Lidija Dimkovska (1971.) je makedonska pjesnikinja, prozna spisateljica i prevoditeljica. Doktorirala je rumunjsku književnost na Sveučilištu u Bukureštu, gdje je nekoliko godina i radila kao lektorica za makedonski jezik i književnost. Predavala je svjetsku književnost na Sveučilištu u Novoj Gorii, a trenutno je kao slobodni umjetnik i prevoditelj u Ljubljani. Članica je Društva pisaca Makedonije i Slovenije, makedonskog PEN Centra i stručnog žirija međunarodnih književnih i festivala i nagrada Vilenica i Herbert. Poezija joj je prevedena na više od dvadeset jezika, a magazin The American Poetry Review joj je posvetio naslovnicu i posebni dodatak. 

Dorta Jagić (1974.), jedna od najcjenjenijih autorica svog naraštaja, okušala se uspješno u nizu književnih žanrova. Budući da joj je prvi izričaj bio pjesnički, za što je i nagrađivana u svijetu, stekla je disciplinu misli i ekonomičnost te su i njezine proze obojane proživljenim, ozračjem, emocijama. Osim poezije piše i objavljuje kratke priče, putopise, eseje i dramske tekstove. Objavila je pet zbirki pjesama i tri knjige kratke proze. Uvrštena je u brojne domaće i strane pjesničke antologije, pjesme su joj prevođene na više od dvadeset stranih jezika. 

U nešto više od godine dana comiXcon­nec­tion je okupio umjetnike iz Rumunjske, Srbije, Mađarske, Slovenije i Hrvatske i organizirao niz izložbi u Puli, Ljubljani, Temišvaru, Bukureštu, Peču, Budimpešti i Osijeku. Trenutno je u tijeku i njihova izložba u novosadskom Muzeju savremene umet­nosti Vojvo­dine, a u veljači i ožujka seli se u Suboticu. 

“Koliko su razno­liki sami nazivi za strip kao medij, toliko se različito i man­i­fe­stira strip u Hrvatskoj, Sloveniji, Rumunjskoj, Mađarskoj i Srbiji. Povi­jest nje­gova nas­ta­janja izravno odražava poje­dine poli­tičke poza­dine i otvorenost društva pri kon­taktu s tim vidom umjet­nosti i komu­nikacije. To je ujedno i razlog zašto i granice između main­stream i alter­na­tivnog stripa vari­raju od zemlje do zemlje. comiX­con­nec­tion pred­stavlja neza­v­isni strip tih pet zemalja u najširem smislu riječi, te skreće pozornost na raz­like, ali i moguće poveznice”, ističe se na službenoj stranici projekta.

Mrežu čine organizacije, kolektivi izdavači kao što su Beopolis, Komikaze, Jumătatea plină, Kosmoplovci, Metelkova, Škver! odnosno međunarodno priznate stripašice poput Nine Bunjevac, Ivane Armanini, Dunja Janković, Irena Jukić-Pranjić, Tomaža Lavriča, Andrása Baranyaia, Igora Hofbauera, Mire Župa, Aleksandra Zografa i drugih. 

“U fokusu nisu samo umjet­nici i nji­hova aktu­alna djela. Sves­trana mreža odnosa, koju stvaraju oni sami i koja ih okružuje, jed­nako je važna. Izv­jes­tan broj strip-autora udružuje se u kolek­tive, klubove ili grupe, izm­jen­juje ili skupno izdaje fanzine i mag­a­zine. Sadrža­jem, oblikom i stilom svo­jim radovima svjesno oduz­i­maju mar­ket­inšku vri­jed­nost kojoj main­stream stripovi teže. Oni pripovi­jedaju i oblikuju svoje priče mimo svakog namet­nu­tog obrasca. Nji­hovi stripovi privlače posebnu pub­liku, koja nije sklona kon­ven­cional­nim mar­ket­inškim strategijama”, dodaju iz Mreže.

ComiXcon­nec­tion je svojevrsna alternativna strategija stripa. Umjetnici okupljeni kroz tu strategiju, osnaženi logistikom koja nadilazi nacionalne okvire, ima šansu svoj rad predstaviti izvan svojih lokalnih zajednica i doprijeti do neke nove publike. Budući da se radi o umjetnosti koja rijetko uživa institucionalnu zaštitu, a i estetički se ne uklapa u komercijalnu viziju stripa, comiXcon­nec­tion čini hvalevrijedan prostor umjetničke solidarnosti, suradnje i komunikacije. 

U okviru prve tematske večeri predstavit će se suvremeni pisci koji žive u drugoj kulturi i unutar drugog jezičnog konteksta te koji stvaraju na stranom jeziku. Nastupaju Aleksandar Hemon, bosanski pisac sa književnom karijerom u SAD, Ornela Vorpsi, albanska spisateljica koja stvara paralelno na francuskom i talijanskom jeziku, irski pripovjedač Philip Ó Ceallaigh koji živi u Bukureštu i dio je suvremene rumunjske književne scene, Alida Bremer – hrvatska spisateljica koja je objavila knjigu na njemačkom jeziku, Silvija Monros, prevoditeljica sa španjolskog i spisateljica, kao i beogradski eksperimentalni pop elektro bend EPP.

Druge večeri predstavit će se razni vidovi manjinskog književnog djelovanja. Uz pisce koji su pripadnici etničkih manjina, poput Ildiko Lovaš, mađarske spisateljice iz Vojvodine, predstavit će se i drugi manjinski identiteti koje predstavljaju autori poput Nenada Veličkovića, Damira Avdića, Daše Drndić, strip autora Aleksandra Zografa i kosovske pjesnikinje Ervine Haljilji.

Treća večer posvećena je suvremenom književnom stvaralaštvu na prostoru jugoistočne Evrope. Autori Korina Sabau, Srećko Horvat, Škeljzen Malići i Biljana Srbljanović predstavit će se svojim najnovijim djelima. Bekim Fehmiu predstavit će svoju knjigu Blistavo i strašno 1 i 2, uz razgovor s Brankom Petrić i Božom Koprivicom, a posebni su gosti večeri autori emisije 24 minuta – Zoran Kesić i Njuz.net.

U sklopu festival bit će održana i izložba fotografija Pripitomiti tamu fotografkinje Slađane Stanković praćenu književnim tekstom Sylvaina Prudhommea. Izložba prezentira dinamični odnos pisane riječi i fotografija glavnog grada, u kojemu se dvije kreativne osobe nadopunjuju kreirajući poseban doživljaj. Ovo zajedničko delo Sylvaina Prudhommea i Slađane Stanković bit će izloženo tijekom čitavog trajanja ovogodišnjeg festivala Krokodil na gornjem platou ispred Muzeja istorije Jugoslavije, a sami autori predstavit će se publici prve večeri festivala. Ova suradnja rezultat je rezidencijalnog boravka ovog mladog francuskog autora u Krokodilovoj Kući za pisce u Beogradu. 

Više potražite ovdje.

Izvor: Krokodil

Prve reakcije na Perišićevu knjigu izrazito su pozitivne, a netom po objavi engleskog prijevoda roman je pronašao i nakladnika za Sjedinjene Američke Države i Kanadu, tržišta na koja se domaće knjige rijetko uspijevaju probiti. Naš čovjek na terenu bit će objavljen u New Yorku do travnja 2013.

Bit će to deveto inozemno izdanje ovoga izvanredno uspješnog hrvatskog romana, koji je prethodno dobio nagradu Jutarnjeg lista, te austrijsku nagradu Literaturpreis der Steiermärkischen Sparkasse 2011.  

Izvor: Sandorf

Gosti Književnog petka su: Franko Dota, Gordan Duhaček, Ana Grbac i Dražen Ilinčić. Urednik i voditelj je Gordan Nuhanović.