Zajedno s galopirajućim razvojem potrošačkog društva od 50-ih godina prošlog stoljeća do danas, ovaj je koncept procvjetao prateći glad i zavedenost masovnih potrošača za novijim, bržim, boljim, ljepšim proizvodima. Tržište blista, zadužujemo se da bismo jedan proizvod zamijenili drugim, a otpad novog doba se gomila na ilegalnim odlagalištima Trećeg svijeta. Može li uopće suvremena ekonomija opstati bez planiranog zastarijevanja?”, stoji u najavi projekcije.

Projekcija će biti održana u zadarskom klubu Acme u srijedu, 25. ožujka, s početkom u 19 sati.

Multimedijalni kamp u organizaciji udruga UKE i Zadar snova bit će održan od 16. do 22. rujna u zadarskom klubu ACME.

Program će biti otvaren trodnevnom radionicom o svrsi, izgradnji i upotrebi funkcionalne geodezijske kupole koja koristeći interaktivni pristup, multimediju i suvremene društvene prakse otvara inovativno okružje za eksperimente i kreativne društveno-umjetničke poduhvate.

Ideja o kupoli kao geološkom staklenom vrtu dobro je poznata u eko-krugovima, ali o njenim graditeljskim specifičnostima i pozitivnim učincima nema dovoljno dostupnih načina praktičnog učenja.

Sudionici radionice će uz teorijski dio imati prilike rastaviti i sastaviti kupolu te iz prve ruke dobiti uvid i znanja o njenoj graditeljskoj strukturi, izradi makete i prezentaciji njenih praočeva Buckminstera Fullera i Waltera Bauersfelda, kao i kreativnim ishodima njene namjene, bilo da je riječ o ekološkoj (staklenik, plastenik, sunčev kolektor) ili šire društvenoj i kulturnoj dobrobiti (dječje igralište, socijalni centar i sl.).

Program radionica je otvorenog tipa i počinje u ponedjeljak 16. rujna u klubu Acme u 18 sati, a sve informacije potražite putem adrese elekroničke pošte. 

Smještena na prostoru Bazilike na zadarskom Forumu kupola će biti otvorena za javnost i sudionike programa koji će se u njoj provoditi od 18. do 22. rujna. Izdvajamo radionicu Slobodni putujući radio (UKE) koja uključuje produkciju radio programa, zajedničko igranje Interaktivne fikcije i program dokumentarnog filma Ekologija u sridu (ACME), radionica Optimalno korištenje društvenih mreža (Vox Feminae), aleatorička glazba na recikliranim analognim instrumentima i tibetanskim zvučnim zdjelama (Kruno Jošt / GentleJunk co.), nastup kanadskog benda Ok Vancouver Ok.

Tijekom trajanja MM Kampa klub ACME mijenja ITC filozofiju i okreće se programima otvorenog koda (Open Source Software). 

Vi ste Grunk, ogar koji radi na farmi svinja. Kasno je, buljite u stado cijeli dan i samo se čeznete vratiti u udobnost vaše spilje. Prebrajate svinje i posve užasnuti uviđate da jedna nedostaje. Čuvši o vašem propustu šef vas otpušta: ‘ili se vrati sa svinjom ili se ne vraćaj uopće’. Gorčina ove prijetnje odvodi vas u potragu…

U nedjelju, 28. travnja, s početkom u 18 sati u klubu ACME igra se interaktivna fikcija Izgubljena svinja. Ulaz je slobodan.

Interaktivna fikcija je medij na granici pripovijetke i računalne igre. Igrač sukreira priču utipkavanjem komandi koje upravljaju protagonistom unutar simuliranog svijeta. Program mu odgovara opisom posljedica. Igre i komande na engleskom su jeziku.

Četiri milijarde godina evolucije stvorilo je zemlju koja reciklira našu vodu, daje nam hranu, nudi nam sklonište, izvorno je ishodište medicini, ljepoti i kulturi – svemu što nam treba za opstanak. Jedna žličica zemlje sadrži milijarde organizama koji radeći u izvanrednoj ravnoteži tvore i održavaju niz kompleksnih zajednica koje utječu na naš svakodnevni život.

Industrijska era predvođena mahnitom utrkom za profitom i prirodnim resursima prekida dosadašnju tijesnu vezu čovjeka i zemlje. Destruktivnim poljoprivredim metodama, rudarstvom, urbanim razvojem i ratovima, čovjek je ugrozio ovaj najvrijedniji i najvitalniji resurs. Svjetska glad, suše, poplave i klimatske promjene slijed su katastrofalnih posljedica ljudske pohlepe i nemara.

Ipak, Dirt! dokazuje da se vremena mijenjaju. Preko 25 priznatih vizionara diljem svijeta otkriva nove načine razmišljanja te daje praktična i održiva rješenja za pomoć oporavku zemlje. Snimajući na preko 20 lokacija, od Argentine, Brazila, SAD-a te Francuske, Indije i Kenije, film donosi iznenađujuće i inspirativne priče koje nas potiču da počistimo nered i osiguramo nove mogućnosti za sav život na Zemlji.

Dirt! su režirali Bill Benenson i Gene Rosow, glas je posudila Jamie Lee Curtis, a produkcijska kuća je neprofitna zaklada Common Ground Media Inc.

U srijedu, 24. travnja, u zadarskom klubu ACME u 20 sati pogledajte Dirt!, film o čudesnom izvoru života – zemlji. Ulaz je slobodan.

U čemu je problem? Apsolvent ste i radite na dizertaciji, ali niste ni slovo napisali već mjesecima. Studij vam je uzeo i previše godina, upravo toliko i život vaše djevojke Violet stoji u čekanju, i svega joj je već dosta. Ako današnji dan ne dovršite s 1000 napisanih riječi, kako ste joj obećali, veza odlazi u povijest i Violet leti kući u Australiju. U uredu koji obiluje stvarima/situacijama koje odvraćaju pozornost, možete li zatomiti sklonost odugovlačenju i konačno se ipak prisiliti na nekoliko sati rada…?

U nedjelju, 21. travnja, s početkom u 18 sati u klubu Acme igra se interaktivna fikcija Jeremyja Freesa Violet. Ulaz je slobodan.

Interaktivna fikcija je medij na granici pripovijetke i računalne igre. Igrač sukreira priču utipkavanjem komandi koje upravljaju protagonistom unutar simuliranog svijeta. Program mu odgovara opisom posljedica. Igre i komande na engleskom su jeziku.

Otok Bougainville zemljopisno pripada Solomonskom otočju i smješten je nekoliko stotina milja sjeveroistočno od Australije. Kroz povijest prolazi brojne smjene kolonijalne vlasti; nakon podjele Solomonskih otoka između Njemačke i Velike Britanije, grabi ga Australija po završetku 1. Svjetskog rata, potom Japan tijekom 2. Svjetskog rata pa iznova Australija i konačno Papua Nova Gvineja. Potonja 1975. proglašava neovisnost, kao i Bougainville, no nije da ih je itko shvatio ozbiljno.

Zahvaljujući interesu australske vlasti i posredovanju Velike Britanije, 1960. godine na otok bogat bakrom i, vjeruje se, zlatom, dolazi multinacionalna rudarska kompanija Rio Tinto Zinc koja s otoka briše 550 hektara džungle. Stvorivši površinski kop 7 kilometara širine i 500 metara dubine, srce otoka pretvoreno je u prašinu, službenog naziva Panguna rudnik. Polucija bakrom, živom i arsenom cijelim tokom rijeke Jaba uništila je životinjski svijet, voda se ni danas ne smije koristiti, a proces obnove potrajati će oko 200 godina.

Unatoč profitu mjerljivom u milijardama, RTZ odbija kompenzirati štetu i poriče odgovornost. Pobuna otočana koja tinja od 70-ih kulminirala je 1988. godine. Novoosnovana revolucionarna vojska Bougainvillea (BRA) uzima sudbinu otoka u svoje ruke i u svibnju 1989. prisilno zatvara najveći otvoreni rudnik na svijetu. U pokušaju gušenja pobune Papua Nova Gvineja uz podršku Australije mobilizira vojne snage, oko otoka stvara ratnu zonu i nameće embargo. Tim vodama sljedećih 10 godina patroliraju topovnjače i helikopteri s naredbom “pucaj i ubij”.

Skoro bez izgleda, narod naoružan oružjem kućne izrade uspjeva zadržati kontrolu nad otokom i rudnikom koji i danas stoji zatvoren. Otkrijte kako su stanovnici otoka bez zaliha benzina ili dizela koristili svoja vozila, i kako su otokom osvanule nove mreže za opskrbu električnom energijom.

U ratu za Bougainville kojeg jedva da su pratili mainstream mediji poginulo je preko 17 tisuća ljudi. 

Film je na programu kluba Acme u srijedu, 17. travnja, s početkom u 20 sati, a ulaz je slobodan.

Bioregionalizam je politički, kulturni i ekološki sustav baziran na prirodno definiranim granicama ekosustava koji je kao takav suprostavljen nacionalnoj državi kao nadteritorijalnoj jedinici. Primarni cilj bioregionalne ekonomije jest održivost, a ne ekonomski rast – održati, a ne iscrpiti prirodne resurse, prilagoditi se okolišu, a ne okoliš prilagođavati sebi.

Dokumentarni film Occupied Cascadia potpisuje kolektiv umjetnika, pisaca, nastavnika i medijskih aktivista iz Oregona, okupljenih pod imenom Cascadia Matters, a istražuje razumijevanje koncepta bioregionalizma kao vitalne kulturne odrednice u povijesti čovječanstva.

Svako mjesto na zemlji postoji unutar specifičnih bioregija. Karakteristike bioregije su prirodne, ali i kulturno-povijesne, odnose se na način na koji je stanovništvo određenog teritorija kroz povijest obitavalo, opstajalo i razvijalo se u suradnji s vlastitim prirodnim okolišem. Cascadiu čine slivna područja rijeka koja se ogrnuta prašumom protežu obalim pojasom Tihog oceana, od sjevera Kalifornije do juga Aljaske. Pokret Cascadia traži neovisnost tog područja iz SAD-a i Kanade, među osnovnim razlozima navodeći očuvanje prirode i zaštitu integriteta bioregije, regionalnu integraciju i urbanističko planiranje, dinamične i asocijativne modele uređenja, jačanje mreže socijalne sigurnosti i snažnu predanost ljudskim pravima i slobodama,  a sve potaknuto rastućim nezadovoljstvom s vladajućim režimom koji nastavlja biti udaljen od pojedinca i zastupanja interesa zajednice, netransparentan i represivniji no ikad.

U vremenu u kojem se vode ratovi za upravljanje resursima, a prirodni je svijet doveden do ruba uništenja, ostaju pitanja kakva će kvaliteta života biti dostupna budućim generacijama, hoće li one udisati čist zrak i piti čistu vodu. Koje su promjene doista neophodne da bi se osigurala budućnost? Možemo li prevladati strahove te ostvariti naizgled nemoguće?

Ulaz na projekciju filma u srijedu, 27. ožujka u 18 sati, u klubu ACME, slobodan je.

Voda postaje novo zlato 21. stoljeća. Ujedinjeni narodi predviđaju da će svjetska populacija premašiti 10 milijardi do 2050. godine, do kada više od jedne milijarde ljudi neće imati pristup čistoj vodi za piće. U neobuzdanoj potrebi da iz svega izvuče profit, liberalni kapitalizam je komercijalizirao i najvažnije prirodno dobro. Vodoprivreda je u ovome trenutku treća industrijska grana u svijetu iza nafte i elektroprivrede, a velike svjetske korporacije nemaju namjeru prepustiti upravljanje vodnim resursima narodu i vladama.

Svjetska banka je 1997. godine prisilila bolivijsku vladu na privatizaciju vode zaprijetivši ukidanjem financijske pomoći, što je dovelo do prvog rata za vodu koji su bolivijska vojska i policija vodili protiv vlastita naroda. Godine 2007. bolivijska vlada prekinula je ugovor s Bechtelom i vratila vodoprivredu ljudima. Čak se i svjetska organizacija za upravljanje vodnim resursima, WWC (World Water Council) nalazi pod direktnom kontrolom istih korporacija koje iskorištavaju i ostvaruju ogromne profite na pretjeranom iscrpljivanju vodnih resursa, nastojeći vodu i politiku vodoprivrede svesti isključivo na tržišna načela te pretvoriti vodu u običnu robu. Nedavno je većina zastupnika u Njemačkom parlamentu izglasala zakon kojim se pravo na vodu izbacuje s popisa temeljnih ljudskih prava, a pitka voda neophodna za život ljudi tretira se u pravnom smislu poput građevinskog zemljišta.

Redateljica Irena Salina gradi film na suprotstavljanju ideji privatizacije svjetskih izvora vode fokusirajući se na prateću politiku, zagađenje i ljudska prava. Uskraćivanje slobodnog pristupa vodi, pretjerano iscrpljivanje izvora i ostavljanje industrijskog otpada lokalnim zajednicama katastrofalni su rezultati privatizacije diljem svijeta. To je kriza globalnih razmjera i dok se imenuju korporativni i politički grabitelji vode, preostaje pitanje može li itko zapravo posjedovati vodu.

Dancing Around the Table pokazuje razorne posljedice europske kolonijalne politike prema starosjedilačkim narodima i razotkriva rasizam kojeg su žrtve u svojim odnosima s bijelcima. Konferencije koje su se odvijale u periodu između 1983. i 1985. pretvorile su se u nešto više od izgovora za kultiviranje umjetnosti vrćenja u krug.

Ulaz u klub ACME u srijedu, 6. ožujka u 18 sati, slobodan je.