranici otvara mogućnost za redovitije praćenje događanja na današnjoj fanzinskoj sceni te daljnje isticanje važnosti fenomena fanzina kroz ponešto aktivniji pristup.

Uz slobodno učitavanje fanzina na stranicu u digitalnom formatu, svi oni koji mogu i žele doprinijeti radu arhiva fizičke primjerke fanzina mogu dostaviti u Knjižnicu i čitaonicu Tabula Rasa u Čakovcu te u Centar za dokumentiranje nezavisne kulture (Booksa) i knjižaru Što čitaš? u Zagrebu.

Anarhistkinje i anarhisti u posljednjih su petnaest godina sudionici svih ključnih antisistemskih protesta i neautoritarnog organiziranja odozdo – kako u Sloveniji, tako i u ostatku svijeta. Oruđa koja se koriste u socijalnoj borbi protiv dominacije i kapitala rezoniraju s anarhističkim idejama. Promišljanje anarhizma stoga se sve češće postavlja kao nužan preduvjet za razumijevanje kartografije suvremenih društvenih konflikata i borbi za emancipaciju. Tematski broj je tako posvećen praksi i misli anarhizma, sa svim njihovim kontradiktornostima i prelomnicama.

Kao crvena nit, kroz tekstove se provlači prije svega pitanje koje si pokret postavlja već niz godina: kako da se anarhisti organiziraju na neautoritaran i neotuđen način, koji bi omogućio razmjenu znanja i iskustva, istovremeno omogućujući i učinkovito uključivanje i utjecanje na ključne suvremene socijalne borbe. Čini se da je za to nužno ne samo otvarati politički prostor, u kojem bi se anarhističke ideje i metode lako širile među ljudima, već i otkrivati nove metode borbe te reflektirati sadašnjost i prošlost. U tom duhu, autorice i autori u najavljenom broju, između ostalog, prvi put na jednom mjestu zapisuju povijest anarhističke misli slovenskog govornog područja od 19. stoljeća do danas.

Tekstovi su ujedno opis, analiza i samokritika ne samo društva, već i samog anarhističkog pokreta. U tom smislu, broj valja razumjeti kao poziv na kolektivnu diskusiju o mogućnostima prevazilaženja postojećeg stanja i promišljanja o mogućim alternativama sveopćem društvenom pustošenju.

Predstavljanje će biti održano u petak, 20. ožujka, u klubu Prostor udruge CeZaM u Čakovcu.

Ne samo u ratu, ali u ratu posebno, fotografija je idealno oružje – da oružje – za galvaniziranje i manipulaciju masama, za formiranje uvjerenja po volji manipulatora. Knjiga Sandre Vitaljić dotiče se različitih slikovitih manipulacija ratnom fotografijom kroz povijest, komentira i inovacije digitalizirane fotografije, a posebno se osvrće na manipulacije fotografijama tijekom ratova proizišlim iz raspada Jugoslavije. Knjigu čini analitički tekst – autoričin praški doktorat koji je za ovu priliku temeljito prerađen – ekskluzivni intervjui s desetak istaknutih ratnih fotografa i bogatstvo ilustracija od dvjestotinjak fotografija i reprodukcija novinskih stranica i snimaka. Nešto od toga materijala je uznemirujuće, čak šokantno. Ovo nije knjiga koja mijenja povijest, nego njezinu interpretaciju.

Sandra Vitaljić rođena je u Puli 1972. godine, magistrirala je fotografiju na Akademiji za film i TV (FAMU) u Pragu, a na istom fakultetu doktorirala je iz područja povijesti i teorije fotografije 2010. godine. Zaposlena je kao izvanredna profesorica na Odsjeku snimanja Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu. Njeni radovi nalaze se u stalnom postavu Moderne galerije u Zagrebu, zbirci Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Polaroid Collection u SAD-u i privatnim zbirkama.

Predstavljanje knjige bit će održano u sklopu Književnog kluba u četvrtak 6. studenog u 17 sati, u prostoriji Knjižnice i čitaonice Tabula Rasa u Čakovcu.

Projekt osobnih sjećanja dijelom je zamišljen kao resurs za zainteresiranu znanstvenu zajednicu, dijelom je usmjeren na poticanje društvenih promjena i osvještavanje javnosti, a dijelom se može koristiti u okviru edukacijskih programa u sklopu nastave povijesti, pa će na konferenciji govoriti osobe koje su se istakle svojim zalaganjem za zaštitu i promociju ljudskih prava, te prepoznaju potencijalni doprinos ovog mozaika ljudskih priča društvenom osvještavanju, ali i ljudi koji prepoznaju vrijednost zbirke u edukativne svrhe te imaju ideju i znanje o tome koji su modeli najprimjereniji prezentiranju prikupljenog materijala učeničkoj i studentskoj populaciji. Također će biti govora o korištenju zbirke u muzejske svrhe te kroz različite oblike umjetničkog oblikovanja.

Predstavljanje će biti održano u srijedu 22. listopada u 18 sati, u prostoriji Knjižnice i čitaonice Tabula Rasa u Čakovcu.

Je li brak ono što piše u Bibliji, isključivo odnos muškarca i proizvoda njegova rebra, a sve s ciljem razmnožavanja i očuvanja ljudske vrste? Ili je brak možda potpuno romantična institucija, u čijim je temeljima isključivo i jedino ljubav, po mogućnosti vječna ili barem dok netko od zaljubljenih ne ode na vječna lovišta? Ili je brak samo komad papira, formacija u međuljudskim odnosima koja danas često završava razvodom jer se nikome ne da desetljećima mučiti s osobom koju više ne može smisliti? Brak su možda i brojne porezne olakšice i nasljedna prava, dakle samo ono definirano zakonima i državnim propisima, bez ikakvog društvenog konteksta?

“Pokrenut ćemo brojna i sporna pitanja o instituciji braka i koliko se ta institucija koristila za podčinjavanje žena kroz povijest te koliko je patrijarhat duboko ukorijenjen u suvremenom društvu. Na književnom klubu ugostit ćemo Zorice iz udruge Zora”, najava je Književnog kluba koji će se održati u četvrtak, 26. lipnja, u 18 sati u prostoriji Knjižnice i čitaonice Tabula Rasa na adresi Dr. Ivana Novaka 38 u Čakovcu (zgrada Starog Hrasta, prvi kat). Književni klub održava se u sklopu stalnog programa act.klub, a voditelj Knjižnice i čitaonice je Sebastijan Brumec.

Knjižnica udruge Autonomni centar – ACT, Knjižnica i čitaonica Tabula Rasa sadrži arhivu fanzina i časopisa, služi kao mjesto za sastanke, prostor za druženje i diskusiju, za razmjenu informacija i znanja, edukaciju javnosti, te promociju (ne)knjižne građe i građe nezastupljene u široj javnosti. Smisao prostora je djelovati kao stimulator društvenih gibanja.

Književni klub bit će održan u srijedu 14. svibnja u 18 sati, u prostoriji Knjižnice i čitaonice Tabula Rasa.