U okviru svog djelovanja, udruga Faktograf je i nakladnik Klimatskog portala, medijskog projekta posvećenog razotkrivanju dezinformacija vezanih uz klimatske promjene. Upravo na tom području posljednjih je godina vidljiv porast teorija zavjere koje negiraju postojanje klimatskih promjena, umanjuju znanstveni konsenzus ili klimatsku znanost prikazuju kao ideološki pristranu i korumpiranu. Takvi narativi, rasprostranjeni osobito kroz društvene mreže i rubne medije, potiču nepovjerenje prema znanstvenim činjenicama i otežavaju javnu raspravu o nužnim mjerama za suočavanje s klimatskom krizom. Kao odgovor na taj trend, Klimatski portal usmjeren je na pružanje relevantnih i kvalitetno obrađenih informacija o klimatskim promjenama i mogućnostima prilagodbe.

Kao ilustracija načina na koji se takvi narativi oblikuju i šire, u svibnju je u izdanju Faktografa objavljena studija slučaja autorice Tajane Broz pod naslovom Akcija “hahači”: Napadi na klimatski portal skriveni iza nasmiješenog lica. Tema ove studije su taktike, odnosno pokušaji diskreditacije klimatske krize i njene vidljivosti kroz rad Klimatskog portala, s naglaskom na događaje iz ožujka i travnja 2024. godine. Portal je pokrenut iste godine s ciljem borbe protiv dezinformacija o klimatskim promjenama i klimatskoj znanosti, nudeći pritom relevantne i jasno obrađene informacije o klimatskoj krizi te tehnološkim mogućnostima prilagodbe i ublažavanja njezinih posljedica.  

Kako pojašnjava Broz u studiji, napad na Klimatski portal razvija se kroz dvije linije, a slijedi logiku istovjetnih, ranijih napada na Faktograf vezanih uz pandemiju Covida-19. Slične obrasce – od organiziranih pritisaka i kampanja diskreditacije do prelijevanja dezinformacijskih narativa s jedne teme na drugu – ranije su zabilježile i druge analize. Primjerice, Dezinformacijske kampanje – pogonsko gorivo za napade i mržnju te Proizvodnja sumnje i hajka na znanost pokazuju kako su akteri iz pandemijskog razdoblja postupno preusmjerili fokus s javnozdravstvenih pitanja na klimatsku krizu.

Prva linija odvija se pisanjem uvredljivih i prijetećih komentara na Facebooku te slanjem mailova nadležnim institucijama kojima se upozorava na djelovanje portala. Navedene akcije provode anonimni profili na društvenim mrežama koji na objave Klimatskog portala na Facebooku reagiraju s “Haha emojijima”. 

Prema novinaru Georgu Driveru “Haha emoji” (engl. Grinning Squinting Face), kolokvijalno preimenovan u “hahač”, postao je “emoji ismijavanja i oružje trolova u doba kulturnih ratova”. Njegovo korištenje, ističe Driver, naročito se veže uz ismijavanje tema poput pandemije Covida-19 i klimatskih promjena. Reakcije “Haha emojijima” na društvenim mrežama Klimatskog portala, navodi Broz, često su popraćene dodatnim vrijeđanjima i prijetnjama u komentarima te putem privatnih poruka. 

Osim reakcije na objave na društvenim mrežama, “hahači” su pokrenuli akciju slanja mailova Ministarstvu kulture i medija i Agenciji za elektroničke medije. Među najzastuljenijim korisnicima, odnosno Facebook profilima koji provode ovaj napad nalaze se stranica “Capakova zamjenica” i Rubni portal, javna Facebook grupa Osviješteni građani i pojedinci poput poduzetnika Nenada Bakića, urednika portala Liberal.hr Marija Nakića i Hane Matić, dopredsjednice Udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače.

Suočena s huškačkim komentarima i reakcijama, redakcija Klimatskog portal odlučila je promijeniti politiku moderacije na društvenim mrežama u odnosu na Faktografovu, s ciljem “otvaranja prostora onima koji su zainteresirani za konstruktivnu raspravu o klimi i klimatskim promjenama”. Povod promjeni politike moderacije utemeljen je na Faktografovu iskustvu sa skrivanjem komentara, umjesto blokiranju korisnika. Navedena politika rezultirala je nizom komentara korisnika koji trolaju, prijete i/ili vrijeđaju udaljavajući pojedince zainteresirane za neku temu, pojašnjava Broz. Redakcija Klimatskog portala zbog toga je odlučila blokirati korisnike u slučaju “otvorenog vrijeđanja, govora mržnje i prekidanja konstruktivne razmjene mišljenja i rasprave.” 

Odluka o blokiranju potaknula je negativne reakcije ranije spomenutih korisnika koji se okupljaju oko diskreditacije informacija iznesenih na Klimatskom portalu. Kako navodi Broz, Ministarstvu kulture i medija pristigla je jedna pritužba na Klimatski portal koja je proslijeđena Agenciji za elektorničke medije (AEM). U međuvremenu, tijekom travnja i svibnja 2024. AEM-u dospijeva devet pritužbi na Klimatski portal. Kako navodi Broz u studiji, zamjenik predsjednika Vijeća Robert Tomljenović ih je odbacio uz obrazloženje:

“Sadržaj prigovora većinom se odnosio na društvene mreže, odnosno nezadovoljstvo dotičnih građana činjenicom da im je Klimatski portal na svojim društvenim mrežama onemogućio komentiranje, s tvrdnjom da je riječ o cenzuri i onemogućavanju slobode govora. AEM je u odgovorima odbio sve  te pritužbe, navodeći da se Klimatski portal u potpunosti pridržava pravila predmetnog NPOO natječaja, da ni na koji način ne ugrožava slobodu izražavanja te da ne provodi cenzuru.”

Uz to, Agencija za elektroničke medije navodi da niz priupljenih pritužbi “u prigovorima koriste šprancu” i da je riječ o “forvardušama, jer su prigovori bili gotovo identični, većinom pisani u ženskom rodu, te su nam tako i neki zabrinuti muški građani pisali u ženskom rodu”. Iako nema dokaza o formalnoj koordinaciji, “značajan dio spomenutih aktera međusobno [se] prati te jedan drugome komentiraju objave vezane za Klimatski portal”, poručuje Broz.

Druga linija napada razvila se kroz dugotrajno predstavljanje fact-checkinga kao ideološki pristranog alata cenzure, kao narativa vezanog uz financiranje nezavisnih medija te kroz narativ o nepouzdanosti klimatske znanosti. Narativ o fact-checkingu kao ideološki pristranoj cenzuri razvijen je tijekom pandemije koronavirusa, a utemeljen je na dezinformacijama vezanima uz Metin Third Party Fact-Checking program i proširen na sve fact-checking medije, neovisno o njihovu sudjelovanju u programu. 

Financijski narativ oko Klimatskog portala izgrađen je na proturječjima pripisivanim i Faktografu. S obzirom na to da je Klimatski portal financiran sredstvima iz Europskih fondova koje dodijeljuju hrvatske institucije, povezuje se s direktnim pokroviteljstvom predsjednika vlade, Andrejem Plenkovićem. Kako ističe Broz, radi se o dezinformaciji čije je proturječje utememeljeno na činjenici da Plenković već treći mandat vodi vladu koja se pozicionira kao vlada desnog centra, dok se Faktograf opetovano opzužuje za “pripadnost ideološkoj ljevici pa i za marksizam”. 

Treći narativ, o nepouzdanosti klimatske znanosti “uključuje tvrdnje da znanstveni konsenzus o klimatskim promjenama ne postoji te tvrdnje da je klimatska znanost korumpirana i pristrana” uz teorije zavjere. Ova druga linija napada primarno se očituje kroz reakcije i objave na rubnim medijima te profilima utjecajnih osoba. Glavni akteri kroz čije se objave kreirao zajednički javni narativ i davao poticaj drugim korisnicima, su saborski zastupnik stranke Most Marin Miletić i ranije spomenuti Nenad Bakić. Profilima utjecajnih osoba pridružuju se mediji poput portala Narod.hr, Liberal.hr i anonimna stranica Crodex.net. 

Zaključno, Broz ističe da su predstavljeni napadi na Klimatski portal nastavak širenja štetnih narativa i dezinformacija usmjerenih na portal Faktograf i novinarsku praksu fact-checkinga. Među ključnim akterima ukazuje na zabrinjavajuć doseg njihovog javnog djelovanja te ulogu drugih medija u napadima na Klimatski portal. Upozoravajući na dugoročnu štetnost i nesigurnu klimu u kojoj su novinari prisiljeni raditi, Broz ističe: “Anti-medijski narativi koje pojedini akteri šire i podržavaju te kontinuirana dehumanizacija novinara za koje smatraju da su ideološki pristrani, stvaraju društvenu atmosferu koja može prerasti u otvoreno neprijateljstvo pa i nasilje”. 

Drugim riječima, podsmjehivanje na društvenim mrežama rješivo je uspostavom strožeg tipa moderacije, no huškanje na neovisne medije i dehumanizacija novinara koja ih nerijetko prati ostavit će dugotrajnije i ozbiljnije posljedice na medijski pejzaž u Hrvatskoj. Kada se tome doda i činjenica da klimatske dezinformacije potkopavaju znanstveni konsenzus i odgađaju djelovanje na klimatsku krizu, posljedice se ne zaustavljaju na medijskom polju, nego prijete i okolišu i društvu u cjelini.

Projekt se financira kroz bespovratna sredstva iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost, dodijeljena od strane Agencije za elektroničke medije. Izneseni stavovi i mišljenja su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Debata je dio projekta U pozadini kampanje: suzbijanje dezinformacija na lokalnim izborima u Hrvatskoj 2025. koji provodi udruga Faktograf, a okupiti će predstavnike_ce kandidacijskih lista za Gradsku skupštinu Grada Zagreba. Tema su ključni zagrebački komunalni problemi: otpad, promet i kvaliteta zraka.

Cilj je potaknuti konstruktivnu i argumentiranu raspravu o javnim politikama koje će oblikovati budućnost grada. Tijekom trajanja debate uživo će se provoditi provjera činjenične točnosti izrečenih tvrdnji (fact-checking).