<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>knjižnica &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/knjiznica/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Wed, 29 Jul 2026 15:22:26 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.4</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>knjižnica &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Fantastična knjižnica u skladištu</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/blic/fantasticna-knjiznica-u-skladistu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ivana Pejić]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 29 Jul 2026 15:22:23 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Blic]]></category>
		<category><![CDATA[knjižnica]]></category>
		<category><![CDATA[sf]]></category>
		<category><![CDATA[sfera]]></category>
		<category><![CDATA[znanstvena fantastika]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?p=85037</guid>

					<description><![CDATA[Tisuće knjiga i časopisa iz područja znanstvene fantastike koje je SFera prikupljala desetljećima danas su nedostupne članovima i široj zajednici ljubitelja žanra.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Društvo za znanstvenu fantastiku <a href="https://sfera.hr">SFera</a> upozorilo je da knjižnica koju vodi, smještena u prostoru Društvenog doma Kajzerica u Novom Zagrebu, više ne može obavljati svoju funkciju.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kako <a href="https://sfera.hr/skladiste-koje-bi-htjelo-biti-knjiznica/">javljaju</a>, tijekom nekoliko desetljeća u tom se prostoru nakupilo toliko materijala, od novih doniranih knjiga preko preostalih dječjih radova do opreme potrebne za festival <em>SFeraKon</em>, da je lokacija postala neadekvatna i pretvorila se u skladište. Pojedinim policama i ormarima više se ne može fizički pristupiti pa ni posudba knjiga nije moguća, a zbog takvog su stanja posljednjih godina bili prisiljeni i odbijati donacije.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Zbirka je nastajala od osnutka društva 1976. godine, a većinu fonda čine naslovi na engleskom jeziku objavljivani od Drugoga svjetskog rata naovamo, koji se danas više ne mogu naći u prodaji i imaju nezanemarivu povijesnu vrijednost. Uz knjige, fond obuhvaća i periodiku, od starih brojeva <em>Siriusa</em>, <em>Alefa</em> i <em>Andromede</em> do velikog broja primjeraka poznatih američkih i britanskih SF magazina poput <em>Astoundinga</em>, <em>Asimov&#8217;sa </em>i <em>F&amp;SF</em>-a.</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img fetchpriority="high" decoding="async" width="768" height="575" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2026/07/sfera-knjiznica.jpg" alt="" class="wp-image-85040"/><figcaption class="wp-element-caption">FOTO: SFera </figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Specijaliziranih knjižnica koje prikupljaju djela iz područja fantastike u Europi ima nekoliko desetaka, uglavnom u većim zemljama. Najveća je Phantastische Bibliothek u njemačkom Wetzlaru s tristo tisuća naslova, druga je bečka Villa Fantastica, a slijedi knjižnica britanske SF Fondacije na Sveučilištu u Liverpoolu s oko četrdeset tisuća knjiga. Tu je i švicarski Maison d&#8217;Ailleurs u Yverdon-les-Bainsu, koji služi prije svega kao muzej, ali okuplja nekoliko desetaka tisuća knjiga, slika, plakata i skulptura vezanih uz sve vidove fantastike. U društvu procjenjuju da bi knjižnica koja bi okupila njihovu građu bila jedna od pet najvećih fantastičnih knjižnica u Europi.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Zbog situacije s prostorom na čekanju je i popisivanje građe, jedan od ključnih projekata SFere. U trenutku kad je knjižnica postala nedostupna sadržavala je oko pet tisuća naslova, a danas ne postoji cjelovita lista knjiga i časopisa koji se u njoj nalaze. Iz društva navode da je sa stručnjacima s Filozofskog fakulteta načelno dogovorena suradnja oko sortiranja građe, no ništa od toga nije izvedivo dok se ne riješi pitanje prostora jer do većine materijala nije moguće ni doći. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Ostaje pitanje kako riješiti status zbirke koja je desetljećima služila članovima i široj zajednici, a mogla bi biti i izvor za znanstvena istraživanja, tim više što u Hrvatskoj ne postoji institucija koja ciljano prikuplja žanrovsku građu. Jedno od mogućih rješenja je novi prostor koji bi odgovarao stvarnim potrebama udruge, a drugo ulazak zbirke u fond javne ustanove, kao u nedavnom slučaju <a href="https://www.kgz.hr/hr/novosti/donacija-vrijedne-zbirke-dubravka-majnarica/73465">zbirke <em>jazz</em> glazbe</a> <strong>Dubravka Majnarića</strong>, koja je postala dijelom budućega Glazbenog odjela u centru Paromlin. U svakom slučaju rješenje pretpostavlja institucionalni angažman, a do tada ova vrijedna građa ostaje izvan upotrebe.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Savjetnik_ca ravnatelja za korisnike i programe</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/natjecaj/posao/savjetnik_ca-ravnatelja-za-korisnike-i-programe/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ivana Pejić]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 28 Jul 2026 12:32:31 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[kgz]]></category>
		<category><![CDATA[knjižnica]]></category>
		<category><![CDATA[posao]]></category>
		<category><![CDATA[razvoj publike]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_competition&#038;p=85025</guid>

					<description><![CDATA[KGZ otvara radno mjesto usmjereno na razvoj programa i usluga, njihovu promociju i suradnju s drugim ustanovama.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Knjižnice grada Zagreba raspisale su natječaj za radno mjesto savjetnika_ce ravnatelja za korisnike i programe. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Riječ je o novootvorenoj poziciji na neodređeno i puno radno vrijeme, uz probni rad od šest mjeseci. Posao obuhvaća planiranje, koordinaciju i nadzor nad provedbom programa i usluga za korisnike, uvođenje novih programa u skladu sa strateškim ciljevima ustanove, razvoj odnosa s partnerima i korisnicima te sudjelovanje u promociji knjižnice, uključujući digitalne i multimedijske aktivnosti. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Uz to, pozicija podrazumijeva praćenje trendova u knjižničarskoj praksi, sudjelovanje u nacionalnim i EU projektima vezanima uz korisničke usluge te suradnju s obrazovnim, kulturnim i društvenim ustanovama. Od kandidata_kinja se traži završen diplomski studij u području društvenih ili humanističkih znanosti, pet godina radnog iskustva s korisnicima i programima te razvijene komunikacijske i organizacijske sposobnosti.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Prijave s traženom dokumentacijom dostavljaju se osobno ili preporučeno poštom na adresu Knjižnica grada Zagreba, Starčevićev trg 6, 10 000 Zagreb, s naznakom &#8220;Za natječaj – savjetnik ravnatelja za korisnike i programe&#8221; do <strong>1. kolovoza 2026.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Sve informacije o natječaju potražite na <a href="https://burzarada.hzz.hr/RadnoMjesto_Ispis.aspx?WebSifra=165098075">poveznici</a>. </p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Savjetnik_ca za razvoj Paromlina</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/natjecaj/posao/savjetnik_ca-za-razvoj-paromlina/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ivana Pejić]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 28 Jul 2026 12:12:10 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[kgz]]></category>
		<category><![CDATA[knjižnica]]></category>
		<category><![CDATA[paromlin]]></category>
		<category><![CDATA[posao]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_competition&#038;p=85024</guid>

					<description><![CDATA[KGZ je raspisao natječaj za savjetnika_cu ravnatelja koji_a će koordinirati razvoj programa, prostora i suradnji u novoj knjižnici Paromlin.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Knjižnice grada Zagreba raspisale su natječaj za radno mjesto savjetnika_ce ravnatelja za razvoj Paromlina, novog središnjeg prostora zagrebačke knjižnične mreže. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Riječ je o zapošljavanju na neodređeno i puno radno vrijeme, uz probni rad od šest mjeseci. Posao obuhvaća koordinaciju organizacijskih, operativnih i programskih poslova razvoja Knjižnice Paromlin, od planiranja korištenja prostora, razvoja programa i kadrovskih potreba do suradnje s drugim ustanovama i organizacijama koje djeluju u objektu te koordinacije s gradskim uredima i tijelima državne uprave. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Od kandidata_kinja se traži završen diplomski studij u području društvenih ili humanističkih znanosti, pet godina radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima te razvijene komunikacijske i organizacijske sposobnosti.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Prijave s traženom dokumentacijom dostavljaju se osobno ili preporučeno poštom na adresu Knjižnica grada Zagreba, Starčevićev trg 6, 10 000 Zagreb, s naznakom &#8220;za natječaj – savjetnik ravnatelja za razvoj Paromlina&#8221; do <strong>1. kolovoza 2026. </strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Cjelovit tekst natječaja s popisom obvezne dokumentacije dostupan je <a href="https://burzarada.hzz.hr/RadnoMjesto_Ispis.aspx?WebSifra=165097559&amp;AspxAutoDetectCookieSupport=1">ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Otvoreni studio: Fette Sans</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/predstavljanje/otvoreni-studio-fette-sans/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 27 Apr 2026 09:18:32 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Fette Sans]]></category>
		<category><![CDATA[gmk]]></category>
		<category><![CDATA[knjižnica]]></category>
		<category><![CDATA[otvoreni studio]]></category>
		<category><![CDATA[rezidencija]]></category>
		<category><![CDATA[umjetničko istraživanje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=83262</guid>

					<description><![CDATA[Predstavljanje prvog ovogodišnjeg izdanja programa&#160;Otvoreni studio održat će se u&#160;utorak, 28. travnja od 18 do 21 sat u Galeriji Miroslav Kraljević (GMK). Ovom prilikom svoj rad će prezentirati gostujuća umjetnica Fette Sans Otvoreni studio je zamišljen kao neformalni susret s umjetnicom. Na otvorenju programa Sans će prezentirati uvod u njezin rezidencijalni proces, a &#8220;umjesto klasičnog...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Predstavljanje prvog ovogodišnjeg izdanja programa&nbsp;<em>Otvoreni studio</em> održat će se u&nbsp;utorak, <strong>28. travnja</strong> od 18 do 21 sat u Galeriji Miroslav Kraljević (<a href="https://g-mk.hr/">GMK</a>). Ovom prilikom svoj rad će prezentirati gostujuća umjetnica <strong>Fette Sans</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><em>Otvoreni studio</em> je zamišljen kao neformalni susret s umjetnicom. Na otvorenju programa Sans će prezentirati uvod u njezin rezidencijalni proces, a &#8220;umjesto klasičnog izložbenog otvorenja, posjetitelji su pozvani ući u prostor koji se tijekom rezidencije pretvara u slobodnu i otvorenu knjižnicu; mjesto čitanja, razgovora, razmjene i zajedničkog boravka. Tijekom susreta bit će moguće upoznati se s konceptom rada, razgovarati s umjetnicom te pregledavati, posuđivati i umnažati knjige koje postaju dio privremene biblioteke GMK-a&#8221;, stoji u najavi.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Fette Sans konceptualna je umjetnica čiji filmovi, performansi, tekstovi i instalacije istražuju kako su stvarnost i želja posredovane slikama, osobito putem ekrana; tragove koje slika ostavlja i ono što čini sjećanje. Kroz svoju praksu istražuje uvjete bivanja i pripadanja, odnose između rada, roda i slike te razvoj tih pojmova unutar kapitalizma.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Više detalja pronađite <a href="https://g-mk.hr/vijesti/otvoreni-studio-fette-sans/">ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Angažirana i kritička knjižnica</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/tema/angazirana-i-kriticka-knjiznica/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 17 Mar 2016 14:47:36 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Tema]]></category>
		<category><![CDATA[_kulturoskop_skolica]]></category>
		<category><![CDATA[bibliotekarstvo]]></category>
		<category><![CDATA[javna knjižnica]]></category>
		<category><![CDATA[knjižnica]]></category>
		<category><![CDATA[knjižničarstvo]]></category>
		<category><![CDATA[marcell mars]]></category>
		<category><![CDATA[mario hibert]]></category>
		<category><![CDATA[školica]]></category>
		<category><![CDATA[Tomislav Medak]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=angazirana-i-kriticka-knjiznica</guid>

					<description><![CDATA[Javna knjižnica i problematika koja se uz nju veže tek sporadično pronalazi put do medijskog prostora - javne sfere.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<h2>Rasprava o socijalnom knjižničarstvu</h2>
<p>Piše: Petra Dolanjski</p>
<p>Izuzev povremenih najava o predstavljanju autora ili novih izdanja, besplatnoj radionici ovog ili onog tipa, pristup koji bi sustavno i kritično obradio ulogu, usustavio dosadašnje napore ili eventualno detektirao smjer kretanja knjižnica te ih smjestio unutar trenutnog društvenog, političkog i ekonomskog konteksta, kao da nije dovoljno zanimljiv. Nekako usput prođu najave izložbi, gostiju, okruglih stolova, besplatnih usluga čija je svrha reagirati na aktualnu društvenu situaciju, ponuditi moguća rješenja, djelovati prema dobrobiti društva u cjelini. Pa tako čitamo o angažiranoj/kritičnoj umjetnosti, kazalištu, književnosti, a za knjižnice nam ne pada ni na pamet da mogu/jesu/trebaju biti angažirane, pravedne i progresivne. Prema tome, s punim pravom možemo postaviti pitanje: koja je njihova uloga danas?</p>
<p>Pojam javne knjižnice od svojih početaka podrazumijeva da je demokratsko društvo društvo prosvijećenih građana te da kao takvo svima mora omogućiti preduvjete za slobodan intelektualni razvoj. S vremenom, na tom se tragu razvio koncept knjižnice kao neutralnog trećeg mjesta, dnevnog boravka zajednice, prostora onkraj vremena – ugodnog, intimnog, romantiziranog prostora ispunjenog knjigama, tihim knjižničarima. No upravo zbog obrata koji se događa, a koji prolazi nezamijećeno, ostajući na margini kulturnih aktualija, zanimljivo je misliti knjižnicu kroz <strong>Foucaultovo</strong> određenje, kao heterotopije. U tekstu <a href="http://pescanik.net/o-drugim-prostorima/" target="_blank" rel="noopener"><em>O drugim prostorima</em></a> utopije i heterotopije pojavljuju se kao mjesta koja su povezana i u odnosu sa svim drugim mjestima, ali su im istodobno kontradiktorna jer obrću skupove odnosa u kojima se događaju. Knjižnice, kao heterotopije, bezgranično sakupljaju i čuvaju vrijeme. One su nemobilna mjesta u kojima vrijeme nikada ne prestaje akumulirati vlastite dosege: realiziraju ideju &#8220;ustanovljavanja generalne arhive, volje da se sve zatvori na jednom mjestu za sva vremena, sve epohe (&#8230;)&#8221;, dok su istovremeno smještene izvan vremena i otporne na njegov učinak. Određenje knjižnice kao heterotopije ovog tipa samo donekle korespondira s današnjim stanjem; njezin je prostor, već neko vrijeme, više porozan nego odijeljen te, kao takav, propušta obilježja i drugih heterotopija. Drugim riječima, od prostora kontemplacije i mjesta tihog rada, one se, svojim pridodanim funkcijama i dopisanim ulogama, odnose i upisuju u realno vrijeme i prostor.</p>
<p>Ipak, čini se da nove uloge, funkcije i značenja knjižnice i dalje ostaju nevidljivi ispod slojeva predodžbi o tome što ona jest i što bi trebala biti. Tako je na prevladavajuće viđenje knjižnice kao neutralnog i apolitičnog mjesta s ciljem njezine repolitizacije još 1990. godine u New Yorku reagirala grupa knjižničara osnovavši <a href="http://www.progressivelibrariansguild.org/" target="_blank" rel="noopener">Savez progresivnih knjižničara</a>. Zabrinuti stanjem unutar struke koje je vodilo prema sklapanju sumnjivih saveza s poslovnom i informatičkom industrijom te zadovoljnog prihvaćanja usluga proizašlih iz takvog umrežavanja, a sve to bez propitivanja njihove navodne političke, kulturne i ekonomske neutralnosti, suprotstavili su se aktualnim trendovima u knjižničarstvu. Stvar je bila postavljena na ovaj način: kritično, progresivno knjižničarstvo naspram konzervativnog, tradicionalnog te, prije svega, neutralnog. I u tome nisu bili ni prvi, ni jedini: svođenje &nbsp;knjižnice na ulogu neutralnog institucionalnog posrednika na informacijskom tržištu i moderatora informacijskog društva koji svojim korisnicima diseminira informacije nije se uspjelo održati.&nbsp;</p>
<p>Danas, možda više nego ikad, važno je naglasiti socijalnu misiju knjižničarstva i informacijskih znanosti, čija je dužnost predstavljati javnu sferu i braniti javno dobro, zastupati ljudska prava, slobodu, demokraciju, kulturu te imati u fokusu nužnost kritičnosti čiji je cilj &#8220;razvijanje strategija kontrakulturnog otpora i alternativne vizije globalizacije putem promocije socijalnog aktivizma unutar bibliotečne struke&#8221; te zauzimanje stava spram &#8220;poimanja bibliotekarstva kao instrumenta kapitalističke ideologije uslužnosti&#8221; (<strong>Mario Hibert</strong>,&nbsp;<a href="http://www.hkdrustvo.hr/hkdnovosti/clanak/1003" target="_blank" rel="noopener"><em>Bibliotekarstvo želi biti&#8230; slobodno?</em></a>, 2014). Budućnost knjižnica i njihova održivost nije u okretanju građi, zgradama, odborima, već učenju, znanju, i društveno angažiranom djelovanju u kontekstu socijalne pravde. Upravo s tog aspekta koncept neutralnog trećeg mjesta postaje <a href="http://2016.ifla.org/cfp-calls/library-buildings-and-equipment-open-session" target="_blank" rel="noopener">nedostatan</a>, a pojam zajednice, umjesto u svojoj sveukupnosti i slojevitosti, jednodimenzionalno (is)korišten. On se, naime, koristi kao poželjan u različitim sustavima (političkim, vjerskim, kulturnim, ekonomskim, odgojnim&#8230;) jer upućuje na homogenost i odanost, a zaustavlja osipanje. Tako upotrijebljen, pretpostavlja simetriju odnosa te se ostvaruje kao projekcija horizontalne solidarnosti, iako su odnosi u zajednici, u stvari, hijerarhični, asimetrični i obilježeni odnosima moći. Značajka zajednice je i da se njezini pripadnici međusobno ne poznaju; oni nastanjuju prostorni, ali ne i zbiljski kontinuum. Stoga knjižnica, kao mjesto privremenih i povremenih susreta unutar lokalne zajednice, djeluje s namjerom da osvijesti i uključi različitosti korisnika kojima se obraća te da ih okupi oko rješavanja pitanja od zajedničkog interesa, potakne osjećaj solidarnosti i povezanosti, s ciljem promišljanja i aktiviranja vlastite uloge u društvenom i političkom kontekstu u kojem djeluje. Promjena paradigme u čijem je središtu danas korisnik, ipak nije dokinula viđenje knjižnice kao ugodnog neutralnog mjesta za provođenje slobodnog vremena, stoga je subverzivno djelovanje spram opasnosti od vlastite komodifikacije i više no potrebno. Imperativ društvene pravde, kao središnja točka aktivistički shvaćenog knjižničarstva, zadaća je javnih knjižnica koju one svojim programima i uslugama usmjerenima protiv produbljivanja nejednakosti provode. Prema tome, &#8220;knjižničari nisu&#8221;, navodi Hibert, &#8220;tek institucionalni činovnici već istovremeno i građani čiji bi progresivni etos trebao nadilaziti mitove o neutralnosti&#8221;.</p>
<p>Kao što piše <strong>Alberto Manguel</strong> u svom djelu <em>Biblioteka noću</em>, svaka knjižnica, usprkos težnji da bude sveobuhvatna, uspostavlja hijerarhiju koja počiva na izostavljanju onih ostvarenja koja ne uvrštava: &#8220;Svaka biblioteka je isključiva&#8221;, jer bez obzira na sveobuhvatnost odabira &#8220;svako uređivanje biblioteke stvara (…) i jednu avetinjsku biblioteku ispunjenu senama odsutnih dela (…)&#8221;. Mogući odgovor na ono što ostaje isključeno, kroz stvaranje digitaliziranih repozitorija kao odgovora na restriktivni koncept autorskog prava i direktne kritike intelektualnog vlasništva, koje ide &#8220;prema tome da iskorijeni i samu ideju o univerzalnom pristupu znanju za svakog člana društva&#8221;, nudi projekt <em>Javna knjižnica</em> <strong>Marcella Marsa</strong> i<strong> Tomislava Medaka</strong>. Kako navode, projekt je &#8220;zagovor institucije javne knjižnice i općeg prava na pristup znanju kao njenog temeljnog načela&#8221; te podrazumijeva da, ukoliko je sadržaj besplatno dostupan na webu, svatko mu može pristupiti i koristiti ga. No, može li gerilski rad stvaranja digitalne javne knjižnice zadovoljiti potrebe svih korisnika, odnosno ostaje li ipak netko isključen? I čemu onda uopće knjižničarstvo, kao struka i profesija, ako je svatko knjižničar/knjižničarka? Ako su preduvjeti za pristup sadržajima na koje se upućuje pristup internetu, poznavanje engleskog jezika, visoka razina informatičke i informacijske pismenosti, ali i (pred)znanje kao alat za snalaženje i razumijevanje, onda korištenje takvom javnom knjižnicom ipak nije dostupno svima te generira odnose moći koje svojim postojanjem želi dokinuti. Isključivo takav pristup teško može izbjeći stvaranje novih polarizacija i stratifikacija. S druge strane, knjižnica kao prostor nezavisne javne sfere, zagovara civilno društvo i istovremeno ga osnažuje, a takva pozicija nije neutralna. Upravo suprotno, ona podrazumijeva njezinu obvezu da omogući etično informacijsko društvo u okviru globalne socijalne pravde. Stručni poslovi – katalogizacija, indeksiranje, pružanje referentnih usluga, kao i nabavna politika, razvoj zbirki, automatizacija knjižnica i knjižnično upravljanje te rad s korisnicima, pretpostavljaju određene političke i ekonomske izbore, ali, kao i svaka profesija, zahtijevaju stručna znanja i vještine. Možda se rješenje krije u &nbsp;zajedničkoj borbi kao platformi za pluralnu artikulaciju otpora proizvodnjom zajedničkih znanja i ideja, jer, u konačnici, javna knjižnica ni u jednom obliku ne smije nestati.</p>
<p>Na jednom od <em>Javnih čitanja</em>, galerijsko-knjižničnom programu baziranom na ekonomiji energetske razmjene, druženja i dobre volje, vizualna umjetnica <strong>Sandra Sterle</strong> čitala je dijelove iz <a href="http://www.kgz.hr/default.aspx?id=12485" target="_blank" rel="noopener">knjige</a> <strong>Mirande July</strong> <em>No One Belongs Here More Than You </em>(<em>Baš ti, baš tu</em>, prev. <strong>Mima Simić</strong>, Vuković&amp;Runjić, 2008). U strategiji koja javnim knjižnicama nedostaje, a koja bi objedinila njihove pojedinačne napore i djelovanja te pružila sustavnu podršku u ostvarivanju ciljeva kojima teže, kao i vidljivost u medijskom prostoru, možda je baš taj naslov mjesto iz kojeg treba krenuti.&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Jedinstveno mjesto proučavanja i istraživanja</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/intervju/jedinstveno-mjesto-proucavanja-i-istrazivanja/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 26 Feb 2016 10:49:12 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Intervju]]></category>
		<category><![CDATA[_ kulturoskop_ kinemaskop]]></category>
		<category><![CDATA[ana šegrt]]></category>
		<category><![CDATA[art-kino rijeka]]></category>
		<category><![CDATA[Film]]></category>
		<category><![CDATA[filmologija]]></category>
		<category><![CDATA[kinemaskop]]></category>
		<category><![CDATA[knjižnica]]></category>
		<category><![CDATA[knjižnica art-kina. kinematografija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=jedinstveno-mjesto-proucavanja-i-istrazivanja</guid>

					<description><![CDATA[S Anom Šegrt razgovarali smo posebnostima i potencijalima specijalizirane filmske Knjižnice Art-kino, njenom fondu te o potrebama širenja javno dosutpnog znanja. ]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Specijalna Knjižnicu Art-kino &#8211; osnovana je kao knjižnica i čitaonica u sklopu riječke javne ustanove u kulturi Art-kina &#8211; javnosti je otvorena u petak, 12. veljače, predstavljanjem knjiga <em>Filmus: Priče o flimu</em> i <em>Kino Tom</em> <strong>Slobodana Šijana</strong>. Knjižnica u ovom trenutku čitateljicama i čitateljima nudi tri inventarne koje obuhvaćaju knjige s preko 700 naslova podijeljenih u Opću i Referentnu zbirku, gotovo 500 časopisa zbirke Periodika (16 naslova) te Audiovizualnu zbirku koja sadrži oko 600 DVD-a suvremenih i klasičnih filmskih naslova, kao i specijaliziranu i opću domaću i stranu periodiku i dnevni tisak. S <strong>Anom Šegrt</strong> iz Art-kina razgovarali smo posebnostima i potencijalima knjižnice, njenom fondu te o potrebi širenja javno dosutpnog znanja.</p>
<p><strong>KP: Otvorena je specijalizirana filmska Knjižnica Art-kina u Rijeci. Možete li nam reći otkud poticaj za takvu ideju i njenu realizaciju? Koncept širenja područja javno dostupnog znanja uglavnom nije visoko na listi prioriteta aktualnog društveno-političkog trenutka, tako da se otvorenje knjižnice čini gotovo kao eksces.</strong></p>
<p><strong>A.Š.:</strong> Ideja je o osnivanju knjižnice je stara koliko i ustanova, već pred koju godinu kada se već sam filmski program dobro uhodao, bio jako dobro posjećen te se pojavio interes i prostor za dodatni sadržaj. Kao javna ustanova ne želimo samo prikazivati filmove već i poticati proučavanje i istraživanje filmske umjetnosti.</p>
<p>Iako se ne čini kao nešto što bi možda trebalo biti prioritetno, zapravo nije tako. I samim svojim postojanjem i radom jedno kino ima i producira neki sadržaj koji je komplementaran samom prikazivačkom dijelu; tako na primjer, od samog svoj početka 2008. godine Art-kino proizvodi svoje plakate, letke, knjižnice i druge (puno više od) promo materijale koje pohranjuje; neprestano nam dolaze ljudi iz filmskog svijeta te nam donesu svoju knjigu, monografiju, filmski priručnik, DVD i slično – i daju nam na poklon. Na nekolicinu časopisa iz svijeta filma smo pretplaćeni (jer naša publika to zaslužuje)&#8230; A sve ovo nabrojano samo je dio onoga što se prikuplja&#8230; I koji je smisao sve to prikupljati ako nitko to ne može vidjeti i koristiti? Samo skladištenje ne smije biti svrha po sebi. Zapravo, možda bi ekscesno bilo ne dati javnosti priliku da dođe do ovakvog sadržaja.</p>
<p><img decoding="async" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2016/02/filmus.gif" width="630" height="420" /></p>
<p><strong>KP: Fond knjižnice sastavljen čini specijalizirana literatura posvećena filmskoj umjetnosti. U kakvom je brojčanom stanju fond, o kakvim se tipovima literature i audiovizualnim formatima radi i koje biste naslove možda izdvojili kao specifične ili posebno vrijedne?</strong></p>
<p><strong style="line-height: 20.8px;">A.Š.:</strong><span style="line-height: 20.8px;"> </span>Knjižnica Art-kino trenutno broji tri inventarne koje obuhvaćaju knjige s preko 700 naslova podijeljenih u Opću i Referentnu zbirku, gotovo 500 časopisa zbirke Periodika (16 naslova) te Audiovizualnu zbirku koja sadrži oko 600 DVD-a suvremenih i klasičnih filmskih naslova. Pretplaćeni smo na domaće i inozemne filmske časopise te na dnevni tisak koji već sada omogućava, na neki način, večernji (dnevni) boravak smješten u atriju kina. Selekcija građe za knjižnicu, osim što je usmjerenja na film, kulturu i umjetnost, obavlja se na više razina. Na primjer, tu je knjižna građa koja se može svidjeti brojnijoj publici poput lijepo opremljenih biografija glumaca i glumica, ali u fondu se nalazi i <strong>Andre Bazin</strong> koji se detaljno proučava na filmskim studijima, kulturologiji itd. Audiovizualna zbirka obuhvaća DVD-e te se oni mogu posuditi za kućnu upotrebu, a također su širokog raspona – od <strong>Miyazakija</strong> preko &#8216;napetica&#8217; do eksperimentalnih filmova. Ono što nas posebno veseli jest da imamo svojevrsnu zavičajnu zbirku koja okuplja filmove snimane u Rijeci, o Rijeci ili od strane riječkih autora i autorica i, ne samo to, nego su svi ti filmovi prikazani (premijerno) upravo u Art-kinu. Ti se filmovi mogu gledati u kinu na tablet uređaju ili u medijateci (mala crna prostorija), a na jedan smo tablet posebno izdvojili filmove koji imaju engleske podnaslove tako da su u kino dobrodošli i slučajni prolaznici, turisti&#8230; Riječki su filmaši zbilja svi izašli u susret i za potrebe medijateke knjižnice Art-kino dali gotovo sve svoje filmove, bez naknade. Zavičajna zbirka jedna je od posebnosti ove knjižnice nudeći svježu riječku produkciju koja prati trend iznimnog jačanja lokalne produkcije. Za najmlađe, ali i za starije koji dok najmlađi na matineji, imamo i igraću konzolu. Posebnih naslova zbilja ima i trenutno, u suradnji s Antikvarijatom Neboder pripremamo jednu baš takvu izložbu specifičnih naslova.</p>
<p><strong>KP: Knjižnica je specifična i po tome što se, koliko mi je poznato, radi o prvoj hrvatskoj specijaliziranoj javnoj knjižnici koja djeluje samostalno, a ne kao odjel u sustavu gradskih i drugih javnih knjižnica.</strong></p>
<p><strong style="line-height: 20.8px;">A.Š.:</strong><span style="line-height: 20.8px;"> </span>Specijalna knjižnica Art-kino osnovana je kao knjižnica u sklopu javne ustanove u kulturi Art-kina 2015. godine, odnosno riječ je o knjižnici u sastavu ustanove. Međuknjižnična posudba je već isprobana sa Sveučilišnom knjižnicom Rijeka, tako da se nadamo i nastavku suradnje s Gradskom knjižnicom Rijeka (koja nam je pomogla na samom početku u oformljavanju fonda i dubinskoj edukaciji) te sa Sveučilišnom koja nam je matična. Od velike nam je važnosti suradnja za koju upravo zato što smo mali i samostalni imamo veliku fleksibilnost i, prije svega, volju.</p>
<p><strong>KP: Kome će i na koji način biti dostupna građa i kako će sve građani moći koristiti fond u Knjižnici Art-kina?</strong></p>
<p>Građa je dostupna članovima Filmskog kluba Art-kina koji postoji od samog početka rada kina. Članarina je na godišnjoj bazi te se za mlađe od 15 godina ne naplaćuje dok zaposleni plaćaju 100 kuna godišnje, a svi ostali 75 kuna godišnje. To mi se zbilja ne čini puno pogotovo jer uz sve što knjižnica nudi, članarinom se dobivaju po dvije ulaznica za sve premijere te se ostvaruje popust ili slobodan ulaz na sve cikluse. Radno vrijeme knjižnice je svaki radni dan od 16:00 do 20:30, srijedom od 9:00 do 20:30 te vikendom od 15:00 do 20:30.</p>
<p><strong>KP: Kako će u programskom smislu sve to funkcionirati?</strong></p>
<p><strong style="line-height: 20.8px;">A.Š.:</strong><span style="line-height: 20.8px;"> </span>U programskom će smislu Knjižnica Art-kino biti domaćinom svih događanja u kinu koji obogaćuju filmski program. U petak, 12.2. smo pokrenuli program <em>Film izvan okvira</em> koji će (najmanje) na mjesečnoj bazi donositi komplementarni sadržaj samom filmskom programu kroz promocije knjiga i časopisa, razgovore s redateljima i ostalim filmskim djelatnicima, radionice, panele i okrugle stolove. Program nam je otvorio Slobodan Šijan uz promociju njegove knjige <em>Filmus</em>, dok je za sljedeći mjesec dogovoren dolazak <strong>Nikole Lorencina</strong>,  filmskog i tv redatelja i kritičara koji će promovirati svoju knjigu <em>James Joyce i film</em>.</p>
<p><img decoding="async" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2016/02/knjiznica_gif_manja.gif" width="630" height="420" /></p>
<p><strong>KP: Kakve su mogućnosti širenja knjižničnog fonda, odnosno što možemo očekivati od budućeg rada knjižnice? Razmatra li se uvođenje sustava elektroničke posudbe?</strong></p>
<p><strong style="line-height: 20.8px;">A.Š.:</strong><span style="line-height: 20.8px;"> </span>Širenje fonda – svakako. Pratimo što se događa na području filmskog stvaralaštva, bilo da je riječ o samom filmu ili svemu ranije navedenom komplementarnom sadržaju. S obzirom na to da su videoteke posvuda nestale nekako smo na sebe preuzeli da učinimo dostupnim filmove za čim veću populaciju, pogotovo jer ima i onih koji ne koriste, ne žele koristiti ili ne znaju koristiti piratske stranice, a naravno žele (i zaslužuju) pogledati filmove koji su ili davno bili ili nikad (više) neće biti prikazani u kinu. Gledanje filmova dio je medijskog obrazovanja te ne bi trebao biti ograničen isključivo na kinoprikazivaštvo jer da je tome tako – većina nas ne bi pogledala možda čak niti jedan filmski klasik. Film ima dulji život od samog kina iako, naravno, mislim da svoj puni sjaj doživi tek u kino-dvorani i na velikom platnu.</p>
<p>E-lending  još uvijek nije usluga koju nudimo te ćemo, naravno, pratiti u kojem se smjeru razvija, no to je sklizak teren pogotovo jer je riječ autorskim pravima (koja svaki autor zaslužuje), ali i javnom dobru, dostupnosti itd. Možda će se u nekom trenutku i kod nas moći doći do digitalnog sadržaja preko svog korisničkog računa i slično, no za sada smo još uvijek u &#8216;ovdje i sada&#8217; s pokušajem stvaranja ugodnog fizičkog prostora u atriju našeg kina.</p>
<p>Nadamo se da će Knjižnica postati jedinstveno mjesto susreta, svojevrsni filmski dnevni boravak te da ćete moći uživati u ovom prostoru s nama i da ćemo tako (bar malo) ojačati našu filmsku i filmofilsku zajednicu.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>I kino i knjižnica</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/i-kino-i-knjiznica/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 08 Feb 2016 14:39:42 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti_film]]></category>
		<category><![CDATA[art-kino]]></category>
		<category><![CDATA[Film]]></category>
		<category><![CDATA[kinematografija]]></category>
		<category><![CDATA[knjige]]></category>
		<category><![CDATA[knjižnica]]></category>
		<category><![CDATA[Rijeka]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=i-kino-i-knjiznica</guid>

					<description><![CDATA[Riječko Art-kino otvara specijal(izira)nu knjižnicu koja će članovima otvoriti police s preko 700 knjiga, 500 časopisa i 600 DVD-a. ]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Piše: Vatroslav Miloš</p>
<p>Specijalna <a href="http://www.art-kino.org/hr/o-kinu/biblioteka" target="_blank" rel="noopener">knjižnica</a> Art-kino osnovana je kao knjižnica i čitaonica u sklopu javne ustanove u kulturi Art-kina, a u petak, 12. veljače, otvorit će je redatelj <strong>Slobodan Šijan</strong> i istovremeno predstaviti dvije svoje knjige: <em>Filmus: Priče o flimu</em> i <em>Kino Tom</em>. &#8220;Knjižnica Art-kino trenutno broji tri inventarne koje obuhvaćaju knjige s preko 700 naslova podijeljenih u Opću i Referentnu zbirku, gotovo 500 časopisa zbirke Periodika (16 naslova) te Audiovizualnu zbirku koja sadrži 600 DVD-a suvremenih i klasičnih filmskih naslova&#8221;, ističu iz riječkog Art-kina.</p>
<p>Istovremeno, ističe se, čitateljice i čitatelji moći će čitati i periodiku na koju je pretplaćeno Art-kino te će, uz klasičnu knjižnu građu, imati pristup i tabletima na koji će se naći isključivo filmovi snimani u Rijeci, filmski radovi posvećeni Rijeci, kao i djela riječkih autora. Najavljuje se i program “Film izvan okvira”, koji će “na mjesečnoj bazi donositi komplementarni sadržaj samom filmskom programu kroz promocije knjiga i časopisa, razgovore s redateljima i ostalim filmskim djelatnicima, radionice, panele i okrugle stolove”.</p>
<p>Uz Šijana, otvorenju će nazočiti i <strong>Vera Robić Škarica</strong> iz Hrvatskog filmskog saveza te <strong>Petar Milat</strong> iz Multimedijalnog instituta.&nbsp;</p>
<p>Art-kino je javna ustanova u kulturi u kojoj je samo prošle godine održano preko 900 filmskih programa, a posjetilo ju je gotovo 40 tisuća posjetitelja. Također, vrijedi istaknuti kako je Art-kino u prosincu 2015. godine otvorilo i drugu dvoranu, Mini Art-kino, specijaliziranu za projekcije dokumentarnih, kratkih i eksperimentalnih filmova, ali i za tribine, promocije i prezentacije.</p>
<p>Art-k<span style="line-height: 20.8px;">ino je, kako se ističe na njihovima stranicama, kino koje je &#8220;važno jer ljubiteljima filmske umjetnosti nudi alternativu ugašenu u većini gradova&#8221;.</span></p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Stvarnost virtualno dostupnog znanja</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/stvarnost-virtualno-dostupnog-znanja/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 18 Sep 2013 10:58:39 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti_civilno_drustvo]]></category>
		<category><![CDATA[biblioteka]]></category>
		<category><![CDATA[centar za ženske studije beograd]]></category>
		<category><![CDATA[civilno društvo]]></category>
		<category><![CDATA[feminizam]]></category>
		<category><![CDATA[genero]]></category>
		<category><![CDATA[knjižnica]]></category>
		<category><![CDATA[vox feminae]]></category>
		<category><![CDATA[žena i društvo]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=stvarnost-virtualno-dostupnog-znanja</guid>

					<description><![CDATA[Virtualne police biblioteke beogradskog Centra za ženske studije otvorene su za javnost. ]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Osnivanje <a href="http://zenskestudie.edu.rs/" target="_blank" rel="noopener">Centar za ženske studije u Beogradu</a> inicirala je 1991. godine beogradska feministička grupa <strong>Žena i društvo</strong>, a od tada djeluje kao interdisciplinarni obrazovni projekt kojeg čine <a href="http://zenskestudie.edu.rs/izdavastvo/casopis-genero" target="_blank" rel="noopener">izdavaštvo</a> (časopis Genero), istraživanja, <a href="http://zenskestudie.edu.rs/predavanja/rasporedi-predavanja" target="_blank" rel="noopener">predavanja</a> s više od 1500 studenata i studentica te biblioteka.</p>
<p>Posebno je zanimljiva i korisna <a href="http://zenskestudie.edu.rs/biblioteka/virtuelna-biblioteka" target="_blank" rel="noopener">virtualna biblioteka</a> u kojoj možete pronaći stotinjak naslova u nekoliko kategorija: institucionalne politike, suvremena feministička teorija, rod, klasa i rasa, ključni tekstovi feminističke teorije, povijest ženskog pokreta, pokret u Srbiji i Jugoslaviji.</p>
<p>Osnovni zadatak Centra za ženske studije je teorijsko ispitivanje mogućnosti otpora, političko djelovanje protiv društvenih praksi diskriminacije i isključivanja na osnovu spola, boje kože, klase, roda, seksualnosti, kao i etničke, nacionalne, vjerske pripadnosti i drugo, ukazivanje na bogatstvo razlika te pronalaženje različitih modele tolerancije.</p>
<p style="text-align: right;"><span style="font-size: x-small; color: #888888;">Izvor: Vox Feminae / Fotografija: Yuri Levchenko</span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
