Kandidati_kinje moraju imati VSS društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja, najmanje godinu dana iskustva na sličnim poslovima, te razvijene komunikacijske i organizacijske sposobnosti.

Radno mjesto stručnog suradnika podrazumijeva sudjelovanje u osmišljavanju pojedinih programa, savjete oko strateškog plana i razvoja Centra, organizaciju, koordinaciju i provedbi aktivnosti, predlaganje umjetnica_ka, sastavljanje rasporeda, administraciju i ostale relevantne poslove. Probni rok traje tri mjeseca.

Uz prijavu, kandidati_kinje su obvezni priložiti dokaz o stečenoj stručnoj spremi, dokaz o radnom iskustvu, uvjerenje pribavljeno od nadležnog suda, životopis s opisom dosadašnjeg rada.

Više detalja o propozicijama poziva pronađite ovdje.

Rok za prijavu je 8. svibnja.

Lorena Šimić je vizualna umjetnica koja će ovom prilikom predstaviti svoj ciklus radova na temu slabo vidljivih promjena koje je svakodnevno bilježila u svom vrtu. Izložbu čine radovi koji su nastali kombinacijom slikarskih veduta i detaljima s fotografija. Riječima Gordane Bakić, autorice popratnog teksta, “oslanjajući se na velike uzore u slikarstvu kao što su Slava Raškaj ili Albrecht Dürer, autorica je izgradila vlastiti intimistički odnos prema prirodi i njezinim značajkama.

Tako su pojedini prikazi uključivali ne samo biljke već i životinje koje obitavaju u vrtu, njihove navike i osobine. Svaki detalj ima svoje ime i priču. Simultano, nastala je ideja o uvođenju fotografije kao dodatnog elementa u vođenju bilješki i svojevrsnog osuvremenjivanja pristupa pejzažu kao klasičnom slikarskom motivu. Fotografija je omogućila da eksterijer postane proširen. Fragmentarnost i kadriranje pojedinih dijelova vrta i njihovo kolažiranje prenijeli su sve ono što doživljavamo kada u njega uđemo, složenu kombinaciju ushićenja i smirenosti”.

Lorena Šimić je 2019. upisala preddiplomski studij na Nastavničkom odsjeku ALU-a te diplomski studij kojeg 2024. završava. Trenutno zaposlena u osnovnoj školi. Tijekom srednjoškolskog obrazovanja izlaže na izložbi maturalnih radova te na Ambijenti (2019.). Sudjeluje u projektu 60 otkucaja glazbena lektira. Sudjeluje na izložbama pod organizacijom JU Zeleni prsten i udruge Vladimir Maleković.

Kandidati_kinje moraju imati VSS društvenog, humanističkog ili umjetničkog područja, najmanje godinu dana iskustva na sličnim poslovima, te razvijene komunikacijske i organizacijske sposobnosti.

Radno mjesto stručnog suradnika podrazumijeva sudjelovanje u osmišljavanju pojedinih programa, savjete oko strateškog plana i razvoja Centra, organizaciju, koordinaciju i provedbi aktivnosti, predlaganje umjetnica_ka, sastavljanje rasporeda, administraciju i ostale relevantne poslove. Probni rok traje tri mjeseca.

Uz prijavu, kandidati_kinje su obvezni priložiti dokaz o stečenoj stručnoj spremi, dokaz o radnom iskustvu, uvjerenje pribavljeno od nadležnog suda, životopis s opisom dosadašnjeg rada.

Više detalja o propozicijama poziva pronađite ovdje.

Rok za prijavu je 13. veljače.

Riječ je o izložbi kojom autor nastavlja svoje umjetničko istraživanje uporabe korištenog papira započeto devedesetih godina. Prethodnu uporabu Pavelić u svom radu “ne nastoji ukloniti ili prikriti nego ih zadržava i uvažava, tretirajući papir kao već započeti zapis u koji se nova intervencija upisuje s mjerom i sviješću o kontinuitetu”.

Na taj način površina papira nastavlja nositi biljeg prethodnih vlasnika, poput osobnih bilješki, podsjetnika ili poruka. Kako pojašnjava autorica popratnog teksta, Helena Puhara, “u kontekstu izložbenog prostora, koji sam po sebi afirmira tišinu, koncentraciju i sporost gledanja, Papiri, reciklirani djeluju gotovo samorazumljivo. Oni ne dominiraju prostorom, nego ga suptilno strukturiraju. 

Papiri, reciklirani mogu se čitati i kao tihi otpor logici neprestanog novog početka. Umjesto stalne produkcije novih sadržaja i značenja, Pavelić bira kontinuitet, povratak i ponovnu upotrebu. Njegov rad ne bježi od skromnosti, upravo u njoj pronalazi prostor slobode.”

Tomislav Pavelić diplomirao je na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu, otkada se usporedno bavi arhitekturom i likovnom umjetnošću. U području arhitekture bavi se projektiranjem, piše kritičke tekstove i eseje koje objavljuje u ČIP-u, Arhitekturi, Orisu i na Trećem programu HR-a. Godine 2002. na Trećem programu Hrvatskog radija pokreće emisiju Život prostora, koju uređuje do 2006., a 2012. jedan je od pokretača emisije Stvarnost prostora, između poetike i politike, koju uređuje do danas.

Izložba ostaje otvorena do 6. veljače, a više detalja pronađite ovdje.

Program foruma fokusiran je na mogućnosti organizacije i djelovanja u vrijeme rastućih kriza, te jačanje i adaptaciju infrastrukture na kulturnoj sceni u trenucima kada institucije zakazuju. Kako stoji u najavnom tekstu, ključan element Foruma 2.0 jest dovođenje mladih umjetnika_ca i kolektiva iz cijele jugoistočne Europe u Zagreb, čime se stvara jedinstvena prilika za kulturnu razmjenu i umjetnički dijalog”. Kroz diskurzivne i umjetničke programe, forum problematizira dugotrajne izazove poput “ograničene mobilnosti i vidljivosti s kojima se suočavaju umjetnici_e u usponu iz regije”.

Prvi dan foruma održava se u KNAP-u, a na rasporedu je okrugli stol na temu mehanizama otpora i umrežavanja u vrijeme krize. U diskusiji sudjeluju: Yohann Floch, Natalie Giogadze, Milan Vračar, Dirk De Wit, Lissa Kinnaer, Sepp Eckenhaussen, Leontien Allemeersch, Lorena Copil, Emina Višnić, Tomislav Medak, Lea Bebek, Kaća Dimitrijević, Luka Knežević-Strika, Rozafa Maliqi, Brano Mandić te Katarina Pavić. Raspravu moderira Milica Ilić. Drugi dio dana rezerviran je za urbanu šetnju i drugi panel pod nazivom Sweet Cakes and Hot Takes, o kulturnoj infrastrukturi i modelima upravljanja prostorima. Prvi dan će zaključiti performans Ja sam gola voda Miloša Janjića, Ivone Mitić i Ive Katarinčić koji se održava u KNAP-u s početkom u 19 sati.

Drugi dan foruma počinje u 10 sati, panelom o suvremenim umjetničkim praksama, suradnjama i samoorganizaciji u književnom klubu Booksa. U diskusiji sudjeluju Miloš Janjić, Anna Belorukova i Nađa Gavrilović uz moderaciju Ene Grabar i Dejana Košćaka. Dvodnevni forum završava predstavljanjem video instalacije Document of the Body, umjetničkog kolektiva Foxes Fluff u galeriji Suputnici. Osim instalacije, posjetitelji_ce će u Suputnicima moći pogledati i izložbu o kolektivnom otporu i studentskim prosvjedima u Srbiji autorice Nađe Gavrilović.

Raspored foruma i detalje o programu možete pronaći ovdje.

Središnja tema ovogodišnjeg izdanja, Kratki spoj – tehnologija i vizije budućnosti, inspirirana je idejama teoretičara, filozofa i sociologa, kao i znanstveno-fantastičnim opusima Karela Čapeka, Ursule K. Le Guin, Aldousa Huxleyja, Georga Orwella i drugih, a bavi se odnosom suvremene tehnologije i budućnosti.

Festival će 3. studenog u 19 sati u Galeriji Događanja otvoriti umjetnice i umjetnici radovima u mediju u kojemu se predstavljaju prvi puta. To su Ljiljana Tršan, Ivona Vojvodić, Sara Trlek, Helena Klakočar, Radiona.org – Sandra Maglov, Lea Kuna (i suradnici_e Goran Mahovlić, Paula Bučar, Zvonimir Domazet, Deborah Hustić, Igor Brkić, Mario Pavlić). Kao i prošle godine, predstavit će se i izložba “drugih”, koja obuhvaća autorske radove onih koji već suvereno vladaju nekim medijskim i žanrovskim područjem.

U izvedbenom segmentu programa ističe se javno čitanje Vremeplovca, teksta o mogućoj budućnosti Helene Klakočar, uz podršku Filipa Someka i gadgeta Radione, Performativnost sinkronog slučaja pod vodstvom Vesne Srnić, izvedbeno predavanje Kratki spoj – pridržavamo li se uputa o uporabi tehnologije autorice i izvođačice Liljane Tršan, performans Ljepota Josipe Bubaš te koncert Ivana Grobenskog naslovljen Electraw Session. 

U diskurzivnom programu Festivala prvih na rasporedu je razgovor o DIY kulturi u kojem sudjeluju Deborah Hustić, Helena Klakočar i Sara Trlek, a o utopijskom će promišljati Hajrudin Hromadžić, Ante Jerić i Nina Čolović. O tome kako je plastika preuzela naše živote razgovarat će Tatjana Haramin, Josipa Bubaš i Ivana Kordić, dok će Lana Žaja  predstaviti povijest umjetne inteligencije uz gošću Miju Štark, a Izabela Šegedin i Ema Marača donijeti kratki uvod u povijest znanstvene fantastike. 

U subotu, 8. studenog održat će se posjet Odjelu transformacije energije u zagrebačkom Tehničkom muzeju Nikola Tesla, uz stručno vodstvo Branimira Prgometa. Govorit će se o obnovljivim izvorima energije, energetskoj učinkovitosti i zelenoj tranziciji, te izazovima koje donose. Za kraj, organiziran je posjet demonstracijskom kabinetu Nikole Tesle uz sudjelovanje u nekim od eksperimenata s Teslinim patentima.

Više detalja možete pronaći ovdje.

Festival 13. studenog otvara njujorški ansambl Calidore String Quartet koji po prvi put nastupa u Zagrebu. Dva dana kasnije, 15. studenoga, na pozornicu se vraća Serious Ensemble Zagreb. Osnovan 2023. pod vodstvom skladateljice i muzikologinje Helene Skljarov, ansambl ovaj put nastupa u suradnji s nizozemskim virtuozom na tereminu – Thorwaldom Jørgensenom.

Trio Balthasar iz Londona nastupa 19., a 21. studenog održavaju se nastupi udaraljkaša okupljenih u sastavu Percussion Club. Završnica festivala 22. studenoga donosi dva koncerta. U 18 sati nastupa pijanist, skladatelj i improvizator Viktor Čižić s programom Made in Croatia, a u 19.30 komorni sastav Papandopulo kvartet.

Svi koncerti održavaju se u Centru kulture na Peščenici, a ulaz na programe je slobodan. 

Više detalja pronađite ovdje.

Riječ je o projektu koji kroz kazališne predstave za djecu i mlade kao i razgovore nakon izvedbi progovara o kompleksnim, često prešućivanim, ali relevantnim temama koje okupiraju djecu i mlade: ljubav i zaljubljenost, seksualnost, migracije, rat, kao i pojam različitosti kao polazištem za odbacivanje, neuklapanje i nepripadanje.

Festival uključuje šest predstava iz regije, ali i svijeta: pored jedne hrvatske produkcije, tri su predstave iz Srbije, jedna iz Slovenije te jedna iz Argentine. Kao i proteklih godina, nakon svake predstave uslijedit će razgovor u kojem će sudjelovati glumac_ica, redatelj_ica ili autor_ica predlošla, kao i jedno dijete – time se pojedincima pruža mogućnost da izraze svoj stav i vježbaju kritičko razmišljanje.

Festival otvara predstava Seks za početnike Pozorišta mladih Novi Sad iz Srbije nastala po istoimenoj knjizi renomirane spisateljice Jasminke Petrović, autorice više od trideset knjiga za djecu i mlade koje su prevedene su na dvadeset pet jezika. Predstavu je režirala Jana Maričić, a nakon izvedbe održat će se diskusija s autoricom književnog predloška.

Program uključuje još jednu predstavu nastalu prema priči Jasminke Petrović, a to je Giga pravi more. Predstava je namijenjena osnovnoškolskom uzrastu. Iz Srbije gostuje još jedna predstava – Dječak s koferom u režiji beogradskog glumca, koreografa i redatelja Damjana Kecojevića i u produkciji Malog pozorišta Duško Radović na temu migracija. Istom temom se bavi i argentinska predstava Alondra koja predstavlja djevojčicu migrantkinju. Režiju predstave potpisuje Maríe Laura Gallo, a izvedbu Ivana Verónica Altamirano, ujedno autorica dramskog teksta.

Osim navedenih, svaki dan se održava po nekoliko predstava za različite uzraste, a festival će zatvoriti Moris, lutkarska predstava koja nastaje kao suradnja između UO Clou i Lutkarske organizacije koju fakat trebamo prema slikovnici Christine Baldacchino Morris Micklewhite and the Tangerine Dress. Režiju predstave potpisuje Morana Dolenc, a predstavu izvode Lidija Kraljić i Jura Ruža.

Cijena pojedinačnih ulaznica je šest eura, a grupnih četiri eura. Komplet festivalskih ulaznica koji uključuje sve izvedbe iznosi 20 eura. Ulaznice se kupuju jedan sat prije početka izvedbe. Razgovori nakon izvedbi prenose se uživo putem društvenih mreža te su dostupni u formi podcasta.

Više detalja o programu i satnici pronađite ovdje.

Radovi na zadanu temu mogu biti izvedeni u bilo kojem mediju, pod uvjetom da autor_ica u tome mediju radi po prvi put. Kako stoji u tekstu natječaja, “ovogodišnje izdanje Festivala prvih bavi se odnosom suvremene tehnologije i budućnosti. Uz odabrane kritičke i inovativne umjetničke radove oblikovat će se izložbeni, diskurzivni, izvedbeni i radionički program, a pozvani kreativci, stručnjaci, amateri, mladi i stari – bavit će se svojevrsnim ‘kratkim spojem’ koji nastaje kad tehnologija počne upravljati ljudskim životima.”

Izvan konkurencije, prihvaćaju se i radovi povezani s temom u mediju u kojem su autori_ce već radili_e. U prijavi na natječaj potrebno je priložiti opis rada, kratku biografiju autora_ice i kontakt putem maila na adresu festivalprvih@gmail.com. 

Izložba 23. Festivala prvih održat će se u Galeriji Događanja, u KNAP-u – Centru kulture na Peščenici i u Galeriji na katu Kulturno-informativnog centra KIC-u u Zagrebu početkom studenog 2025. godine. Više detalja pronađite ovdje.

Rok za prijavu je 5. srpnja.

Organizatori u najavi izvedbe izdvajaju dnevni red:

1. Okupljanje uzvanika u KNAP-u od 19:30 sati
2. Provjera popisa uzvanika i postajanje članovima publike
3. Odabir ovjerovitelja izvedbe i likvidatora izvedbe
4. Početak izvedbe u 20 sati
4.1. Trajanje izvedbe
4. 1. 1. Izmjena činova, a možda i slika
4. 1. 1. 1. Dostavljanje Carskog pisma Franza Kafke:
Car je – tako kažu – poslao poruku. Tebi, bijednom podaniku i sićušnoj sjenki koja je pred carskim suncem pobjegla u najdalje daljine, upravo tebi. Zapovjedio je nositelju poruke da klekne pored njegove postelje te mu u uho šaptom kazivao poruku; toliko mu je bilo stalo do te poruke da ju je nekoliko puta ponovio nositelju poruke na uho. Car je klimanjem glave potvrdio ispravnost rečenoga. I pred svim svjedocima svoje smrti – otpremio je vjesnika. Vjesnik se odmah dao na put; snažan, neumoran čovjek. Pružajući čas jednu čas drugu ruku, prokrčio je sebi put kroz mnoštvo. Kada naiđe na otpor, pokazuje na svoje grudi na kojima se nalazi znak sunca. I zaista, on napreduje, kao nijedan drugi čovjek. No mnoštvo je tako veliko; njihovim domovima nema kraja. Kad bi se pred njim prostirala neka poljana, kako bi li letio, a ti bi uskoro čuo gordo lupanje pesnicama na tvoja vrata. No umjesto toga, kako li se beskrajno muči i upire, kako li su uzaludna njegova nastojanja. Još uvijek se gura kroz privatne odaje najunutarnjije palače. Nikada ih neće savladati. Čak i kada bi mu to uspjelo, ništa se ne bi time dobilo. I dalje bi morao ići stepenicama i prolaziti raznim dvorištima, i opet još jedna palača i još jedna vrata i sve dalje tako kroz tisućljeća. A kada bi konačno stigao na posljednja vrata – iako se to nikada, nikada ne može dogoditi – tek onda bi pred njim ležala prijestolnica, središte svijeta, puna vlastita taloga. Nitko ovdje ne prodire, pogotovo ne s porukom nekog mrtvog čovjeka. Ipak, ti sjediš pokraj svojeg prozora i sanjariš o toj poruci, dok pada noć.
4. 1. 1. 2. 1. Peripetija
4. 1. 1. 2. 2. Peripetija peripetije
4. 1. 1. 3. Rasprava
4. 1. 1. 4. Odaja tajne
4. 1. 1. 5. Sam/a sa sobom
4. 2. Pronalazak kraja trajanja izvedbe
4. 3. Razno
5. Sporazumni raskid društvenog ugovora između publike i izvedbe

Pravdan Devlahović autor je, redatelj i koreograf izvedbe, a uz njega autorski tim čine Nataša Antulov (suradnica za ponašanje), Aleksandra Stojaković Olenjuk (suradnica za interakciju sa sobom), Luka Bulović (suradnik za praslike i prazan skup), Silvio Mumelaš (suradnik kao takav), Nina Gojić (paž dramaturgije), Josip Rončević (suradnik za rad s pokretnom slikom u vječnosti), Marta Krešić (suradnica za prvih nekoliko dana rada na predstavi), Nina Križan (suradnica za izvrsnu produkciju) i Marija Fiket (suradnica za ruho).

Zbog ograničenog broja mjesta dolazak je obavezno potvrditi na e-mail adresu centar.za.dramsku.umjetnost@gmail.com najkasnije do 13. travnja.