Književna republika – Kulturpunkt

U čast velikana

Vatroslav Miloš — Mon, 05 Mar 2012 19:19:39 +0000

Temat posvećen Krunoslavu Pranjiću, priređen od strane Jasne Bašić i Velimira Viskovića, predstavlja lik i djelo dugogodišnjeg profesora na Filozofskom fakultetu, utemeljitelja Katedere za stilistiku, u kontekstu šezdesetih godina kada je stilistika bila u fokusu zanimanja znanosti o književnosti, pa je cijela tadašnja zagrebačka književnoznanstvena škola, koja je tih godina izrasla u moćno središte književnoteorijskog promišljanja ne samo u Jugoslaviji, nazivana stilističkom školom. Niz tekstova vraća nas u te dane bilo kroz reminiscencije Pranjićevih studenata i kolega, bilo kroz problematiziranje rada čovjeka koji je učinio najviše za institucionalizaciju stilistike kao akademske discipline, ali i za njezinu popularizaciju u znanstvenom i javnom prostoru. U tom kontekstu valja izdvojiti tekst Branka Vuletića O Pranjićevu stilu & koje o čem još u kojem se analizira Pranjićev osobni stil: “Pranjić ne govori samo o stilskim postupcima drugih, već i o sebi samom: vlastitim stilskim postupcima govori o stilskim postupcima drugih. A ima mjesta gdje autor analizira i vlastite stilske postupke, ili, kako sam kaže, interpretira vlastitu interpretaciju. Svaka je Pranjićeva knjiga konkretna, stvarna stilistička riječ–predmet.” O Pranjiću su pisali i Josip Silić, Ivo Pranjković, Nada Gašić, Branislav Glumac, Vlatka Štimac Ljubas, Ljubica Josić, Ivo Žanić, Anera Ryznar, Katarina Brajdić i Krešimir Bagić.

Tomislav Šakić priredio je, uz pomoć Silvestra Milete, Milene Benini, Zorana Kravara, Petre Mrduljaš i Lade Čale Feldman, temat u čast Darka Suvina, u svijetu najuglednijega teoretičara književnosti i kulture iz naše sredine. Razloga za to, kako naglašava Šakić, ima mnogo. Suvin je davni član Društva književnika Hrvatske i nešto noviji član Hrvatskog društva pisaca, a inače akademik (FRSC, tj. član Royal Society of Canada, i to Academy of Humanities and Social Sciences) i profesor emeritus na Sveučilištu McGill u Montrealu, gdje je bio u redovitom profesorskom statusu do umirovljenja 1999. Navršio je 2010. 80 godina, a iste godine dobio je — nakon povratka na hrvatsku stručnu scenu redovitom suradnjom teorijskim prilozima u književnom časopisu za znanstvenu fantastiku Ubiq, ali i u Književnoj republici, Filozofskim istraživanjima i Književnoj smotri — i Nagradu SFERA za životno djelo u području znanstvene fantastike, koju mu je dodijelilo Društvo za znanstvenu fantastiku SFera iz Zagreba. Nedavno mu je američki časopis Paradoxa posvetio cijeli broj o čemu više čitajte ovdje. Tekst Silvestra Milete Znanstvenofantastično nasljeđe Darka Suvina prikazuje rad nestora znanstvene fantastike od same inauguracije žanra u akademski diskurs za koji je on najviše zaslužan knjigom Metamorfoze znanstvene fantastike. Prikaz knjige, napisan u povodu njenog nedavnog objavljivanja na hrvatski jezik, možete pročitati ovdje. Temat, između ostalog, donosi i tekst Odnos autoriteta i posluha kojim Zoran Kravar nastavlja svoj rad na području proučavanja visoke fantastike. Zaključni tekst o Suvinu napisala je Lada Čale Feldman. Brecht, Barthes, Suvin problematizira povlašteno mjesto što ga je u Suvinovim razmišljanjima dugo zauzimala ljudska figura i pitanje njezine reprezentacije u književnosti i posebice kazalištu.

Uz ova dva temata Književna Republika donosi pjesme Ane Prolić, Dinka Telećana, Blagoja Samonikova i Vojislava Matage, prijevode pjesama Ilje Kaminskog, prozu Rade Jarka, Borisa Gregorića i Miroslava Kirina i kiritike Damira Radića, Nikice Mihaljevića, Domagoja Brozovića, Nade Pavičić Spalatin, Silvestra Milete i Dubavke Bogutivac.

KP

Bogata Republika

ante — Fri, 13 Jan 2012 20:21:03 +0000

Tekstovi okupljeni u časopisu raspoređeni su u sedam različitih cjelina .

Tema trobroja je dubrovački pjesnik Milan Milišić. Dvadeseta obljetnica njegove tragične smrti i sedamdeseta obljetnica rođenja pružile su priliku za reminiscencije na njegov rad i kritičku recepciju njegova opusa. O Milišiću pišu Velimir Visković, Tonko Maroević, Ivo Banac, Predrag Matvejević, Dubravka Crnojević-Carić, Branimir Bošnjak, Zvonko Maković, Zdravko Zima, Darija Žilić, Tea Rogić Musa, Snežana Bukal i Sanjin Sorel. Druga cjelina Klopka za uspomene donosi ulomak iz autobiografske knjige Mani Gotovac – Fališ mi (II). Izabrano poglavlje Jesen govori o bolesti autoričine malodobne kćeri čiji je ishod tragičan. Priča je to o bolnoj i dramatičnoj bitci za život djeteta, rasapu obitelji, traumi majke, njezinu psihičkom slomu i nastojanju da se izvuče iz teške depresije. U Novoj prozi, trećem tematskom bloku, našle su se kratke priče Milka Valenta, Branislava Glumca i Jadranke Pintarić.

Četvrta cjelina zove se Ogledi i istraživanja. U tekstu Zenitističke večernje i dadaističke provokacije, kao prvi hrvatski (teorijski) performansi Suzana Marjanić tematizira neke vidove domaćih odjeka europske avangarde. Mandić i krimić rad je u kojem Vinko Brešić pristupa temi krimića na sjecištu okvira povijesti žanra unutar kulture zapadnog kruga i unutar Mandićeva književnog interesa. Tekst Za let si, Vesna, stvorena Zdravka Zime posvećen je umjetničkom radu Vesne Krmpotić. U fokusu, peta cjelina, donosi tekst Nikice Mihaljevića sugestivnog naslova Povampireni znanstvenici. U njemu autor analizira reakcije dijela hrvatske znanstvene javnosti na vijest o uvrštavanju dubrovačke renesansne poezije u ediciju Deset vjekova srpske književnosti. O Georgesu Batailleu u posebnoj istoimenoj tematskoj jedinici pišu Žarko Paić, Silvia Lipi, Chris Jenks, Arthur L. Boelderl i C.F.B. Miller. Kritika, posljednja tematska cjelina, donosi čitanja književnih djela i stručnih publikacija. Pod kritičkom lupom našli su se dnevnički zapisi Sutra Rade Jarka, zbirka priča Smrt Danila Kiša Dimitrija Popovića, interdisciplinarna studija Čitanje grada Krešimira Nemeca, etnološki Mitski zbornik čija je urednica Suzana Marjanić te publikacija Ženski glasovi u izvedbenim umjetnostima Zapadnog Balkana kojeg je uredila Nataša Nelević.

A.J./ Na fotografiji: Georges Bataille

Večeri poezije

nikolina — Tue, 15 Mar 2011 13:21:17 +0000

Večeri poezije u jazz klubu Bacchus na Tomislavovom trgu 16 održavaju se svake srijede u 20 sati. Voditelji su Albin Horvatiček i Željko Koprolčec koji svakog tjedna ugošćuju novi par pjesnika i pjesnikinja.

Darija Žilić rođena je 1972. godine u Zagrebu. Školovala se na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na studiju povijesti i komparativne književnosti. Kritičke tekstove, eseje i teorijske tekstove objavljuje u novinama i časopisima: Zarez, Kruh i ruže, Treća, Književna republika, Riječi, Libra Libera, Poezija, Quorum, Pro femina, Filozofska istraživanja, Tema… Bila je članica i tajnica Hrvatskog semiotičkog društva. Njena priča Žuta suknja uvrštena je u najbolje queer priče 2004. godine. Dugogodišnja je voditeljica programa u net.kulturnom klubu Mama, a pohađala je Ženske studije u Zagrebu, te surađivala s raznim nevladinim organizacijama. Voditeljica je Tribine dekonstrukcije u HDP-u. Objavila je knjigu poezije Grudi i jagode 2005. godine i knjigu književnih eseja Pisati mlijekom 2008. godine. Njezina nedavna izdanja su Paralelni vrtovi i Muza izvan geta.

Dijana Stilinović rođena je 1982. godine u Bjelovaru, a kroatistiku i filozofiju diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Njezin pjesnički prvijenac Ovo nije bubanj 2010. izašao je kao najbolji od rukopisa autora do 35 godina starosti pristiglih na peti godišnji natječaj Na vrh jezika koji organiziraju Algoritam i Zarez. Zbirka se osovila i zavrtjela oko tijela i njegovog propitivanja i iskušavanja njegovih granica. Pri tom suočenju s tijelom ono se na različite načine destruira, ne bi li mu se doseglo ono što jamči potpuno ovladavanje. Ali tijelo kod Dijane Stilinović je i oruđe za bijeg van tijela, pa se često tretira kao sredstvo slanja poruka: ono je i olovka i pismo.

Muza izvan geta

nikolina — Fri, 04 Feb 2011 08:36:07 +0000

Akademik Milivoj Solar o knjizi je napisao:

“U oba dijela knjige Muza izvan geta vidljivo je da autorica poznaje i prati suvremenu hrvatsku, ali i srpsku i bosanskohercegovačku, pa i svjetsku književnost, a raspolaže i dobrim poznavanjem suvremene književne teorije. Piše jasno i pregledno, s određenim tonom objektivističke suzdržanosti. Treba istaknuti da bira tematiku koja je u središtu suvremenog zanimanja i šire javnosti, a njezini kratki zapisi nisu pretenciozni i ne žele upućivati na bilo kakva rješenja, nego su tek suptilni dojmovi osobnog iskustva koje se ograničuje na neke detalje kakvi jedino mogu potaknuti i dalje razmišljanje. Smisao za izbor tih detalja i književni način njihove obrade najveća je njihova odlika”.

Darija Žilić rođena je 1972. godine u Zagrebu. Školovala se na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na studiju povijesti i komparativne književnosti. Kritičke tekstove, eseje i teorijske tekstove objavljuje u novinama i časopisima: Zarez, Kruh i ruže, Treća, Književna republika, Riječi, Libra libera, Poezija, Quorum, Pro femina, Filozofska istraživanja, Tema, na Trećem programu hrvatskog radija te u zbornicima Filozofija i rod i Tomizza i mi. Napisala je predgovor besplatnom elektroničkom izdanju izabranih pjesama Sonje Manojlović. Bila je članica i tajnica Hrvatskog semiotičkog društva. Njena priča Žuta suknja uvrštena je u najbolje queer priče 2004. godine. Dugogodišnja je voditeljica programa u književno-teorijskom net klubu Mama. Pohađala je Ženske studije u Zagrebu, i surađivala s raznim nevladinim organizacijama. Voditeljica je Tribine dekonstrukcije u HDP-u. Objavila je knjigu poezije Grudi i jagode 2005. godine i knjigu književnih eseja Pisati mlijekom 2008. godine.

Uz autoricu, na tribini sudjeluju Julijana Matanović i izdavač Ivan Bekavac Basić, a voditeljica tribine je Jasna Kovačević.