Uz mlađe autore, ciklus svaki puta ugošćuje i starije kolege, sve u svrhu međugeneracijske podrške i dijaloga. Autori će ovom prigodom čitati svoje radove i razgovarati o čekanju prve knjige, o osjećaju pisanja i objavljivanja prve knjige te o sjećanju na prvu knjigu.

Ana Škvorc rođena je 1991. u Čakovcu. Studira hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Poezija joj je objavljena u časopisima Tema i Poezija te na portalu Kritična masa. Nagrađena je na književnom natječaju Kvant književnosti 2016. godine. Njena priča Zadaćnica uvrštena je u uži izbor na natječaju Gradske knjižnice Samobor za najbolju kratku priču 2017. godine.

Josip Razum rođen je 1991. u Zagrebu. Apsolvent je psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je priče u časopisima, na portalima i u zbornicima (Fantom slobode, Kritična Masa, Najkraće priče). Godine 2014. osvojio je nagradu na KSET-ovom natječaju za kratku priču. Godine 2017. ušao u finale natječaja za satiru Slavko Kolar. Iste godine osvojio prvu nagradu na regionalnom natječaju Ulaznica. Član je i suosnivač književne grupe 90+.

Vanja Spirin rođen je u Zagrebu 1963. godine. Studirao je lingvistiku i fonetiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Autor je osam knjiga. Okušao se u raznim vrstama, od kratkih priča, poezije, radio-drame, putopisa, a najviše je pisao fantastiku (pet knjiga) u kojoj često poseže za humorom. Nagrađen je književnom nagradom Gaia za doprinos književnosti i nagadom Sfera za najbolju fantastičnu priču. Njegova knjiga Najljepši hrvatski mitovi i legende u lektiri je za osnovne škole. Bavi se glazbom.

Razgovor moderira pisac Robert Perišić.

Ciklus Rani radovi na svakoj tribini, uz mlađe autore koje promovira (rođene od osamdesetih nadalje), ugošćava i jednog dodatnog gosta, ovaj put Kristiana Novaka. Autori će čitati svoje radove, a usput ćemo komentirati mlađu književnu scenu, zapažene debitantske knjige i književne prilike u trokutu Međimurje-Rijeka-Korčula.

Ukratko, bit će to razgovor o teškoj književnoj teoriji s primjesama karatea, o riječkom anti-životu i kontra-egzistencijalizmu, o nezaboravnosti Vele Luke i ostalim velikim temama.

Tribina se održava 15. veljače u 20.30 sati. Dođite malo ranije i čekajte u redu ako ga vidite.

Ako ga nema, slobodno prijeđite preko toga.

Moderator je Robert Perišić. 

Program se održava 20. lipnja u 20.30 sati u Močvari.

Ulaz je besplatan.

Gosti su četvrte tribine u nedjelju, 29. lipnja, od 20.30 sati Ivan Zrinušić, Amir Alagić i Gordan Nuhanović.

Ivan Zrinušić (1981., Osijek) tekstove je objavljivao u književnim časopisima i zbornicima (Zarez, Vijenac, Ekran priče, Quorum, Aleph, Buntovna proza, Knjigomat, Re, Kolo). Za nezavisnu izdavačku kuću rock-otkrivača Zdenka Franjića Slušaj najglasnije!/Bratstvo duša dosad je objavio zbirke pjesama: “Netko nešto ništa”, “Bilirubin”, “Vidiš kako je lijepo”, “Tri mrava” i “Najbolje je da se ne javljaš”. Piše rock kritike, a odjeci rocka i undergrounda osjećaju se i u njegovoj nenamještenoj, nimalo papirnatoj, stilski pogođenoj poeziji. 

Amir Alagić rođen je 1977. godine u Banjaluci. Objavio zbirku međusobno povezanih priča “Pod Istim Nebom” (2010) u riječkoj ediciji Katapult. Priča “Rastu li u raju patlidžani i one paprike roge?” uvrštena je u zbornik “Izvan koridora, najbolja kratka priča 2010”, a priča “Iza zida što na dvorište s ceste pogled priječi” u zbornik “Izvan koridora, najbolja kratka priča 2011”. Nagrađene priče i pjesme: “Rastu li u raju patlidžani i one paprike roge?”, (Književni krug Karlovac, 2008), “Linije koje ti nazivaš rijekama” (Pričigin, 2011), “Kako smo se samo smijali” (Avlija Rožaje, 2012). Režirao kratki igrani film “Poigravanja ili Pokvareni bojler” prema vlastitom scenariju. U pripremi su mu nova zbirka priča i roman. Živi u Puli.

Gordan Nuhanović rođen je 1968. u Vinkovcima, a trenutno živi u Zagrebu. Cibalist (slično kao čembalist, ali to je više u vezi s Cibalijom). Objavio je dvije knjige kratkih priča, tri romana i jednu knjigu putopisa. Knjige su mu prevođene na engleski i češki. Ovdje nas najviše zanima njegov prozni prvijenac, knjiga priča “Liga za opstanak” (2001.) za koju je dobio nagrade “Ivan i Josip Kozarac” i “Slavić”, te bio finalist nagrade Jutarnjeg lista. Knjiga je pod naslovom “Survival League” objavljena i u SAD (Ooligan Press, Portland, 2006).

U svojih prvih petnaest godina Močvara je prošla zanimljiv put. “Selili smo se iz prostora u prostor, klub je dva puta bio zatvoren, huligani su nas napadali bejzbol palicama, poplave su nam prijetile, a recesija (kao i svima ostalima) nam i dalje visi iznad glave poput Damoklova mača. Bez obzira zanima li vas glazba, film, kazalište, radionice ili neki peti tip zabave, Močvara je kroz sve ove godine bila otvorenih vrata i pokušavala održavati na životu urbanu kulturu u svim njenim različitim oblicima, žanrovima i strujama. Dan-danas je naš klub jedno od rijetkih mjesta u kojem svoje stanište podjednako nalaze ljudi dijametralno suprotnih životnih stavova i svjetonazora bez ikakvih netrepeljivosti, a u kojem je ulaz bio zabranjen samo rasizmu, homofobiji, ksenofobiji i svima onima koji žele nasilno ograničavati tuđe slobode! Nadamo se da je zbog nas Zagreb barem malo bolje i šarenije mjesto. Rođendan ćemo proslaviti onako kako smo do sada živjeli te onako kako planiramo i nastaviti: uz zabavu, svirku, feštu, tulum, igranku, zeku-peku, punih čaša i urlajući iz sve snage!”, najava je proslave petnaest godina Močvare koja će trajati od 6. do 9. lipnja.

Sva četiri dana proslave moći ćete pogledati izložbu Močvarinih plakata. Vizualni identitet kluba od samih je početaka bio utemeljen na ilustracijama Igora Hofbauera i grafičkom dizajnu pokojnog Ivice Baričevića – Bare. Hofove ilustracije su i danas prva asocijacija na klub i njegove aktivnosti, kako u Zagrebu i Hrvatskoj, tako i u inozemstvu. Vremenom su vizualni segment kluba proširili i obogatili i ilustrator Ivan Eror te dizajneri Tomislav Turković, Tomislav Vranić, Danijel Sikora, Marko Matošić, Slobodan Alavanja, Darko Kujundžić i drugi. 

U petak, 6. lipnja od 20 sati na terasi Močvare, unutar kluba, u maloj dvorani Pogona Jedinstvo te Paklenoj kotlovnici očekuje vas party, a u subotu, 7. lipnja, koncert i Dirty Dancing te sickodelic party. U nedjelju, 8. lipnja, od 10 ujutro na nasipu održat će se zmajarska radionica i kazališna predstava, tamo ćete moći pronaći info-pulteve Sindikata biciklista i Zelene akcije koja će izložiti i predmete i suvenire od posebnog značenja koji su obilježili povijest, aktivizam i veliki broj njihovih poduhvata. Najavljen je i tradicionalni Močvarin sajam ploča i stripova, 21. po redu. Na nasipu će se održati i posebno izdanje Začarane Močvare, a unutar kluba Turbina – sentimentalna turbo tribina o posljednjih 15 godine Močvare te Pesničenje, trening aktivne poezije u sklopu programa Književnost u Močvari. U ponedjeljak, 9. lipnja, Žedno uho dovodi Damiena Jurada, a Galerija Močvara predstavlja novo izdanje Sound Art Inkubatora.

Više potražite ovdje.

Sva četiri dana proslave moći ćete pogledati izložbu Močvarinih plakata. Vizualni identitet kluba od samih je početaka bio utemeljen na ilustracijama Igora Hofbauera i grafičkom dizajnu pokojnog Ivice Baričevića – Bare. Hofove ilustracije su i danas prva asocijacija na klub i njegove aktivnosti, kako u Zagrebu i Hrvatskoj, tako i u inozemstvu. Vremenom su vizualni segment kluba proširili i obogatili i ilustrator Ivan Eror te dizajneri Tomislav Turković, Tomislav Vranić, Danijel Sikora, Marko Matošić, Slobodan Alavanja, Darko Kujundžić i drugi. Močvarine plakate trenutno možete vidjeti u klubu Booksa u sklopu Centra za dokumentiranje nezavisne kulture. O grafičkom dizajnu kluba Močvara razgovarali smo 2010. godine sa Slobodanom Alavanjom, Igorom Hofbauerom i Darkom Kujundžićem, a tekstom smo obilježili deset godina Močvare. O prvim godinama Močvare možete čitati i u intervjuu Danijela Sikore Sixa u našoj rubrici U fokusu.

U petak, 6. lipnja od 20 sati na terasi Močvare, unutar kluba, u maloj dvorani Pogona Jedinstvo te Paklenoj kotlovnici očekuje vas party, a u subotu, 7. lipnja, koncert i Dirty Dancing te sickodelic party. U nedjelju, 8. lipnja, od 10 ujutro na nasipu održat će se zmajarska radionica i kazališna predstava, tamo ćete moći pronaći info-pulteve Sindikata biciklista i Zelene akcije koja će izložiti i predmete i suvenire od posebnog značenja koji su obilježili povijest, aktivizam i veliki broj njihovih poduhvata. Najavljen je i tradicionalni Močvarin sajam ploča i stripova, 21. po redu. Na nasipu će se održati i posebno izdanje Začarane Močvare, a unutar kluba Turbina – sentimentalna turbo tribina o posljednjih 15 godine Močvare te Pesničenje, trening aktivne poezije u sklopu programa Književnost u Močvari. U ponedjeljak, 9. lipnja, Žedno uho dovodi Damiena Jurada, a Galerija Močvara predstavlja novo izdanje Sound Art Inkubatora.

Ne propustite!

M.M. / Močvara

Program koncipira i vodi pisac Robert Perišić koji je najmlađu scenu prethodno kritički istražio te je, zajedno s Andreom Milanko, uredio antologiju novih hrvatskih prozaika pod naslovom Bez vrata, bez kucanja (Sandorf, 2012). Klub Močvara, zbog mlađe publike i sinergije različitih aktivnosti (klupska, glazbeno-scenska, kazališna…) pravo je mjesto za ovaj iskorak koji će ostaviti jasan trag na književnoj sceni u smislu lansiranja novog naraštaja pisaca.

U srijedu, 4. rujna, od 20.30 sati u Močvari će se predstaviti Davor Ivankovac, Jasna Žmak i Antej Jelenić.

Antej Jelenić rođen je 1983. u Splitu gdje i živi. Piše poeziju i prozu u kojoj anarhoidno miksa suvremene realistične elemente s nadrealističkim i cyber-punk nadogradnjama. Jedna bilješka o piscu kaže: “Kroz različite anarhističke prakse pokušava dekolonizirati vlastiti tj. društveni organizam od pedagogije smrti i učiniti ga osjetljivim za čitav vibracijski spektar. Diplomirao je”.

Jasna Žmak rođena je 1984. u Puli. Piše zaigrane i provokativne kratke priče suvremene tematike. Diplomirala je dramaturgiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu gdje je od 2012. zaposlena kao znanstvena novakinja. Autorica tekstova Samice (2011.) i Istovremeno drugi (2012.) premijerno izvedenih u režiji i koreografiji Matije Ferlina u Istarskom narodnom kazalištu Pula. Kao dramaturginja surađivala na predstavama Timbuktu (2008.), I fuck on the first date, T-faktor (2009.) i 55+ (2012.) izvedbene skupine Montažstroj, Buđenje proljeća (2010.) i Leksikon YU mitologije (2011.) Olivera Frljića, a kao asistentica režije na projektu The Lastmaker izvedbene skupine Goat Island (2007.).

Davor Ivankovac rođen je 1984. u Vinkovcima, živi u Nuštru, a studira na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Objavio je knjige pjesama Rezanje magle (Nagrada Josip i Ivan Kozarac 2012) te Freud na Facebooku za koju je 2012. dobio nagradu Goran za mlade pjesnike. Riječ je o autentičnom pjesničkom talentu čiju poeziju odlikuje upečatljiv spoj liričnosti i ironije, uz obrise prepoznatljivog socijalnog konteksta.

Program koncipira i vodi kritičar i internacionalno prepoznati pisac Robert Perišić – koji je najmlađu scenu prethodno istražio te je, zajedno s Andreom Milanko, uredio antologiju novih hrvatskih prozaika pod naslovom Bez vrata, bez kucanja. Gosti druge tribine programa su Asja Bakić i Neven Vulić – iznimno zanimljivi i samosvojni glasovi nove generacije, oboje zastupljeni u antologiji nove proze Bez vrata, bez kucanja.

Asja Bakić (1982., Tuzla) u književnost je ušla kao pjesnikinja te je objavila knjigu Može i kaktus, samo neka bode, a objavljuje i kratke priče te kritičarske i esejističke članke. Pisanje Asje Bakić u sebi spaja oštroumne uvide, dojmljivu otvorenost, humor, feminizam, provokativnost te svjesno izbjegavanje akademskog ziheraštva u književnosti. Obrazovanost, strast i otvorenost rijetko se u nas tako snažno susreću kao u pisanju Asje Bakić, što se može provjeriti i na njenom živom i čitanom blogu U carstvu melankolije. Asja Bakić trenutno priprema knjigu priča.

Neven Vulić (1983., Zagreb) bio je član književne skupine Eventualisti. Objavio je roman Povijest bolesti, s glavnim likom mladog autsajdera, roman tamnog humora za koji je kritika ustvrdila: “U knjizi Povijest bolesti kriju se bijes i frustracije cijele generacije” (G. Duhaček, T-portal). Vulić trenutno radi na novom romanu koji, između ostalog, tematizira nasilje nad ženama – roman od kojeg možemo očekivati zanimljive uvide budući da je Vulić u stanju neobično otvoreno progovoriti o mizoginiji. Uz pisanje, Vulić svira i u bendu Lonely Passengers.

Tribina u Močvari najavljena je za 26. ožujka s početkom u 20 sati. 

Program koncipira i vodi književni kritičar i pisac Robert Perišić, autor svjetski prevođenog romana Naš čovjek na terenu te knjiga kratkih priča Užas i veliki troškovi i Možeš pljunuti onoga tko bude pitao za nas. Kao dugogodišnji promotor novih književnih pojava i etablirani autor Perišić će, u suradnji s Močvarom, serijom književnih večeri skrenuti pozornost na nove, vrijedne glasove na književnoj sceni. Robert Perišić je najmlađu scenu prethodno kritički istražio te je, zajedno s Andreom Milanko, uredio antologiju novih hrvatskih prozaika pod naslovom Bez vrata, bez kucanja koja je prošle godine izašla u izdanju Sandorfa. Klub Močvara, zbog mlađe publike i sinergije različitih aktivnosti (klupska, glazbeno-scenska, kazališna) pravo je mjesto za ovaj iskorak prema afirmaciji novih glasova domaće književnosti. 

Prvi gosti tribine bit će autori Iva Hlavač i Zoran Janjanin, autentični predstavnici najnovije generacije hrvatskih pisaca čije tekstove možete čitati u antologiji Bez vrata, bez kucanja. Iva Hlavač (1986.) je iz Osijeka, Zoran Janjanin (1980.) iz Karlovca. Hlavač je objavila knjigu priča I obični ljudi imaju snove, a Janjanin roman Hazmat i zbirku priča Zašto očajavati. Oboje autora progovaraju o zbilji junaka svoje generacije. Hlavač senzibilno prati ženske glasove svoje proze koje daje u njihovoj različitosti, a Janjanin je duhovit i anarhoidno rezak socijalni kroničar romanesknog zamaha. Razgovor s mladim piscima zakazan je za 26. veljače u Močvari s početkom u 20 i 30 sati. 

KP / Močvara