Klub Booksa koji je u siječnju 2004. godine pokrenula Udruga za promicanje kultura “Kulturtreger” prostor je otvorenog tipa koji svojim članovima nudi mogućnost aktivnog i edukativnog provođenja slobodnog vremena. Klub je otvoren šest dana u tjednu, a funkcionira kao klupska kantina i kao prostor za održavanje programa iz područja književnosti, nezavisne kulture i civilnog društva. Ograničenja koja nalažu epidemiološke mjere utjecale su na Booksin program, ali ga nisu zaustavile – čak suprotno. Organiziranjem književnih i filmskih večeri, predavanja, tribina i koncerata u dvorištu ispred kluba, Booksa se u proljeće i ljeto 2020. činila življom no ikad. O učincima lokalnih i nacionalnih mjera na održavanje programa i tome što slijedi u hladnijim mjesecima razgovarali smo s voditeljicom kluba Miljenkom Buljević.

KP: Kakav je prostor koji vodite? U čijem je vlasništvu i imate li potpisan ugovor? Kakvim biste ocijenili odnos s vlasnikom prostora?

Booksa se nalazi u državnom prostoru u širem centru grada. Odnos s vlasnikom prostora je relativno korektan, što znači da do sad nismo imali potrebe za većom komunikacijom.

KP: S obzirom na potres, koliko ste morali ulagati u popravke, jesu li vam i koliko u tome pomogle mjere donesene na lokalnoj ili nacionalnoj razini? Jeste li imali oštećenja nakon poplave te koliko je prostor koji vodite uopće primjeren vašem radu i aktivnostima?

Potres je oštetio krov dimnjak na koji je naš prostor vezan. Popravke su organizirali stanari zgrade u kojem se prostor nalazi. Sam prostor je zadobio manja oštećenja koja ne utječu na rad organizacije. Mjere koje su donesene na lokalnoj i nacionalnoj razini su nas uglavnom zaobišle. Poplava nije ugrozila prostor.

KP: Nakon višemjesečnog nestanka i programa i publike, u kojoj je mjeri pandemija utjecala na vaše ovogodišnje planove? Što očekujete od ostatka jeseni, na lokalnom i nacionalnom planu, i koje su vaše najveće potrebe u kontekstu prostora i u kontekstu daljnjeg rada?

Pandemija je bitno utjecala na realizaciju naših aktivnosti i s tim u skladu smo većinu aktivnosti prilagodili novim okolnostima bilo da smo ih izvodili online ili u javnom prostoru ispred kluba Booksa. Jesen i zima su velike nepoznanice kad je u pitanju održavanje aktivnosti u prostoru kluba te bi nam bilo važno znati koji su planovi na lokalnoj i nacionalnoj razini oko pomoći prostorima u slučaju novog lockdowna. U tom smislu mislimo prije svega na financijsku pomoć zbog potencijalno izgubljenog samoprihodovanja i održavanja aktivnosti.

Izgnani je priča o bićima s viših razina postojanja koja su spletom nesretnih okolnosti završili na zemlji i zaposjeli ljudska tijela nekolicine stanovnika Zagreba. Glavna junakinja A’lana, zajedno sa svojim suradnicima, našla se u svijetu koji joj je potpuno stran. Opasnost vreba sa svih strana, a mogućnosti za povratak sve su manje. Njihovi neprijatelji također su na Zemlji te otpočinje bitka za opstanak na ulicama suvremenog Zagreba.

Roman Izgnani objavila je medijska kuća Hangar 7 kao deveti naslov u biblioteci Solaris, a uredio ga je Davorin Horak koji će se pridružiti Ivani Delač na predstavljanju.

Ivana Delač diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i zaposlena je kao stručna suradnica u osnovnoj školi. Autorica je nagrađivanog fantastičnog romana za djecu Pegazari (2009.), kao i četrdesetak znanstvenofantastičnih i fantastičnih priča, te dobitnica tri nagrade SFERA (za roman za djecu, kratku priču i multimedijalni LARP projekt Astra), jedne nagrade Artefakt i jedne Prve istrakonske nagrade. 

Roman Izgnani će se na predstavljanju moći nabaviti po promotivnoj cijeni od 50 kuna (meko izdanje, standardna cijena je 80 kuna), a više potražite na službenoj i Facebook stranici.

Slušateljski klub Audio klub@Booksa pokrenuo je novinar i publicist Ante Perković koji ga i vodi zajedno s Matejem Ivušićem. Glavna je ideja, kako kaže Perković “muzika ne zvuči isto u osami i u društvu: ono što i kako čuje drugi utječe na vas, nečija radost vas može ponijeti, nečije odbijanje zatvoriti. Jednadžba je to s puno veselih nepoznanica”. 

Splićanin nastanjen u Berlinu, u Hrvatskoj već afirmiran i nagrađivan novinar i esejist, Bakotin u svojoj nedavno objavljenoj knjizi Bratstva, ubojstva, gajđin piše o svojim putovanjima u Mongoliju, Saharu i Japan, te na Bliski istok i Kosovo. Riječ  je, kako kaže Dragan Markovina, o zbirci izvrsnih putopisnih reportaža s područja u koja, izuzev Japana, ne zalaze brojni ljudi i o kojima šira javnost malo toga zna. Ovom knjigom Bakotin se s jedne strane upisuje u domaću reportažnu i putopisnu tradiciju, dok s druge eksplicitno odbacuje za naše doba karakteristične tlapnje o “profesionalnom” i “istraživačkom” novinarstvu kao strogo stručnoj djelatnosti oslobođenoj od ideologije. 

Voditelj tribine Dinko Kreho s Bakotinom će razgovarati o temama kao što su žanrovski status reportaže i putopisa, (anti)kolonijalni konteksti književnosti i novinarstva, ili pak pitanje političnosti pisanja uopće. Posjetitelji će također moći vidjeti i fotografije nastale na putovanjima opisanima u knjizi.

Predavanje će biti održano u četvrtak, 20. studenog, u 19 sati u klubu Booksa.

Revija malih književnosti je književni festival na kojem se predstavljaju suvremeni autori iz zemalja regije (od Austrije do Grčke) koji su u svojim matičnim zemljama prepoznati kao kvalitetni i relevantni, ali čija djela nisu objavljena u Hrvatskoj. Revija je hrvatskoj čitateljskoj publici dosad predstavila autorice i autore mlađe generacije iz Bosne i Hercegovine (2005), Slovenije (2006), Crne Gore (2007), Bugarske (2008), Srbije (2009), Rumunjske (2010), Kosova (2011), Grčke (2012) i Makedonije (2013.) 

Ove će se godine, 15. i 16. listopada, u Booksi predstaviti književnici i književnice iz Albanije. Od svih književnosti jugoistočne Europe, albanska je književnost u Hrvatskoj najmanje poznata. Izuzev velikana, nobelovca Ismaila Kadarea, u Hrvatskoj gotovo i nema objavljenih albanskih autora. “Čitateljska publika, bila ona ‘obična’ ili ona koja se profesionalno bavi knjigom, zna jako malo ili ništa o tome o čemu se piše u Albaniji, koje teme zaokupljaju tamošnje autore, što to točno podrazumijeva baviti se pisanjem u Albaniji danas, koliko je situacija u književnom stvaralaštvu pa i izdavaštvu slična ili drugačija od one s kojima se nose ostale zemlje u regiji”, najava je ovogodišnje Revije koju organizira Udruga za promicanje kultura Kulturtreger.

Svoje će odgovore na ova pitanja ponuditi šestoro autorica i autora, odnosno četiri gošće i dva gosta ovogodišnje Revije – Eljan Tanini, Lisjana Demiraj, Gresa Hasa, Sabina Veizaj, Lindita Komani i Arti Lushi. Osim njihovih, u katalogu ovogodišnje Revije naći će se i tekstovi Lindite Arapi, Fluransa Ilie, Dariena Levanija, Albane Nexhipi, Mariklene Niço i Edona Qesarija. Odabir upravo ovih književnih imena za Reviju je odradio književnik, osnivač međunarodnog književnog festivala Poeteka i urednik istoimenog časopisa, Arian Leka. Tekstove albanskih autorica i autora preveo je ugledni pisac i profesor Skhelzen Maliqi, a vizualni identitet festivala potpisuje Zoran Đukić.

Program potražite na službenim stranicama Bookse.

Ove će se godine, 15. i 16. listopada, u Booksi predstaviti književnici i književnice iz Albanije. Od svih književnosti jugoistočne Europe, albanska je književnost u Hrvatskoj najmanje poznata. Izuzev velikana, nobelovca Ismaila Kadarea, u Hrvatskoj gotovo i nema objavljenih albanskih autora. “Čitateljska publika, bila ona ‘obična’ ili ona koja se profesionalno bavi knjigom, zna jako malo ili ništa o tome o čemu se piše u Albaniji, koje teme zaokupljaju tamošnje autore, što to točno podrazumijeva baviti se pisanjem u Albaniji danas, koliko je situacija u književnom stvaralaštvu pa i izdavaštvu slična ili drugačija od one s kojima se nose ostale zemlje u regiji”, najava je ovogodišnje Revije koju organizira Udruga za promicanje kultura Kulturtreger.

Svoje će odgovore na ova pitanja ponuditi šestoro autorica i autora, odnosno četiri gošće i dva gosta ovogodišnje Revije – Eljan Tanini, Lisjana Demiraj, Gresa Hasa, Sabina Veizaj, Lindita Komani i Arti Lushi. Osim njihovih, u katalogu ovogodišnje Revije naći će se i tekstovi Lindite Arapi, Fluransa Ilie, Dariena Levanija, Albane Nexhipi, Mariklene Niço i Edona Qesarija. Odabir upravo ovih književnih imena za Reviju je odradio književnik, osnivač međunarodnog književnog festivala Poeteka i urednik istoimenog časopisa, Arian Leka. Tekstove albanskih autorica i autora preveo je ugledni pisac i profesor Skhelzen Maliqi, a vizualni identitet festivala potpisuje Zoran Đukić.

Biografije pisaca potražite ovdje, a program na službenim stranicama Bookse.

Izvor: Booksa

Također, u austrijskom časopisu Lichtungen u izdanju mjeseca kolovoza izašli su novi prijevodi sudionika projekta TransStar. Kateřina Ringesová s češkog je na njemački prevela pripovijetku Koncert Michala Ajvaza. Dalibor Šimpraga predstavljen je njemačkoj publici pripovijetkom Kontrola se ne događa nekom drugom, koju je prevela Vivan Kellenberger. Jakob Walosczyk predstavlja izvadak iz romana Nezasitne stvari poljskog pisca Andrzeja Czibor-Piotrwskog. Stefan Heck preveo je s ukrajinskog na njemački odlomak iz eseja Jurija Izdryka, a Anja Wutej, prevoditeljica koja prevodi sa slovenskog na njemački jezik, prevela je izvadak iz romana Janija Virka. Sve prijevode možete pročitati ovdje.

Na službenim stranicama projekta možete pročitati i intervju s prevoditeljicom Laticom Bilopavlović Vuković, te pronaći natječaj Goethe-Instituta u Varšavi i Goethe-Instituta u Krakovu, Austrijskog kulturnog foruma u Varšavi, Poljskog instituta u Berlinu i Odsjeka za književnost i kulturu Njemačke, Austrije i Švicarske Sveučilišta u Łódźu. Rok za prijavu na natječaj za najbolji prijevod djela njemačke i austrijske književnosti na poljski jezik jest 15. studenog, a daljnje informacije kao i izbor tekstova možete pronaći ovdje.

Sve informacije o projektu možete pronaći na službenoj ili Facebook stranici.

Izvor: TransStar

U proljeće 2012. godine Antonija Jelić i njezina družina couchsurfera krenula je na put Transsibirskom željeznicom od Moskve, preko Mongolije do Pekinga. Ne želeći se ograničiti samo na putovanje vlakom (7 dana i noći u komadu), put su rastegnuli na punih mjesec dana, posjećujući gradove, uranjajući ekstremitete u najdublje jezero na svijetu, gostujući kod mongolskih nomada i kuhajući s njima ili vozeći se pomalo pogubljeno bicikl-rikšom u Pekingu.

Predavanje će biti održano u petak 7. ožujka, s početkom u 19 sati. 

Platforma Novi prostori govora u ovoj godini bavila se je analizom položaja medija na lokalnoj razini te njegovim unaprjeđenjem, a u sklopu ove tribine će se tematizirati postojanje i utjecaj kritičkih medija u Hrvatskoj od 90-ih do danas. Primjer kritičkog glasila, koji je danas opet aktualan, je časopis Arkzin. Pokrenut je 1991. godine, a Multimedijalni institut je u studenom ove godine izdao poseban broj koji su kupci časopisa Novosti, Le Monde diplomatique i Zarez dobili besplatno.

“Dok je fašizacija sve izraženija, a politički i kulturni život sa svih strana ostaje paraliziran fatamorganom osvajanja središta, nužno je reaktualizirati bastardnu arkzinovsku formulu koja pogađa ideološku srž poretka: Ne, ne volim Hrvatsku!”, poručili su izdavači ovog posebnog broja Arkzina. O projektu dokumentiranja i revalorizacije tog medija i njegovom nedavnom ponovnom pojavljivanju te o razvoju i utjecaju kritičkih medija 90-ih i danas govorit će Tomislav Medak iz Multimedijalnog instituta, Stipe Ćurković iz časopisa Le Monde diplomatique i Luka Ostojić iz časopisa Zarez. Tribinu, kojoj je jedan od ciljeva i analiza utjecaja kritičkih medija na čitatelje, ali i novinare mlađih generacija, moderirat će Marko Kostanić.

Novi prostori govora su zagovaračka platforma čiji je cilj uspostaviti kontinuiranu i dvosmjernu komunikaciju s Gradom Zagrebom te dovesti do podizanja svijesti o važnosti stvaranja medijske strategije i uspostavljanja mehanizma sustavne podrške medijskim sadržajima od javnog interesa. 

Platformu čini šest organizacija s područja neprofitnih medija i produkcija te nezavisne kulture. Nositelji projekta su Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva (nakladnik portala Kulturpunkt.hr), Udruga za promicanje kultura Kulturtreger (nakladnik portala Booksa.hr), nezavisna produkcije Fade In, Prostor rodne i medijske kulture K-zona (nakladnik portala VoxFeminae.net), Savez udruga za razvoj neprofitnih medija N-mreža, te Centar za dramsku umjetnost (nakladnik časopisa Frakcija).