“Živimo u vremenu velikih migracija koje mijenjaju sliku svijeta. Stoga je jako bitno upoznati i svoju kulturu  i kulturu ljudi  koji žive pokraj nas jer jedni od drugih možemo puno toga naučiti. Drago nam je da Zagreb postaje kulturno središte u kojem se susreću, upoznaju i druže umjetnici i publika s različitih strana svijeta. Festival priče Afrička bajka samo je  početak  čitavog niza  multikulturalnih projekata koje pokreće  udruga Knjiga u centru a čiji je cilj uzajamno upoznavanje, razumijevanja i suradnja”, izjavila je umjetnička voditeljica Knjige u centru, književnica  Ana Đokić, koja će na Festivalu priče predstaviti svoju najnoviju slikovnicu inspiriranu Afrikom, BAO BAOBAB I MALA KIBIBI.

Više o programu Festivala priče potražite ovdje.

U kamp u Slavonskom Brodu stigao je kovčežić pun knjiga, mala pokretna višejezična zbirka dječjih knjiga osmišljena za potrebe jačanja podrške djeci u izbjegličkim kampovima, centrima za tražitelje azila i drugim mjestima u kojima ona privremeno borave na svojem putu prema sigurnosti i slobodi.

Za to je zaslužna Marijana Hameršak, znanstvenica s Instituta za etnologiju i folkloristiku, uz podršku brojnih organizacija (Knjiga u Centru – Hrvatska, Al Khayyat Al Saghir – Libanon, Shabaviz – Iran, Centar za mirovne studije, inicijativa Dobrodošli!, Zemljani – Are You Syrious?), knjižničara Knjižnica grada Zagreba, Knjižnica Augusta Cesarca u Zagrebu te Knjižnica Marka Marulića u Splitu, pa i nekolicine pojedinaca.

“U ovom trenutku u Slavonskom Brodu, u djelovima kampa u koje javnost i mnogi volonteri i njihove organizacije nemaju pristup, boravi, kako saznajemo, oko 300 ljudi. Među njima su i djeca. Svi oni čekaju razriješenje svog statusa, a ova mala zbirka knjiga na različitim jezicima jedan je od oblika pružanja podrške najmlađima od njih. Ali, ona ne može biti ni zamjena ni utjeha za ono što je njima najpotrebnije – siguran i dostojanstven prolaz i život”, istaknula je Hameršak.

Knjižnica sadrži dvadesetak naslova među kojima će djeca ili odrasle osobe, njihovi roditelji, rodbina, volonteri i drugi, koje žele čitati djeci ili s djecom, samostalno izabirati knjigu za posudbu, odnosno čitanje. Kod sastavljanja knjižnice nije bilo bitno samo da se prikupe knjige, već i njihov sadržaj i jezik. Tako  su se u knjižnici našle knjige na arpskom i farsiju, ali i slikovnice na drugim jezicima, bez teksta ili s minimalno teksta. Također, bilo je jako važno da su to kvalitetne, zanimljive i emancipacijski orijentirane knjige koje očekuju angažman čitatelja i djeluju u smjeru promjene. 

Popis knjiga nalazi se u Facebook grupi Knjiga i ja, uz višejezične upute za korištenje knjižnice, predloške članskih iskaznica koji su namijenjeni zainteresiranima i nadležnima za njezino održavanje i unapređivanje.

Marijana Hameršak, kojoj je područje znanstvenog istraživanja upravo dječja književnost, već je ranije čula za knjižnicu za djecu izbjeglice koja postoji na Lampeduzi i od tud joj neka početna ideja i orijentir. Naime, “tihu” knjižnicu na Lampeduzi, sa slikovnicama i knjigama bez teksta, pokrenuo je talijanski ogranak Međunarodnog vijeća za knjige za djecu i mlade (IBBY), ali ta knjižnica je veća, a knjige su dostupne ne samo izbjeglicama, nego i lokalnoj djeci, te su ujedno i mjesto njihovog susreta. 

“Kad se na samom početku siječnja uopće javila ideja da se napravi jedna takva zbirka knjiga, u kampu u Slavonskom Brodu su se primarno zadržavali oni koji su čekali na spajanje obitelji ili na povratak jednog od članova obitelji iz bolnice. Međutim, oni su već tjednima u manjini, a većinu čine oni koje se različitim ad hoc dogovorima i procedurama zaustavlja na njihovom putu do slobode i sigurnosti”, ističe Hameršak i nastavlja, “Dok stižu vijesti o više od 8000 ljudi koji čekaju na grčko-makedonskoj granici ne smijemo zaboraviti dvije stvari; prva je da je stanje na toj granici izravno vezano za odluke sjevernijih zemalja, među kojima i Hrvatske, o drastičnom smanjenju kvota prijema izbjeglica, a druga da u Hrvatskoj također trenutno borave stotine ljudi koji su vraćeni iz nama susjednih zemalja ili su ovdje zaustavljeni čime je njihov ionako težak i opasan put postao još teži i neizvjesniji”.

Lice knjige je izložba i književna nagrada za grafičko oblikovanje i ilustraciju knjiga, koja se dodjeljuje od 2008. godine u sklopu festivala Pazi knjiga!, u organizaciji udruge Knjiga u centru i pod stručnim pokroviteljstvom ULUPUH-a. Ovogodišnje nagrade dodijeljene su u petak 14. listopada u Galeriji Vladimira Nazora. U kategoriji za najbolji dizajn ovitka knjige nagrađen je Vedran Klemens za ovitak knjige Treća strana hladnog rata Tvrtka Jakovine. Nagradu za najbolji grafički dizajn knjige u cjelini dobili su Ivana Vučić i Orsat Franković za oblikovanje knjige Biafra Jasmine Bavoljak i Branka Cerovca. Za najbolju ilustraciju naslovnice nagradu je dobila Ana Kadoić za Punu vreću laži Sanje Lovrenčić, a u kategoriji za najbolju ilustraciju knjige u cjelini nagrađen je Dražen Jerabek za ilustriranje knjige Gospodin Otto i stari naslonjači Dubravke Pađen-Farkaš.

Cilj izložbe i nagrade Lice knjige je pokazati trenutne domete hrvatskih ilustratora i dizajnera te likovnih i grafičkih urednika, kao i potaknuti nakladnike na intenzivniju suradnju s dizajnerima i ilustratorima.

Više o udruzi Knjiga u centru saznajte na istaknutom linku.