Diskurzivni dio programa, tribina Estetike otpora, održat će se 20. prosinca u Klubu MaMa s početkom u 18 sati. Na tribini će sudjelovati Laura Matijašević, Anna Javoran i Carlo Sella, a moderirat će ju Tena Starčević. Kroz pitanja o koreografiranju zajedništva, rastvaranju granica između nezavisne i komercijalne scene te stvarnoj redistribuciji moći kroz participativne prakse, tribina je usmjerena na strategije vidljivosti, pristupačnosti i izlaska umjetničkih praksi izvan institucionalnih okvira, a otvorit će i pitanje klasne dimenzije vidljivosti umjetnosti te mogućnosti održivijih i pravednijih modela kulturne distribucije. Razgovor će se održati na engleskom jeziku, a više informacija pronađite ovdje.

Druga večer donosi glazbeno-izvedbeni program, predstavu The Pogo Dolls nastalu u suradnji Škvadrinog pseudo-benda, Tonote i Porto Morto DJ seta. Predstava je inspirirana punk kulturom i prostornošću punk koncerata, od kaotične energije mosh pita do izmjene pozicija publike i izvođača. Uspostavljanjem izvedbe kao “benda” kolektiv istražuje kako ples može doprijeti do šire publike. Izvedba počinje u 20 sati, a ulaznice su dostupne putem poveznice. Više informacija pronađite ovdje.

“Kad smo na proljeće 2000. godine u haustoru u Preradovićevoj otvorili klub povezan s nastajućom internetskom kulturom i aktivizmom, fizički prostor smo zamišljali kao ne-mjesto, neki fiktivni aerodrom ili privremenu autonomnu zonu”, prisjeća se predsjednik udruge Petar Milat. “Van svih očekivanja, MaMa je već brzo postala mjesto susreta mnoštva neuklopivih: hakera svih mogućih domena kulture, tehnologije i života. Entuzijasta i osobenjaka opsjednutih drukčijim modelima i praksama stvaranja i razmjene. Bezbroj susreta i dogodovština kasnije, MaMa je i dalje neizostavni inkubator novih vještina i sigurno mjesto istraživanja.”

MaMa kroz godine okuplja zajednice koje povezuje interes za digitalnu umjetnost, film, glazbu, književnost, slobodne softvere i politike otvorenog pristupa, kao i borbu za prostornu pravdu. U sklopu prostora organizirano je na tisuće događanja, a MaMa je, uz suradnju s Močvarom, pokrenula i Human Rights Film Festival.

“U MaMi smo pripremili preko 100 knjiga najvažnijih svjetskih teoretičara i književnika. Iz MaMe smo poticali organiziranje kulturne i aktivističke scene te uspostavljanje novih modela suradnje”, ističe Milat.

Obljetnički program započinje u 12 sati dijeljenjem MaMinh izdanja, dok je od 19 sati na rasporedu projekcija filma The Yes Men: Pobuna! redatelja Mikea Bonanna i Andyja Bichlbauma, poznatih aktivista i provokatora koji već desetljećima svojim performansima potiču rasprave o društvenim problemima. U nastavku programa, od 20.30 sati, publiku očekuje muzički set DJ Svemira, desetogodišnjaka koji svoje setove vrti s vinila, te pizza party.

Jubilarni program održat će se u prostoru MaMe, a ulaz je slobodan.

Organizatori su Multimedijalni institut, Lana Hosni i Multimedijalna koliba. Događaj bi, kako stoji u najavi, trebao potaknuti gledatelje_ice da preispitaju status: 1) izvođača koji se podvrgava; 2) izvođača koji glumi i 3) izvođača koji promatra.

Iz najave: “Ako enigma pripada sferi performansa, tada tome pripadaju i ekscentričnost i posredovanje. U tri čina, umjetnik/ica se na različite načine podvrgava (unutarnje), glumi (ekscentrično) i promatra na licu mjesta (refleksivno). Prolazi kroz sebe, oslanja se na pažnju/sudjelovanje publike i „vidi” sam čin gledanja, pokušavajući uspostaviti okvire za rad između unutarnjeg, vanjskog i sučelja tijela. U najboljem slučaju, kada je se pita, publika može reći što je u prvom planu. Ponekad će posjetitelji morati intervenirati. No, uglavnom možete biti pasivni posjetitelji, sjesti i gledati, bez da vas se promatra te primjećivati upotrebu sinegdohe, tautologije i pleonazma kao književnih i performativnih alata koji, s određenom snagom, ukazuju na uzajamno pomicanje označitelja i označenika; reći istu stvar dva puta – ali ipak ne.”

Stefa Govaart u svom radu obuhvaća i angažira već priznate umjetnike, znanstvenike i izvođače. Preuzima uloge plesača_ice, umjetnika_ice, dramaturga_inje, pedagoga_inje, prevoditelja_ice i spisatelja_ice. Govaart je među ostalima nastupao_la u djelima Oscara Murilla, Lydije McGinchey, Eszter Salamon, PRICE-a, Claudije Pagès. Ima magisterij iz Kulturne analize (Sveučilište u Amsterdamu) te iz Studija performansa (Sveučilište u New Yorku), a prije je studirao_la ples na Studiju suvremenog plesa P.A.R.T.S. (Bruxelles) i na Akademiji eksperimentalnog plesa SEAD (Salzburg, Austrija).

Izvedba se odvija u sklopu programa Glasno pitanje / Tjelesno-vokalni laboratorij kojem je cilj okupiti umjetnike_ce s interesom za pokret, somatske prakse, rad s glasom i samoobrazovanje. Ideja je otvoriti multidisciplinarni pristup glasu te uključiti predavačice i predavače čije se prakse direktno ili indirektno povezuju s radom na glasu u vokalnom ili širem smislu.

Nakon performansa uslijedit će razgovor uz moderaciju Marka Gutića Mižimakova. Više informacija o događaju dostupno je ovdje.

Insularne modernosti dugogodišnji je projekt Stefana Rusua, koji se bavi fenomenom modernističke arhitekture bivšeg Istočnog bloka, odnosno pitanjem očuvanja, interpretacije i današnjeg odnosa prema izgrađenim okolišima iz razdoblja državnog socijalizma, iz pozicije “periferija”. Umjetničko istraživanje rezultat je njegovog višegodišnjeg boravka, a potom i niza studijskih putovanja u Tadžikistan, Kirgistan i Kazahstan, u razdoblju između 2013. i 2019. godine.

Insular Modernities istraživačka je platforma artikulirana kroz formate javnih predavanja, filmova i izložbi, distribuiranih putem online arhive, društvenih mreža, web stranice i publikacija. Prva faza istraživanja prvi put je predstavljena na izložbi Endangered Species: A plea for a Red Book of Soviet Modernism, koja je uključivala seriju fotografija endemskih biljaka i modernističkih zgrada Dušanbea i Biškeka. Dva dokumentarna filma, Povratak iz budućnosti (2019.) i Tamna strana sna (2022.), drugi su dio istraživanja, a bave se nizom istaknutih građevina glavnih gradova Kirgistana i Kazahstana, kao studijama slučaja te predlažu zaštitu modernističke urbane baštine zamišljene u integrativnoj viziji koja uključuje i izgrađene i prirodne okoliše.

Ştefan Rusu (1964, Kâietu, Moldova), umjetnik je, freelance kustos i urbani istraživač koji živi i radi između Kišinjeva i Bukurešta, trenutno s boravištem u Apiji, Samoa, Južni Pacifik. Njegova umjetnička i kustoska agenda slijedi interdisciplinarni pristup, baveći se kustoskim strategijama, produkcijom vizualne umjetnosti, obrazovnim platformama i umjetničkim aktivizmom, urbanim istraživanjem i zaštitom materijalne i nematerijalne baštine.

Više informacija o predavanju možete pročitati ovdje.

Sound Art Lab odvijat će se svakog prvog i trećeg ponedjeljka u mjesecu, kao otvoreni laboratorij pod vodstvom umjetnika Tina Dožića. Program je zamišljen kao kontinuirano mjesto razmjene znanja, vještina i istraživanja zvučnih tehnologija, otvoren svima koji žele eksperimentirati u okruženju ‘uradi-sam’ prakse. Kroz radne sesije sudionici će moći predlagati vlastite projekte i teme, uz podršku zajednice i tehničkih resursa potrebnih za istraživanje zvuka i umjetničkih tehnologija.

Film Sisters with Transistors (UK, 2020.), redateljice Lise Rovner, donosi priču o pionirkama elektroničke glazbe – skladateljicama koje su u eksperimentiranju sa strojevima pronašle novi izražaj i transformirale način na koji danas doživljavamo glazbu. Među istaknutim protagonisticama su Clara Rockmore, Daphne Oram, Delia Derbyshire i Laurie Spiegel, čiji su radikalni eksperimenti redefinirali granice glazbenih formi i tehnologija.

Više o programu potražite ovdje.

No pred zagrebačkom je publikom sada bar malo olakšanje u vidu novog okupljališta za ljubitelje sedme umjetnosti. Na poznatoj lokaciji Kluba MaMa s programom počinje repertoarno mikrokino MaMa koje se, kako stoji u najavi, “naslanja na 25-godišnji kontinuitet filmskih programa Multimedijalnog instituta, najprepoznatljivijih kroz Human Rights Film Festival, ali i programe i aktivnosti jednako dugovječnog programa Vizualni kolegij”. O razlozima pokretanja novog kina Petar Milat, programski koordinator Multimedijalnog instituta, rekao je sljedeće: “Prvi, očigledni, razlog jest trenutačni manjak prostora u Zagrebu, a koji bi odgovarali našim potrebama. Druga, za nas interno važnija, stvar jest da ponovno želimo okupiti filmsku zajednicu na projekcijama u MaMi, i to oko filmskih poetika i praksi koje promoviramo našim brojnim izdanjima o filmu i kinu.”

Repertoar će, najavljuju, biti koncipiran u dva smjera. S jedne strane, pratit će aktualnu autorsku produkciju, odnosno day-to-day program sa svjetskih festivala koji nema mogućnost prikazivanja u redovitoj distribuciji, dok će s druge nuditi i “klasičniji” kurirani program, vezan za autorske cikluse, obilježavanje značajnih godišnjica, izdanja novodigitaliziranih kopija, pronađenih filmova i slično. Osim toga, prikazivat će se i “distributerski dark horse”, to jest aktualni filmovi previše ekstremni za klasičnu distribuciju, te filmovi iz partnerskih arhiva koji su, iako ključni u razvoju filmske umjetnosti, nedovoljno prezentirani u domaćem filmofilmskom prostoru. Prvi i neposredni cilj je uspostavljanje tjednog i mjesečnog ritma projekcija, s nastojanjem da se dođe do dva termina tjedno, ističe Milat, a drugi da “mikrokino doista postane repertoarno malo kino, koje neće prikazivati isključivo kurirane programe već i naslove iz ponude lokalnih distributera.” 

Redovne projekcije zasad će se održavati svakog četvrtka, a ulaz na sve programe je besplatan. Program mikrokina MaMa započinje u četvrtak, 14. studenog projekcijom filmova američkog eksperimentalnog redatelja i umjetnika Jeromea Hilera. Riječ je o četiri kratkometražna filma: Marginalia (2016), In the Stone House (2012), New Shores (1971) i Ruling Star (2019). Do kraja studenoga program donosi još dvije projekcije: 21. studenog u 19 sati na programu je dokumentarac Ryuichi Sakamoto: Coda u režiji Stephena Nomure Schiblea, koji prati život, umjetničku karijeru i ekološki aktivizam nedavno preminulog japanskog skladatelja, a nakon toga, 28. studenog u isto vrijeme prikazuje se Mladost/Proljeće, prvi dio trilogije Wanga Binga, o teškim uvjetima mladih tekstilnih radnika u Kini. Drugi dio trilogije bit će prikazan na 22. izdanju Human Rights Film Festivala u prosincu, a treći u programu kina MaMa početkom 2025. 

Otvaranjem mikrokina MaMa zagrebačka publika dobiva novu priliku ne samo za uživanje u filmovima na još jednoj popularnoj lokaciji, već i za podršku opstanku kinoprikazivačke djelatnosti u glavnom gradu. Istovremeno, kako ističe Milat, iako nikad više filmova iz tekuće produkcije nije bilo dostupno na hrvatskim filmskim festivalima ili na streaming servisima, komunalni život filma sve je kraći, a “naše malo kino je skroman pokušaj da se to promijeni.”

Tema Cruisinga vezat će se uz pjesničko stvaralaštvo i prevođenje Gorana Čolakhodžića. “Kako i kada ponajbolje surađuje sa svojim lirskim protagonistima? Kako doživljava sintagmu ‘prostor intimnog’ kada se govori o poeziji? Što je to ‘svašta’ što još želi ispisati, reći? Koje su veze prevođenja i poezije, u njegovu slučaju, inspiriraju li se te dvije zapravo – možda, slične prakse?” pitanja su koja će prema najavi otvoriti u razgovoru.

Goran Čolakhodžić prevodi, uređuje i piše. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je engleski i rumunjski jezik i književnost. Prva zbirka poezije nagrađena mu je Goranom za mlade pjesnike, a ista je knjiga 2017. dobila i Mostove Struge (Sj. Makedonija) za najbolji debi autora do 35 godina. Jedan je od hrvatskih predstavnika u europskoj pjesničkoj platformi Versopolis. Pjesme su mu prevedene na više europskih jezika, a prva mu je zbirka u cjelini prevedena na makedonski. Objavljivao je poeziju u više hrvatskih i stranih časopisa i na portalima. Prevodi književnost s engleskog, rumunjskog te na rumunjski, samostalno i u suradnji s drugim prevoditeljima.

Više detalja možete pronaći ovdje.

Kulturpunktova novinarska školica – Svijet umjetnosti besplatan je, jednosemestralni edukacijski program za mlade od 16 do 30 godina koji žele usvojiti temeljna znanja i vještine u poljima suvremenih kulturnih, umjetničkih i medijskih praksi.

Udruga Kurziv, nakladnik portala Kulturpunkt.hr, provodi Školicu od 2009. i u dosadašnjih jedanaest ciklusa obrazovano je oko 150 polaznika. Ovaj jedinstveni edukacijski program organiziramo kako bismo pridonijeli raznolikosti medijskog uvida u područje suvremene kulture te motivirali mlade autore za produkciju novinarskih tema iz tog područja.

Dvanaesti ciklus Školice počinje 5. listopada 2020. i traje do veljače 2021. godine. Program se održava u večernjim terminima ponedjeljkom i srijedom, a detaljan raspored i program polaznici će dobiti pri prvom susretu. Predavači i voditelji radionica istaknuti su kulturni radnici, istraživači i predavači, novinari te kustosi i umjetnici.

Kulturpunktova novinarska školica sastoji se od četiri tematske cjeline (medijska pismenost, nezavisna kultura, suvremena umjetnost i proizvodnja sadržaja), a obuhvaća seriju predavanja o suvremenim umjetničkim praksama, kulturnim i medijskim politikama, radionički segment usmjeren na usvajanje vještina pisanog i radijskog novinarstva te analizu umjetničkog rada, kao i praktičan rad uz izravnu mentorsku podršku i objavljivanje članaka na portalu Kulturpunkt.hr.

Prijava za edukacijski program treba sadržavati ime i prezime, kratki životopis, kontakt podatke (e-mail, broj mobitela), motivacijsko pismo (do 1800 znakova) i kratki autorski osvrt na temu iz područja kulture (od 1800 do 2700 znakova). Prijave treba slati na adresu elektroničke pošte s naslovom “Prijava za Školicu”, najkasnije do 21. rujna u 24 sata.

Na istu adresu možete poslati sve upite vezane uz prijavu i program.

Zbog specifičnih uvjeta u kojima se odvija ovogodišnji ciklus, Kulturpunktova novinarska školica primit će do 10 polaznika, a svi prijavljeni će o rezultatima selekcije biti obaviješteni putem maila do 28. rujna.

Edukacijski program provodi udruga Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva, u suradnji s net.kulturnim klubom MaMa, a podržavaju ga Ministarstvo kulture RH i Zaklada Kultura Nova.

Prema najavi, mladi nagrađivani pjesnik govorit će o svojoj poeziji, “prirodi i betonizirajućoj stvarnosti”, višestrukim značenjima, zvuku i ritmu,  principima u dosadašnjem stvaralaštvu te novim poetskim impulsima.

Goran Čolakhodžić donekle je poznat po svojoj poeziji, a najviše po tom da je prvi Goran koji je osvojio Gorana za mlade pjesnike (2015.). Osim poezije, povremeno piše i prozu. Za prvu knjigu (Na kraju taj vrt, 2015.) nagrađen je kao najbolji debitant povodom Struških večeri poezije u Makedoniji, u međunarodnoj konkurenciji. Pjesme su mu prevođene na nekoliko jezika, a sam prevodi s engleskog te na rumunjski i obratno. Gostuje i ugošćuje na pjesničkim festivalima. Krajem 2018. objavio je drugu knjigu pjesama, Pred gradom su kosci.

S tim beogradskim piscem Sandić će razgovarati o njegovu prvom romanu Paradajz, scenarističkom i dramaturškom radu, ali i “stomatologiji, hrani, Beogradu u koji se vraća i Beogradu iz kojeg rado bježi”.

Đorđe Miketić rođen je 1978. gpdine u Beogradu, a odrastao je u Gornjem Milanovcu. Srednju školu završio je u Charlestonu, Južnoj Karolini, a Stomatološki fakultet u Beogradu. Na istom fakultetu završava i specijalizaciju iz implantologije i oralne kirurgije, a kao stipendist švicarskog ITI Instituta nastavlja specijalizaciju iz istog područja na Sveučilišnoj klinici u Bonnu.

Ljubav prema književnosti i pisanju kod njega se razvijaju paralelno. Nekoliko godina je bio glavni urednik stručnog časopisa Stomatolog, pisao je blog, priče, pjesme. Do sada je objavio nekolicinu tekstova i pjesama u novinama i studentskim časopisima. Završio je studij književnosti na smjeru Literatura i komunikacija Fakulteta za medije i komunikacije na Univerzitetu Singidunum u Beogradu.