Program je namijenjen organizacijama koje rade u zahtjevnim i neizvjesnim uvjetima, s malim timovima i ograničenim resursima, a žele ojačati unutarnje procese i bolje odgovarati na izazove s kojima se suočavaju u svakodnevnom radu.

Osmišljen kao prostor praktičnog rada, razmjene iskustava i međusobne podrške, program nudi četiri oblika podrške: mentorske cikluse u trajanju od tri do šest mjeseci, savjetovanje za situacije koje zahtijevaju brzu reakciju, job-shadowing u organizacijama domaćinima te peer-to-peer radionice i tematske skupine usmjerene na zajedničko traženje rješenja.

Aktivnosti se provode online i u hibridnom formatu uz mogućnost sudjelovanja neovisno o geografskoj lokaciji, dok će za aktivnosti uživo troškovi sudjelovanja biti pokriveni.

“Želimo doprinijeti razvoju zajedničkog polja izvaninstitucionalne kulture, posebno u uvjetima pojačanih pritisaka, smanjenih mogućnosti financiranja i sve lošijih uvjeta rada”, poručuju iz Klubture.

Poziv je otvoren za kulturne radnice i radnike iz područja filma, glazbe, izvedbenih i vizualnih umjetnosti, interdisciplinarnih praksi, književnosti, nakladništva, dizajna, arhitekture, kao i za one koji djeluju na sjecištu kulture i drugih društvenih područja. Prvi rok za prijavu je 1. lipnja 2026., a poziv će ponovno biti otvoren na jesen 2026. te kroz 2027. godinu.

Više informacija i prijavni obrazac dostupni su na službenim stranicama mreže.

Istodobno, u prijedlozima drugih ključnih programa Europske unije – poput Obzora Europa, fondova za konkurentnost ili vanjskog instrumenta Globalna Europa – kultura gubi status zasebnog područja, a time i zajamčeni budžet koji uz njega ide. Tako se sužava prostor za razvoj kulturnih i kreativnih djelatnosti izvan specijaliziranih programa, dok se istodobno nazire širi smjer u kojem se kultura tretira kao dodatak drugim politikama, umjesto kao autonomno područje javnog interesa.

U takvom kontekstu, Savez udruga Klubtura zajedno s nizom nacionalnih i lokalnih mreža u kulturi uputio je dopis nadležnim ministarstvima i institucijama, pozivajući Hrvatsku da u pregovorima o novom proračunu zauzme proaktivnu poziciju te da zagovara povećanje i strukturno osiguranje sredstava za kulturu na razini Europske unije.

U dopisu se naglašava da postojeći modeli već sada ne odgovaraju potrebama sektora, što potvrđuje i izrazito nizak postotak odobrenih projekata u programima Kreativne Europe: u 2025. godini tek je 5 do 7 posto prijavitelja uspjelo ostvariti financiranje, i to gotovo isključivo etablirane organizacije i institucije s već osiguranim budžetima. Iako novi program AgoraEU donosi nominalno povećanje sredstava, upozorava se da ono, bez dodatnog povećanja ukupnog proračuna i jasnog definiranja udjela za kulturu, neće bitno promijeniti postojeće stanje.

Stoga se predlaže povećanje ukupnog proračuna programa te uvođenje minimalnog udjela za kulturu od 25 posto unutar Agore, kako bi se osigurala stabilnija i predvidljivija raspodjela. Istodobno, svjesne ograničenih proračunskih mogućnosti, udruge predlažu i uvođenje dodatnih izvora financiranja, uključujući usmjeravanje kazni koje Europska unija izriče tehnološkim kompanijama u kulturne programe.

Slični zahtjevi artikuliraju se i na europskoj razini: koalicija više od 500 organizacija iz područja kulture, medija i civilnog društva nedavno je uputila otvoreno pismo čelnicima institucija Europske unije, tražeći značajno povećanje sredstava za AgoraEU i njegovo zadržavanje među prioritetima u pregovorima o novom proračunu. Upozoravaju da predloženi program, unatoč svojoj širini, čini tek oko 0,43 % ukupnog EU proračuna, što ne odgovara ulozi koju kultura, mediji i civilno društvo imaju u suvremenim društvenim i političkim okolnostima.

Takav zahtjev podudara se i sa stavom Odbora za kulturu i obrazovanje Europskog parlamenta, koji u svom mišljenju poziva na povećanje proračuna programa AgoraEU na 12 milijardi eura, upozoravajući da interes za program višestruko nadmašuje dostupna sredstva te da su stope pristupa financiranju i dalje vrlo niske.

Uz Agoru, nacionalne i lokalne mreže u svom dopisu upozoravaju i na niz drugih programa Europske unije u kojima položaj kulture dodatno slabi. U programu Obzor Europa traži se zadržavanje kulture kao eksplicitnog područja unutar istraživačkog okvira, uz značajnije izdvajanje za kulturna istraživanja i inovacije. U novom fondu za konkurentnost upozorava se na izostanak kulturnih i kreativnih industrija, unatoč njihovu gospodarskom doprinosu, te se predlaže uvođenje posebnog područja koje bi obuhvatilo njihovu digitalnu transformaciju i razvoj.

U području socijalnih politika fokus je na nesigurnim radnim uvjetima u sektoru, zbog čega se kroz Europski socijalni fond traže mjere za zapošljavanje i razvoj vještina u kulturi. Konačno, u okviru vanjskog djelovanja Europske unije kultura je gotovo u potpunosti izostavljena, pa se predlaže uvođenje posebnog cilja koji bi obuhvatio međunarodnu kulturnu suradnju i kulturnu diplomaciju.

Uzevši u obzir nesigurnu raspodjelu sredstava i općenito slabljenje položaja kulture u novim programima EU-a, potpisnici dopisa od hrvatskih institucija traže da se u pregovorima o novom proračunu zauzmu za povećanje ukupnih izdvajanja za kulturu, uvođenje jasnih i obvezujućih udjela unutar ključnih programa te njezino vidljivije i stabilnije pozicioniranje kroz različite politike Europske unije, uz razvoj novih izvora financiranja i poboljšanje uvjeta rada u sektoru.

Cijeli dopis pročitajte ovdje. 

Riječ je o sveobuhvatnoj analizi implementacije Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi, s naglaskom na dodjelu javnih prostora za kulturne djelatnosti. Istraživanje je provedeno tijekom 2024. i 2025. godine u Dubrovniku, Rijeci, Osijeku, Splitu i Zagrebu. Cilj je bio ispitati kako se zakon primjenjuje na lokalnoj razini i kako to utječe na rad kulturnih organizacija.

Na predstavljanju će biti izneseni ključni nalazi istraživačkog izvještaja i policy briefa koji donose više od 30 preporuka za unapređenje sustava upravljanja javnim prostorima u kulturi. Preporuke se temelje na konkretnim primjerima iz prakse i iskustvima organizacija na terenu.

Nakon predstavljanja, u 12 sati održat će se i edukativna radionica za organizacije civilnog društva koje djeluju u kulturi, a osmišljena je kao podrška u jačanju kapaciteta za praćenje rada lokalnih vlasti i sudjelovanje u procesima odlučivanja. Više detalja o istraživanju možete pronaći u tekstu.

Fokus istraživanja je na dodjeli javnih prostora fizičkim i pravnim osobama koje djeluju u području kulture, a istraživanje je provedeno od strane Saveza udruga Klubtura i DKC-a tijekom 2024. i 2025. godine u pet gradova. Na temelju intervjua i prikupljene dokumentacije izrađeni su izvještaj i policy brief s više od 30 preporuka za poboljšanje sustava dodjele prostora u kulturi. Nakon predstavljanja slijedi policy forum, gdje će se raspravljati o održivoj financijskoj i infrastrukturnoj podršci kulturnim akterima, te o unaprjeđenju upravljanja kulturnim prostorima.

U sklopu programa održat će se i javni sastanak Koordinacije, koja okuplja predstavnike Platforme Doma mladih, Gradskog ureda za kulturu i MKC-a Split. Cilj Koordinacije je jačanje suradnje korisnika prostora i javnih tijela kroz redovit dijalog i zajedničko praćenje obnove Doma mladih.

Dan ranije, u četvrtak 12. lipnja u 16 sati, održat će se radionica za organizacije civilnog društva koje djeluju u kulturi. Tema radionice je praćenje rada lokalne i regionalne samouprave, s posebnim naglaskom na kulturne odluke, a obuhvatit će se analizu ključnih dionika gradske vlasti, važne dokumente i načine učinkovitog zagovaranja kulturnih politika.

Program je otvoren za javnost, a prijave za radionicu moguće su putem prijavnog obrasca do utorka, 10. lipnja.

Projekt se provodi kroz program razmjene i suradnje platforme Clubture. Putem ove mreže, predstava Kronika nestajanja gostuje, osim u Kninu, Kistanju, Zadru, Zagrebu i Dubrovniku, Trogiru, Puli, Đakovu i Županji, kao i Bečeju te Novom Sadu, stoga će publika diljem Hrvatske imati priliku prisustvovati izvedbi.

Predstava Kronika nestajanja je emotivno djelo o empatiji prema bližnjima nastalo po motivima književnog stvaralaštva Slavenke Drakulić, Daše Drndić, Dubravke Ugrešić i Georgija Gospodinova u režiji i izvedbi dvije mlade zadarske glumice Maruške Aras i Lucije Matković.

Kako stoji u opisu predstave, “ove dvije glumice razotkrivaju dubine ljudskih odnosa, propuštenih prilika i nemoći u stabilnom pružanju nježnosti koje duboko emocionalno pokreću publiku oživljavajući osjećaj empatije prema svojim bližnjima.”

Ulaz na program je slobodan.

Rezultati su predstavljeni 24. travnja na javnom događanju u Novinarskom domu u Zagrebu, koje su organizirali Savez udruga Klubtura, Mreža društveno-kulturnih centara i Operacija grad – na istom mjestu gdje su nešto više od tri godine ranije organizirali i jedinu javnu raspravu o prijedlogu Zakona prije njegova usvajanja. Zaključke i preporuke analize predstavili su Sven Janovski, Jelena Androić i Andrea Stanić, članovi_ce šireg autorskog tima koji, uz njih, čine i Anka Kekez Koštro, Kristina Tešija, Petra Marčinko i Domagoj Šavor. 

Jedan od glavnih zaključaka izvještaja odnosio se na pravne i administrativne prepreke koje otežavaju sustavnu provedbu članka 14, primjerice izostanak uredbi koje bi precizno definirale postupke i kriterije za dodjelu prostora organizacijama civilnog društva i akterima u kulturi. Uz to, ozbiljne izazove predstavljaju i nepotpune evidencije državne i lokalne imovine, neriješeni imovinsko-pravni odnosi te nepostojanje ažuriranih registara dostupnih prostora.

Autori_ce istraživanja također upozoravaju na slabosti međuresorne komunikacije – kako na razini gradskih uprava, gdje često izostaje koordinacija između odjela za kulturu i odjela za imovinu, tako i na nacionalnoj razini, gdje još nema jasne povezanosti između kulturnih politika i upravljanja državnom imovinom. 

Iako su neki gradovi, poput Zagreba i Rijeke, donijeli odluke o kriterijima i postupcima za dodjelu prostora te raspisali natječaje, praksa pokazuje da su novi mehanizmi često nedovoljno prilagođeni različitim vrstama prostora i specifičnim potrebama aktera u nezavisnoj kulturi. Istovremeno, prostorni fond koji je zaista dostupan za kulturno djelovanje ostaje ograničen, često neadekvatan, a natječajni uvjeti nerijetko postavljaju prepreke novim akterima i manjim organizacijama koje tek nastaju.

Kako te poteškoće izgledaju u praksi, pokazala su i iskustva sudionica i sudionika foruma, većinom aktera nezavisne kulturne scene, koji su iz vlastitih iskustava govorili o problemima s traženjem i korištenjem prostora za rad u Zagrebu. Pred ozbiljnim brojem okupljenih predstavnika medija i druge zainteresirane javnosti pričalo se kako o problemima s postojećim prostornim kapacitetima za kulturno-umjetničku produkciju, tako i o izazovima koje novi zakon i prateći natječaji donose. 

Posebno je istaknuto da, iako je Grad Zagreb 2023. godine donio Odluku o davanju u zakup gradskih prostora udrugama te fizičkim osobama koje djeluju u području kulture, natječaj za dodjelu prostora organizacijama koje djeluju u ovom polju još uvijek nije proveden. Dosad je raspisan tek jedan natječaj, onaj za davanje u zakup gradskih prostora fizičkim osobama koje djeluju u području kulture, što dodatno otežava položaj brojnih udruga koje su bez adekvatnog prostora za rad. 

O posljedicama takve situacije, ali i o problemima koji proizlaze iz neadekvatne komunikacije s nadležnim gradskim uredom, govorio je Nikola Mijatović iz Cirkorame. Istaknuo je kako je Cirkorama do zagrebačkog potresa koristila gradski prostor, no da ga je, unatoč njegovoj neupotrebljivosti nakon oštećenja, nastavila plaćati još devet mjeseci. Djelomično rješenje pronašli su kroz suradnju s Pogonom, gdje su dobili mogućnost korištenja cirkuskog šatora postavljenog u dvorištu centra. 

Pogon su brojni sudionici foruma naveli kao pozitivan primjer transparentnog upravljanja javnim prostorima, no takve su prakse u Zagrebu prije iznimka nego pravilo. Zbog općeg nedostatka adekvatnih prostora, raspoloživi termini za programe, probe, radionice i druge oblike korištenja izrazito su ograničeni. Kako je slikovito primijetila jedna od sudionica foruma, na slobodan termin čeka se kao na magnetsku rezonancu.

Drugi važan prostorni resurs za nezavisnu kulturnu scenu u Zagrebu je Medika, koja pati od niza problema, poput nedostatka grijanja i slabih tehničkih uvjeta. No unatoč tome se koristi i kao atelje, i kao glazbeni studio u kojem vježba čitav niz bendova, ističe Sanja Burlović, koordinatorica AKC Attack, koja opisuje kako korisnici u zimskim mjesecima ujutro sami lože vatru kako bi u prostoru uopće mogli raditi. Izostanak minimalnih tehničkih uvjeta jedan je od razloga zbog kojeg udruga još od 2011. nema ugovor o korištenja prostora, a na tu situaciju ne može utjecati jer je Grad Zagreb, kao vlasnik Medike, jedini odgovoran za održavanje zgrade.

Premda je slučaj Medike jedan od drastičnijih primjera, on ukazuje na strukturne probleme u upravljanju gradskim prostorima i potrebu za sustavnijim i održivijim pristupom njihovom korištenju. Na tu je dimenziju ukazala i Sonja Leboš iz Udruge za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja (UIII), istaknuvši kako komercijalni najam nije uvijek ekonomski opravdan, kao i da se treba okrenuti pravu korištenja koje onda uključuje i brigu o prostoru, čime bi se neaktivni gradski prostori spasili od sporog propadanja. 

U tom kontekstu više puta je spomenut prostor nekadašnje Gradske klaonice u Heinzelovoj, a nedavno je predstavljena i nova inicijativa koja zagovara njegovu adekvatnu aktivaciju, s fokusom na potrebe nezavisne kulturne scene za radnim prostorima. Iako se grad već čitavo desetljeće bavi pitanjem budućnosti ovog kompleksa, sudionici su istaknuli kako je moguće usvojiti hibridni model kojim bi se, tijekom procesa pronalaska dugoročnog rješenja obnove, prostor privremeno stavio u funkciju i tako ublažio postojeće deficite.

Još jedan lajtmotiv cjelokupnog susreta bio je i frustracija sustavnim nerazumijevanjem specifičnosti situacije u kojoj se nezavisna kulturno-umjetnička scena nalazi. To se jednim dijelom očituje time što se novim natječajnim kriterijima za dodjelu prostora pretpostavlja ili potiče da se u njima održavaju javni događaji, ignorirajući potrebu za prostorima koji bi bili isključivo radni, pripremni ili skladišni, bilo za izvedbenu, likovnu ili primijenjenu umjetnost.

Sceni kronično nedostaje prostora za produkciju i radioničkih prostora, a svoje izazove u njihovu pronalasku opisale su i predstavnice strukovnih organizacija HDD-a i SPID-a. Pohvalna praksa su trajne rezidencije ili regularni termini koje su umjetničkim skupinama počeli pružati neki od zagrebačkih kulturnih centara o kojima je govorila Dunja Vuković iz teatra za djecu i mlade Poco Loco.

S druge strane, o stanju dijela gradskog prostornog fonda koji završi u natječajima za dodjele prostora na forumu je, ali i na ovom portalu, posvjedočila i samostalna likovna umjetnica Sara Salamon. Hladni i derutni stanovi u potkrovljima starih zgrada uskog, ponekad opasnog stubišta i bez lifta otežavaju i običnu slikarsku praksu, a kamoli izradu, montažu i prijenos instalacija karakterističnih za suvremena umjetnička kretanja. 

Na dio prostornih potreba nezavisne scene u budućnosti bi trebali odgovoriti novi prostori kojima će upravljati gradska ustanova Novi prostori kulture. Hrvoje Laurenta, ravnatelj ustanove, predstavio je aktualne projekte, među kojima su budući Društveno kulturni centar Paromlin – gdje će pet posto prostora biti pod upravom NPK – zatim Interkulturni društveni centar na Trnju te prostori bivšeg kina Kalnik i tvornice Pluto koji će biti otvoreni za nezavisne aktere u kulturi.

Kao potencijal istaknuti su i prostori mjesnih odbora – iako ti prostori sami po sebi nisu bez izazova, neki od njih mogli bi poslužiti za privremene ili povremene potrebe za radnim ili izvedbenim prostorima. No za odgovor na trajne i specifične potrebe lokalne nezavisne scene bit će potrebna ozbiljna koordinacija svih gradskih aktera.

Unatoč otvorenosti za suradnju koju su sudionici foruma istaknuli kao ključnu za buduće korake, niti iz Ministarstva kulture i medija niti iz Grada Zagreba nitko se nije odazvao na poziv ni sudjelovao u raspravi. Takav izostanak dijaloga dodatno potvrđuje nalaze istraživanja: gotovo tri godine nakon usvajanja zakonskog okvira na terenu je, nažalost, previše toga ostalo isto, a nezavisna kultura, bilo da se radi o plesu, glazbi, filmu ili vizualnoj umjetnosti, o(p)staje na sve manjem prostoru.

Potreba za adekvatnim gradskim prostorima za produkciju i prezentaciju suvremene umjetnosti dosegla je, kako navode organizatori_ce, točku kulminacije. Tim povodom, na konferenciji Nove perspektive prostora za kulturu bit će predstavljen istraživački izvještaj koji je izrađen u okviru projekta Javni prostor je ključan za sudjelovanje građana. Njime će se izložiti “nalazi, zaključci i preporuke (…) o dodjeli prostora za kulturu”, a obuhvaćeni su provedeni natječaji u Zagrebu, Splitu, Dubrovniku, Osijeku i Rijeci.

Nadalje, održava se javni razgovor u kojem sudjeluju pozvani predstavnici_e “institucija, gradskih upravnih tijela, ustanova u kulturi, mjesnih odbora, organizacija civilnog društva, korisnika prostora, umjetnika_ca, strukovnih organizacija, te inicijativa za prostore” s ciljem da se ocrtaju “izazovi i prilike dodjele i korištenja prostora za kulturu u Gradu Zagrebu”.

Detaljni program pronađite ovdje.

Putem mreže Klubtura, predstava gostuje u okviru dogovorenih gostovanja u 2025. godini u koje su osim Zadra, Zagreba i Dubrovnika uključeni Trogir, Pula, Kistanje, Knin, Đakovo i Županja, kao i Bečej te Novi Sad, stoga će publika diljem Hrvatske imati priliku prisustvovati izvedbi.

Predstava Kronika nestajanja je emotivno djelo o empatiji prema bližnjima nastalo po motivima književnog stvaralaštva Slavenke Drakulić, Daše Drndić, Dubravke Ugrešić i Georgija Gospodinova u režiji i izvedbi dvije mlade diplomirane zadarske glumice Maruške Aras i Lucije Matković.

Ulaznice je moguće kupiti sat vremena prije predstave. Cijena karte iznosi osam eura, a može se rezervirati preko e-mail adrese arl@arl.hr.

Putem mreže Klubtura, predstava se izvodi u okviru dogovorenih gostovanja u 2025. godini u koje su osim Zadra, Zagreba i Dubrovnika uključeni Trogir, Pula, Kistanje, Knin, Đakovo i Županja, kao i Bečej te Novi Sad, stoga će publika diljem Hrvatske imati priliku prisustvovati manifestaciji.

Predstava Kronika nestajanja je emotivno djelo o empatiji prema bližnjima nastalo po motivima književnog stvaralaštva Slavenke Drakulić, Daše Drndić, Dubravke Ugrešić i Georgija Gospodinova u režiji i izvedbi dvije mlade diplomirane zadarske glumice Maruške Aras i Lucije Matković.

Ulaznice je moguće fizički kupiti na info pultu Providurove palače 24., 26. i 27. 3. od 11 do 13 i od 18 do 20 sati po cijeni od 10 eura.

Više detalja možete pronaći ovdje.

Forum započinje u četvrtak, 24. listopada, otvorenjem izložbe Women Power in Comics – WOMCOM, koju organizira AKC Attack. Izložba prikazuje radove strip umjetnica iz šest zemalja, a proizašla je iz inicijative čiji je cilj osnaživanje strip umjetnica, kao i razmatranje rodnih pitanja u polju stripa.

Petak donosi raznolike sadržaje, započevši s prvim izdanjem Burze ideja, eksperimentalne platforme koja sudionicima Foruma pruža priliku da predstave svoje projektne ideje, istraže nove oblike kreativne ekspresije i umreže se s kolegama iz različitih dijelova Hrvatske. Burza će omogućiti kulturnim radnicima da zajedno promišljaju mogućnosti suradnje u okviru poziva Clubture-HR, kao i drugih programa.

Nakon toga slijedi predstavljanje rezultata ankete Clubture barometar, istraživanja koje je Klubtura provela tijekom ljeta 2024. Cilj ove ankete bio je prikupiti informacije o stavovima, potrebama i izazovima s kojima se suočavaju članice mreže Clubture, koje će omogućiti bolje planiranje budućih aktivnosti mreže. Popodnevni dio programa zaključit će policy forum o dodjeli prostora u kulturi u Šibeniku. Fokus rasprave će biti na provođenju novog Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi, te na načinu na koji lokalna vlast dodjeljuje prostore za kulturne aktivnosti. Panel će okupiti predstavnike lokalnih vlasti, kulturnih organizacija i stručnjake iz područja kulturnih politika, s ciljem pronalaženja rješenja za poboljšanje pristupa kulturnim prostorima u lokalnim zajednicama.

Večernji program uključuje scensku izvedbu Kronika nestajanja, produkciju Teatra VeRRdi, koja se bavi temama gubitka i starenja kroz prizmu domaće književnosti. Predstava se izvodi u okviru CT-HR projekta Avlije u ofsajdu koji provodi udruga Kamene babe.

Subotnji program započinje tematskim razgovorima o modelima participativnog odlučivanja unutar mreže Clubture, nakon čega slijedi predstavljanje istraživanja o radnim uvjetima u udrugama koje je 2023. godine proveo Sindikat SKUPA. Na terenskoj šetnji Kako do obale? sudionici će istraživati prostorni razvoj Šibenika, dok je u večernjem terminu na rasporedu tribina Tri grada, tri priče, jedna scena, posvećena izazovima i uspjesima koncertnih klubova u manjim sredinama. Večer će zaključiti koncert beogradskog benda Turbo Trans Turisti.

Forum završava u nedjelju radionicom participativnog prostornog planiranja u inkubatoru Trokut Šibenik, organiziranom u okviru projekta Školica participativnog urbanizma koji kroz program CT-HR provodi inicijativa Društvo i prostor.